Džepovi u desnima: parodontitis, simptomi i liječenje

Duboki džepovi između zuba i desni znak su parodontitisa. Prepoznajte ih na vrijeme, jer se rano liječenje isplati.

Džepovi u desnima

Ukratko

Džepovi u desnima su procjepi između zuba i desni koji nastaju kada upala uništi tkivo koje drži zub. To je znak parodontitisa. Javljaju se krvarenje desni, loš zadah i povlačenje desni, a neliječeni mogu dovesti do klimanja i gubitka zuba. Liječenje uključuje temeljito čišćenje zubnih naslaga i dosljednu higijenu, a po potrebi i zahvat kod stomatologa.

Džepovi u desnima (parodontalni džepovi) su procjepi između zuba i desni koji se produbljuju kada upala uništi tkivo i kost koje drže zub. Zdrava desna čvrsto obuhvata zub, a kod parodontitisa se odvaja od njega, pa se u džepu skupljaju bakterije. Rano liječenje može zaustaviti propadanje i sačuvati zube.

Većina ljudi dugo ne osjeti bol, pa se problem često otkrije tek kad je uznapredovao. Zato su redovni stomatološki pregledi važni.

Kako nastaju džepovi u desnima?

Sve počinje zubnim plakom, mekanim slojem bakterija koji se stalno stvara na zubima. Ako se ne ukloni četkanjem, stvrdne se u kamenac, na kojem se plak još lakše taloži.

Bakterije izazivaju upalu desni, koja se zove gingivitis. Kod nekih ljudi upala se produbi i pređe na vezivno tkivo i kost oko zuba. To je parodontitis. Desni se odvajaju od zuba, a procjep između njih postaje dublji i naseljavaju ga bakterije koje se same ne mogu isprati.

Zdrav džep je plitak, obično do tri milimetra. Dublji džepovi znače da je oštećenje počelo.

Koji su simptomi parodontitisa?

  • crvene, otečene ili osjetljive desni
  • krvarenje pri četkanju ili upotrebi konca
  • stalni loš zadah ili neugodan okus u ustima
  • povlačenje desni i zubi koji izgledaju duži
  • gnoj između zuba i desni
  • zubi koji se klimaju, miču ili mijenjaju položaj
  • osjetljivost zuba, promjena zagriza

Bol se često pojavi tek kasno. Zato krvarenje desni ne treba ignorisati, čak i ako ništa ne boli.

Simptomi mogu dolaziti i prolaziti. Desni mogu izgledati bolje nakon nekoliko dana bez krvarenja, ali ako je džep već prisutan, bakterije u njemu ostaju. Olakšanje zato ne znači da je problem riješen.

Ko je u većem riziku?

Rizik povećavaju pušenje, loša higijena usta, dijabetes, trudnoća i hormonske promjene, nasljedna sklonost, stres, određeni lijekovi koji smanjuju lučenje pljuvačke i oslabljen imunitet. Pušenje je jedan od najvažnijih rizika, jer maskira znakove upale i otežava zarastanje.

Bolest je češća kod odraslih, ali se parodontitis može javiti i kod mlađih. Trudnice češće imaju upaljene desni zbog hormonskih promjena, pa je pregled kod stomatologa preporučljiv i u trudnoći. Loše namještene plombe i krunice, kao i nepravilan položaj zuba, otežavaju čišćenje i podstiču stvaranje plaka.

Kako se postavlja dijagnoza?

Stomatolog ili parodontolog posebnom sondom mjeri dubinu džepova oko svakog zuba. Bilježi krvarenje, povlačenje desni i pokretljivost zuba. Rendgenski snimak pokazuje da li je došlo do gubitka kosti.

Na osnovu nalaza procjenjuje se stepen bolesti i bira terapija.

Procjena se ponavlja pri kontrolama kako bi se vidjelo da li se džepovi smanjuju, ostaju isti ili produbljuju. To pomaže da se terapija na vrijeme prilagodi.

Kako se liječe džepovi u desnima?

Cilj liječenja je ukloniti bakterije i kamenac, smiriti upalu i spriječiti daljnje propadanje. Potpuno vraćanje izgubljene kosti nije uvijek moguće, ali se bolest može zaustaviti.

  • Dubinsko čišćenje (struganje i poliranje korijena): uklanja plak i kamenac iz džepova, uz lokalnu anesteziju. Često je to dovoljno kod blažih oblika.
  • Antiseptici ili antibiotici: ponekad ih stomatolog propisuje uz čišćenje, ali ih ne treba uzimati samoinicijativno.
  • Hirurški zahvat: kod dubokih džepova koji ne reaguju na čišćenje, stomatolog može očistiti korijen kroz otvorenu desni ili koristiti postupke za obnovu tkiva.
  • Redovne kontrole: nakon liječenja obično slijede kontrole i profesionalno čišćenje u razmacima koje odredi stomatolog.

Nakon dubinskog čišćenja može se javiti kratkotrajna osjetljivost zuba i blago krvarenje, što obično prođe za nekoliko dana. Kako upala popusti, desni se povuku, pa zubi mogu izgledati duži jer su ranije bili prekriveni oteklinom. Ako je zub jače pokretljiv, stomatolog može predložiti udlagu radi stabilizacije.

Šta možete uraditi sami?

Kućna njega je temelj uspjeha liječenja. Bez nje se džepovi brzo ponovo napune.

  • Četkajte zube dva puta dnevno, po dvije minute, mekanom četkicom i pastom s fluorom.
  • Svaki dan čistite međuzubne prostore koncem ili međuzubnim četkicama.
  • Ne pušite, a ako pušite, razgovarajte o prestanku.
  • Kontrolišite šećer u krvi ako imate dijabetes.
  • Ograničite slatkiše i zaslađena pića.
  • Mijenjajte četkicu svaka tri mjeseca ili kad se razdvoje vlakna.

Zubna pasta i vodice za ispiranje ne mogu izliječiti duboke džepove, ali pomažu u održavanju higijene.

Pomaže i uravnotežena ishrana s dovoljno voća i povrća. Električna četkica može olakšati čišćenje osobama koje teško drže pravilnu tehniku.

Redovno pregledajte desni i sami: zdrava desna je blijedoružičasta, čvrsta i ne krvari. Ako primijetite promjenu boje, otok ili da vam se zubi čine rastresitiji, ne čekajte sljedeći redovni pregled. Što se parodontitis ranije otkrije, to je liječenje jednostavnije i jeftinije.

Kako spriječiti džepove u desnima?

Najbolja prevencija je redovno i pravilno čišćenje zuba, međuzubna higijena i pregled kod stomatologa najmanje jednom godišnje, a češće ako ste imali parodontitis. Povremeno uklanjanje kamenca kod stomatologa sprječava nastanak džepova. Rano uočen gingivitis potpuno se povlači uz dobru higijenu.

Neliječen parodontitis povezuje se s većim rizikom za gubitak zuba, a istraživanja ga dovode u vezu i s dijabetesom i bolestima srca, iako uzročna veza nije do kraja razjašnjena.

Kada se javiti ljekaru

Ne čekajte redovni pregled ako primijetite nešto od sljedećeg:

  • desni krvare pri četkanju ili upotrebi konca duže od sedmicu do dvije
  • stalni loš zadah koji ne prolazi ni uz redovnu higijenu
  • desni se povlače, a zubi izgledaju duži ili se klimaju
  • gnoj ili otekline na desnima, bol pri žvakanju
  • otok lica ili obraza uz povišenu temperaturu: hitno potražite stomatologa ili ljekara
  • otok koji otežava gutanje ili disanje: odmah hitna pomoć na 124

Česta pitanja

Mogu li se džepovi u desnima sami zatvoriti?

Plitki džepovi se mogu smanjiti uz dobru higijenu i profesionalno čišćenje. Duboki džepovi se sami ne zatvaraju, jer se bakterije u njima ne mogu ukloniti kućnom njegom, pa je potrebno liječenje.

Kolika je dubina džepa normalna?

Zdrava desna ima džep dubine do oko tri milimetra. Veće vrijednosti, naročito uz krvarenje, mogu ukazivati na parodontitis. Tačnu procjenu daje stomatolog mjerenjem.

Je li parodontitis zarazan?

Bakterije koje ga pokreću mogu se prenijeti pljuvačkom, ali bolest se razvija samo kod osjetljivih osoba. Nije razlog za izbjegavanje bliskosti, ali je razlog za dobru higijenu.

Bole li džepovi u desnima?

Često ne bole, pa se bolest dugo ne primijeti. Bol, nelagoda pri žvakanju ili gnoj obično znače da je upala uznapredovala.

Da li se izgubljena kost može obnoviti?

Kod nekih dubokih defekata moguće je djelimično obnavljanje tkiva posebnim hirurškim zahvatima, ali ne uvijek. Cilj je prije svega zaustaviti daljnje propadanje i sačuvati zube.

Izvori

Povezani članci