Fibrilacija atrija: simptomi, uzroci i znaci moždanog udara

Lupanje srca, nepravilan puls i vrtoglavica mogu biti znak aritmije koja povećava rizik od moždanog udara.

Fibrilacija atrija

Ukratko

Fibrilacija atrija je najčešći poremećaj srčanog ritma, kod kojeg gornje komore srca nepravilno i brzo treperu. Znaci su lupanje srca, nepravilan puls, kratak dah i umor, a može ih i ne biti. Glavna opasnost je stvaranje ugrušaka i moždani udar. Dijagnozu potvrđuje EKG, a liječenje određuje kardiolog.

Fibrilacija atrija (atrijalna fibrilacija) je poremećaj srčanog ritma pri kojem gornje srčane komore, pretkomore, umjesto da se uredno stežu, brzo i nepravilno trepere. Srce zbog toga kuca neravnomjerno, često prebrzo. Stanje je češće s godinama, a glavni razlog za ozbiljno shvatanje je povećan rizik od moždanog udara.

Šta je fibrilacija atrija?

U zdravom srcu električni signal pokreće srce u jasnom ritmu. Kod fibrilacije atrija signali u pretkomorama postaju haotični, pa se one ne kontrahuju djelotvorno. Krv se tada može zadržavati i stvarati ugruške, koji mogu otputovati do mozga.

Fibrilacija može biti povremena (javlja se i prestaje sama), perzistentna ili trajna. Mnogi ljudi nemaju simptome, pa se otkrije slučajno pri pregledu.

Koji su simptomi fibrilacije atrija?

Simptomi mogu biti blagi, jaki ili potpuno izostati:

  • osjećaj lupanja, lepršanja ili preskakanja srca
  • nepravilan i često ubrzan puls
  • kratak dah, naročito pri naporu
  • vrtoglavica, slabost i umor
  • bol ili pritisak u grudima
  • nesvjestica ili osjećaj bliske nesvjestice

Koji su znaci moždanog udara (FAST) i kada zvati 124?

Moždani udar je hitno stanje. Ako primijetite sljedeće znake, odmah zovite hitnu pomoć 124 i ne čekajte da prođu sami. Zapamtite kraticu FAST:

  • F (Face, lice): jedna strana lica se spušta, osmijeh je iskrivljen
  • A (Arms, ruke): slabost ili utrnulost jedne ruke, ruka se ne može podići
  • S (Speech, govor): govor je nejasan ili osoba ne razumije izgovoreno
  • T (Time, vrijeme): vrijeme je presudno, odmah zovite 124

Zabilježite kada su se simptomi pojavili i ne dajte osobi hranu, piće ni lijekove dok ne stigne pomoć. Što se brže djeluje, to su veće šanse za oporavak.

Vrste fibrilacije atrija

  • Paroksizmalna: napadi počinju i prestaju sami, obično u roku od sedam dana.
  • Perzistentna: aritmija traje duže i često je potrebna terapija da se ritam vrati.
  • Trajna: ritam ostaje nepravilan i cilj liječenja je kontrola brzine srca i prevencija ugrušaka.

Napadi se mogu javiti u mirovanju, nakon obroka ili alkohola, pri naporu ili noću.

Šta uzrokuje fibrilaciju atrija?

Mogući uzroci i faktori rizika uključuju:

  • visok krvni pritisak, najčešći povezani faktor
  • bolesti srčanih zalistaka, zatajenje srca i ranije srčane tegobe
  • koronarna bolest i preboljeli srčani udar
  • pretjerana aktivnost štitne žlijezde
  • prekomjerno uzimanje alkohola i kofeina
  • pretilost, dijabetes i apneja u snu
  • starija životna dob i porodična sklonost

Ponekad se aritmija javlja nakon operacije, infekcije ili velikog stresa. Katkad se uzrok ne može utvrditi.

Rizik se povećava s godinama, a kod nekih ljudi je prisutna uz druge bolesti srca. Zato je važno redovno kontrolisati krvni pritisak i ne zanemarivati čak ni blage, ali ponavljajuće simptome.

Koje su moguće komplikacije?

Pored moždanog udara, dugotrajna nepravilna ili prebrza aktivnost srca može oslabiti srčani mišić i dovesti do zatajenja srca. Ugrušci mogu otputovati i u druge organe, ali je moždani udar najpoznatija i najozbiljnija komplikacija. Liječenje i kontrole značajno smanjuju taj rizik.

Kako se postavlja dijagnoza?

Osnovni test je EKG, snimanje električne aktivnosti srca. Ako se ritam javlja povremeno, ljekar može preporučiti nošenje malog aparata, holtera, koji prati ritam 24 sata ili duže. Mogu se uraditi i ultrazvuk srca i krvni nalazi, uključujući hormone štitne žlijezde.

Kako se liječi fibrilacija atrija?

Liječenje ima tri cilja: smanjiti rizik od moždanog udara, kontrolisati brzinu ili ritam srca i liječiti uzrok. Terapiju bira kardiolog prema vašem stanju.

  • Lijekovi za razrjeđivanje krvi (antikoagulansi): smanjuju opasnost od ugrušaka. Uzimaju se tačno kako je propisano.
  • Lijekovi za usporavanje srca ili vraćanje ritma: propisuje ih ljekar.
  • Postupci: električna kardioverzija ili ablacija kod odabranih pacijenata.

Nikad sami ne prekidajte terapiju i ne mijenjajte doze bez dogovora s ljekarom.

Šta uraditi ako osjetite napad?

  1. Sjednite ili legnite i pokušajte se smiriti dubokim, sporim disanjem.
  2. Izmjerite puls i pritisak i zabilježite vrijednosti i vrijeme početka.
  3. Ne uzimajte dodatne lijekove na svoju ruku, a propisanu terapiju uzimajte kako je dogovoreno.
  4. Ako tegobe ne prolaze ili se javi bol u grudima, nesvjestica ili jak kratak dah, pozovite 124.

Zapišite i šta ste radili prije napada (kafa, alkohol, napor, stres), jer ta zapažanja ljekaru mogu mnogo pomoći.

Šta možete uraditi sami?

Zdrav način života pomaže srcu:

  • redovno mjerite pritisak i puls i pratite kada se tegobe javljaju
  • ograničite alkohol i kofein, ne pušite
  • održavajte zdravu tjelesnu težinu i redovno se kretajte u dogovoru s ljekarom
  • kontrolišite šećer, pritisak i holesterol
  • spavajte dovoljno i liječite apneju ako je imate

Život s fibrilacijom atrija

Uz pravilnu terapiju i kontrole većina ljudi nastavlja uobičajen život, uključujući posao i kretanje. Važno je redovno dolaziti na kontrole, imati ažuriran spisak lijekova i obavijestiti svakog ljekara i stomatologa da uzimate antikoagulanse, naročito prije zahvata.

Ako ste nedavno bili u bolnici zbog aritmije, zapišite datum, nalaze i lijekove i nosite ih sa sobom na svaki pregled. Takav lični karton pomaže ljekaru da brzo procijeni stanje, naročito u hitnoj situaciji.

Kada se javiti ljekaru

Ne čekajte redovni pregled ako primijetite nešto od sljedećeg:

  • primijetite lupanje, nepravilan ili vrlo brz puls koji se ponavlja ili traje
  • imate kratak dah, slabost ili vrtoglavicu bez jasnog razloga
  • bol u grudima, nesvjestica ili jak kratak dah: pozovite hitnu pomoć 124
  • bilo koji znak moždanog udara (spušteno lice, slabost ruke, nejasan govor): odmah 124
  • na terapiji ste za razrjeđivanje krvi, a pojavi se krvarenje koje ne staje, crna stolica ili teška povreda glave
  • u porodici ima srčanih aritmija ili moždanog udara, a vi imate pritisak, šećer ili višak kilograma

Česta pitanja

Je li fibrilacija atrija opasna?

Sama aritmija rijetko ugrožava život, ali povećava rizik od ugrušaka i moždanog udara, kao i od zatajenja srca. Zato je važno liječenje i redovne kontrole.

Može li fibrilacija atrija proći sama?

Kod nekih ljudi se javlja povremeno i prestaje sama. To ne znači da je rizik nestao, pa je ipak potreban pregled i procjena rizika od moždanog udara.

Kako izmjeriti puls kod kuće?

Prstima stavite na zglob ispod palca i brojite otkucaje 30 sekundi, zatim pomnožite sa 2. Nepravilan, neujednačen ritam treba prijaviti ljekaru. Pouzdaniji su aparati za pritisak koji upozoravaju na nepravilan ritam.

Smijem li piti kafu ako imam fibrilaciju atrija?

Umjerene količine većini ljudi ne smetaju, ali kod nekih izazivaju napade. Pratite svoje reakcije i dogovorite se s ljekarom.

Može li stres izazvati fibrilaciju atrija?

Jak stres, nedostatak sna i pretjeran alkohol mogu okinuti napad kod osoba koje su sklone aritmiji. Zato su opuštanje i san dio liječenja.

Izvori

Povezani članci