Epilepsija: simptomi, uzroci, liječenje i prva pomoć

Napad izgleda zastrašujuće, ali znanje pomaže. Evo šta je epilepsija, kako se liječi i šta uraditi kada vidite napad.

Epilepsija

Ukratko

Epilepsija je hronična bolest mozga kod koje se ponavljaju napadi zbog prekomjerne električne aktivnosti moždanih ćelija. Napad može biti grčevit s gubitkom svijesti ili blag, poput kratkog odsustva. Dijagnoza se postavlja pregledom, EEG-om i snimanjem mozga, a lijekovi kontrolišu napade kod većine oboljelih. Tokom napada ostanite uz osobu i zaštitite joj glavu.

Epilepsija je hronična bolest mozga koju karakterišu ponovljeni napadi, nastali zbog naglog, prekomjernog izbijanja električne aktivnosti moždanih ćelija. Napadi mogu biti različiti, od kratkog odsustva do grčeva cijelog tijela s gubitkom svijesti. Većina oboljelih može dobro kontrolisati napade lijekovima i živjeti uobičajenim životom.

Jedan napad ne znači epilepsiju. Dijagnoza se obično postavlja nakon dva ili više napada bez izazivajućeg uzroka, ili kada pretrage pokažu veliki rizik za ponavljanje. Epilepsija nije zarazna i nije znak slabosti niti mentalne bolesti.

Koji su simptomi epilepsije?

Simptomi zavise od dijela mozga koji je zahvaćen. Napadi se dijele na žarišne, koji počinju u jednom dijelu mozga, i generalizovane, koji zahvataju cijeli mozak.

  • Generalizovani toničko-klonički napad: gubitak svijesti, ukočenost, a zatim trzanje cijelog tijela. Mogu se javiti ugriz jezika, nekontrolisano mokrenje i umor ili zbunjenost nakon napada.
  • Napad odsustva: kratko, nekoliko sekundi, zagledanje u prazno bez reakcije, češće kod djece.
  • Žarišni napad: trzanje jednog dijela tijela, neobični mirisi ili okusi, osjećaj straha ili poznatosti, ponavljani pokreti poput žvakanja ili čeprkanja po odjeći, ponekad uz gubitak kontakta.

Neke osobe osjete upozorenje prije napada, takozvanu auru. Poslije napada je česta pospanost, glavobolja i zbunjenost koja može trajati minutima do satima.

Napad ne mora uvijek biti dramatičan. Ponekad ga drugi ni ne primijete, jer osoba samo na trenutak prestane reagovati. Kod djece se kratka odsustva ponekad pogrešno protumače kao nepažnja u školi.

Šta uzrokuje epilepsiju?

Kod velikog broja oboljelih uzrok se ne pronađe. Poznati uzroci su:

  • povrede glave
  • moždani udar i druge bolesti krvnih sudova mozga
  • tumori mozga
  • infekcije, kao što su meningitis i encefalitis
  • poremećaji razvoja mozga i oštećenja pri porođaju
  • genetske sklonosti
  • demencija kod starijih osoba

Napade mogu izazvati i okidači: nespavanje, stres, alkohol, preskakanje lijekova, jaka svjetlost koja treperi kod osjetljivih osoba i povišena temperatura kod male djece.

Epilepsija se može pojaviti u svakoj dobi, ali su početci najčešći u djetinjstvu i nakon šezdesete godine. Kod starijih su uzrok češće moždani udar ili demencija, a kod djece genetski i razvojni faktori.

Kako se postavlja dijagnoza?

Neurolog prikuplja podatke o napadima, a vrlo su korisni opisi očevidaca i video snimak napada. Najvažnije pretrage su elektroencefalogram (EEG), koji bilježi električnu aktivnost mozga, te snimanje mozga magnetnom rezonancom ili CT-om. Radi se i krvni nalaz radi isključenja drugih uzroka.

EEG se ponekad radi i tokom spavanja ili nakon neprospavane noći, jer to povećava šansu da se uhvate promjene. Normalan EEG ne isključuje epilepsiju, a promjene se ponekad vide i kod osoba koje nemaju napade, pa nalaz uvijek tumači neurolog u kontekstu cijele slike.

Kako se liječi epilepsija?

Osnova liječenja su antiepileptici, lijekovi koji sprječavaju napade. Pravi se izbor prema vrsti napada, godinama, drugim bolestima i planiranju trudnoće. Terapija se prilagođava i prati, a lijek se ne smije samoinicijativno prekidati ni mijenjati, jer to može izazvati teže napade.

Kod osoba čiji napadi ne reaguju na lijekove razmatraju se druge metode, poput operacije žarišta, stimulacije vagusnog živca ili posebne ishrane (ketogena dijeta), pod nadzorom stručnjaka. Žene koje planiraju trudnoću trebaju o tome razgovarati s neurologom unaprijed, jer neki lijekovi nose rizik za plod.

Većina ljudi dobro podnosi lijekove, ali se mogu javiti pospanost, vrtoglavica ili promjene raspoloženja. O neželjenim efektima razgovarajte s neurologom, umjesto da lijek sami prekinete. Neki lijekovi utiču na djelovanje drugih, uključujući kontracepciju, zato svakom ljekaru i farmaceutu recite da imate epilepsiju.

Kako pružiti prvu pomoć tokom napada?

Većina napada prestane sama za jednu do dvije minute. Cilj je zaštititi osobu, ne zaustaviti napad.

  • Ostanite smireni i bilježite vrijeme početka napada.
  • Uklonite predmete o koje se može povrijediti, a pod glavu stavite nešto meko, npr. jaknu.
  • Olabavite uski okovratnik ili kravatu.
  • Kada trzanje prestane, okrenite osobu na bok (bočni položaj).
  • Ostanite uz osobu dok se potpuno ne povrati svijest i govorite joj smirujuće.

Šta ne smijete: ne stavljajte ništa u usta, uključujući prste, kašiku ili tablete. Ne pridržavajte osobu silom i ne pokušavajte je držati da se ne trese. Ne dajte joj ništa da jede ili pije dok se potpuno ne probudi.

Pozovite hitnu pomoć na 124 ako napad traje duže od pet minuta, ako se napadi ponavljaju bez buđenja između, ako se osoba ne povrati ili se otežano diše, ako je napad prvi u životu, ako je osoba povrijeđena, trudna ili je napad nastao u vodi.

Nakon napada osoba može biti zbunjena, uplašena ili posramljena. Ostanite uz nju, govorite smireno, objasnite šta se desilo i ne tjerajte je da odmah ustane. Ako se napad desio u javnosti, zamolite okupljene da se udalje kako biste joj sačuvali dostojanstvo.

Kako živjeti s epilepsijom?

Redovno uzimajte lijekove, dovoljno spavajte, izbjegavajte alkohol i vodite dnevnik napada. Pravila oko vožnje, rada na visini i kupanja trebaju se dogovoriti s ljekarom. Poželjno je da bliski ljudi znaju kako pružiti prvu pomoć.

Kada se javiti ljekaru

Ne čekajte redovni pregled ako primijetite nešto od sljedećeg:

  • prvi napad u životu, makar se osoba brzo oporavila
  • napadi se ponavljaju ili postaju češći ili drugačiji
  • kratko gubljenje kontakta ili neobični pokreti koji se ponavljaju, naročito kod djece
  • napad nakon povrede glave ili uz visoku temperaturu i ukočen vrat
  • napad koji traje duže od pet minuta ili se ponavlja bez buđenja: odmah hitna pomoć na 124
  • otežano disanje, povreda ili izostanak povratka svijesti nakon napada: odmah hitna pomoć na 124
  • napad kod trudnice ili osobe koja ima dijabetes: hitna pomoć na 124

Česta pitanja

Može li se epilepsija izliječiti?

Ne postoji lijek koji je uvijek potpuno uklanja, ali se napadi kod većine oboljelih mogu kontrolisati lijekovima. Neka djeca s godinama prerastu epilepsiju, što ljekar procjenjuje.

Je li istina da treba staviti kašiku u usta tokom napada?

Ne. Osoba ne može progutati jezik, a stavljanje predmeta u usta može slomiti zube i ugroziti disanje. Samo zaštitite glavu i okrenite osobu na bok kad trzanje prestane.

Smije li osoba s epilepsijom voziti?

Zavisi od kontrole napada i propisa. Obično je potreban period bez napada i dozvola ljekara. O tome odlučuje neurolog u skladu s važećim propisima.

Da li je epilepsija nasljedna?

Neki oblici imaju nasljednu komponentu, ali većina djece oboljelih roditelja ne oboli. Rizik zavisi od vrste epilepsije, pa se o tome razgovara s neurologom ili genetičarem.

Mogu li žene s epilepsijom roditi zdravu bebu?

Većina žena s epilepsijom rodi zdravu djecu. Važno je planirati trudnoću unaprijed s neurologom, jer neki lijekovi nose rizik, a prekid terapije na svoju ruku je opasan.

Izvori

Više o: Epilepsija

Povezani članci