Veze postaju toksične najčešće kada jedan i drugi partner imaju problem s prepoznavanjem i iskazivanjem emocija poput straha i ljutnje, govori psihoterapeutkinja Mirta Fraisman Čobanov. U pozadini toga najčešće se kriju najveći ljudski strahovi: strah od odbijanja, neadekvatnosti i napuštanja.

Emotivnu prijetnju mozak doživljava jednako kao i fizičku
“Najčešće su u toksičnim vezama obje strane usvojile neadekvatne mehanizme nošenja s emotivnim ‘prijetnjama’. Budući da mozak emotivnu prijetnju doživljava vrlo slično kao i fizičku, pritom se aktiviraju hormoni stresa koji otpuštaju u krvotok visoke razine kortizola i adrenalina pa se od toksičnih veza možemo razboljeti jednako kao i od bilo koje druge vrste stresa”, poručuje Fraisman Čobanov. Tako veze ispunjene negativnim nabojem mogu utjecati na razvoj različitih vrsta bolesti, od psiholoških poput depresije, anksioznosti, do fizičkih kao što su povećani rizik od srčanog udara, migrenozne glavobolje, problema s probavom, kožnih bolesti i tako dalje, kaže terapeutkinja Fraisman Čobanov.

Strah, očaj i nemoć znak su toksične veze
“Prvi korak do rješenja problema je prepoznavanje toksične veze i priznavanje samome sebi da se u njoj nalazimo. U toksičnim vezama, umjesto potpore i osjećaja sigurnosti te ljubavi najčešće osjećamo strah, očaj i nemoć”, savjetuje Mirta Fraisman Čobanov. U takvim vezama komunikacija ne proizlazi iz uvažavanja i tolerancije, već iz osjećaja ugroženosti. A jedan od obrambenih mehanizama koji proizlaze iz toksičnih veza jest da smo najčešće fokusirani na to što druga osoba pogrešno radi i kako je možemo promijeniti. Međutim, jedina osoba na koju možemo utjecati smo mi sami, napominje Fraisman Čobanov.

“Stoga, prvo pitanje koje si trebamo postaviti jest kako smo sami sebe doveli u takvu vezu, što to govori o nama i koji su razlozi zašto iznova ponavljamo ove obrasce ponašanja. Kako bismo izašli iz takve veze ili je promijenili, isprva moramo priznati sami sebi u čemu je problem”, savjetuje Fraisman Čobanov. Zatim je presudno prepoznati okidače koji dovode do negativnih ponašanja, bilo da su to izljevi bijesa, pasivna agresija ili povlačenje te moramo odlučno raditi na tome. Pretpostavka promjene je suočavanje sa snažnim emocijama straha i ljutnje te učenje kako ih pozitivno iskazati, a to može rezultirati ili poboljšanjem ili raskidom. No kada govorimo o toksičnom odnosu između roditelja i djeteta, moramo drugačije pristupiti problemu. “Pratite što se s vama događa u interakciji s djetetom. Naučite postaviti granice jer će se samo tako djetetove reakcije početi mijenjati. U takvim situacijama preporučujem rad sa stručnjakom”, kaže Fraisman Čobanov.

Na temelju ovih pitanja provjeri jesi li u toksičnoj vezi:
Kada si s određenom osobom, osjećaš li se povezano i energično ili neispunjeno i iscrpljeno?
Nakon što provedeš vrijeme s njim ili s njom, osjećaš li se bolje ili lošije?
Jesi li fizički ili emocionalno sigurna s tom osobom ili se osjećaš ugroženo?
Postoji li ravnopravno “primanje i davanje” u tom odnosu ili se osjećaš kao da uvijek ti daješ, a on ili ona uvijek uzima?

Karakteriziraju li vezu osjećaji sigurnosti i zadovoljstva ili drama?
Osjećaš li se kao da je on ili ona sretan/a s tim tko si ti ili osjećaš kao da se moraš promijeniti da bi njega ili nju usrećila?
Sad usporedite odgovore s karakteristikama zdravih i nezdravih veza.

Zdrave veze karakterizira osjećaj: suosjećanja, sigurnosti, stabilnosti, slobode, zahvalnosti, dijeljenja, slušanja, obostrana ljubav i briga, zdrava polemika i razmimoilaženje te poštovanje i onda kada se mišljenja ne podudaraju.
Nezdrave veze karakterizira: nesigurnost, zlouporaba moći i kontrole, stalni prohtjevi, sebičnost, konstantno kritiziranje, negativnost, neiskrenost, nepovjerenje, ponižavajući komentari i stavovi te opsesivna ljubomora.

Bračna tjeskoba povećava rizik od pretilosti, dijabetesa, tjeskobe i srčanog udara
Bračna tjeskoba može biti kronični stresor, stoji u članku objavljenom u stručnom časopisu Annals of Behavioral Medicine jer povećava rizik od pretilosti, dijabetesa, depresije, srčanih oboljenja te srčanog udara. Žene koje su iskusile konflikte i neslaganja u vezama imale su viši rizik od visokog krvnog tlaka, pretilosti, dijabetesa, kolesterola, stoji u studiji American Psychosomatic Society iz 2009. u kojoj je sudjelovalo 276 parova.

Žene koje su doživjele nekoliko bolnih prekida lošijeg su mentalnog zdravlja od žena koje su život provele same, pokazala je britanska studija objavljena 2004. u časopisu Journal of Epidemiology and Community Health, provedena na 2127 muškaraca i 2303 žene. Također, samci su imali bolje mentalno zdravlje od ljudi u burnim vezama. Velika švedska studija potvrdila je kako žene u sretnim brakovima imaju manji rizik od kardiovaskularnih oboljenja i demencije u starijim godinama u usporedbi s onima koje su živjele u burnim i nestabilnim odnosima. Ljudi koji se trude izražavati pozitivne, a kontrolirati negativne emocije imaju stabilnije veze. Sve to utječe na snagu njihova imuniteta pa su otporniji na viroze i prehlade.