Ostalo

Provjerite koji su normalni otkucaji srca u minuti za svaku dob!

Otkucaji srca u minuti, koji se još nazivaju i puls, važan su i pouzdan način da saznate stanje vašeg srca i zdravlje čitavog krvožilnog sustava.

Mnogi ljudi često broje otkucaje svojeg srca, a u modernom dobu postoje i mobilne aplikacije koje preko otiska prsta mjere srčane otkucaje. No, ne znaju svi koja je normalna vrijednost jer normalna brzina otkucaja srca varira od osobe do osobe, a normalan raspon za odrasle osobe je od 60 do 100 otkucaja u minuti.

No, krenimo od početka. Otkucaji srca nisu stalna vrijednost i razlikuju se od osobe do osobe zbog više različitih faktora. Neki od njih su: dob, pušenje, kardiovaskularne bolesti, visok kolesterol, dijabetes, lijekovi, temperatura, položaj tijela te aktivnosti kojima se osobe bave.

Poznato je da djeci srce brže kuca, a sportašima sporije, u odnosu na prosječnu odraslu osobu. Ponekad se roditelji znaju uplašiti kad izmjere djeci puls jer otkucaji srca djeteta mogu biti izrazito niski, i do 60 otkucaja u minuti u stanju mirovanja pa čak do 220 otkucaja u minuti tijekom naporne tjelesne aktivnosti.

Djeci koja se bave sportom normalni otkucaji srca u stanju mirovanja mogu iznositi samo 40 do 50 otkucaja u minuti. Kod djece su neke varijacije u brzini normalne pa se ne trebate plašiti ako vašem djetetu srca kuca prebrzo ili presporo. No, svakako provjerite više puta, nakon kratke stanke, i ako se abnormalni brojevi ponavljaju, obratite se liječniku.

Kod zdravih odraslih osoba normalan puls iznosi između 60 i 80 otkucaja u minuti, a može doći do 100, što se smatra normalnom gornjom granicom. Preko 100 otkucaja u minuti u stanju mirovanja kod zdrave odrasle osobe može biti razlog za zabrinutost.

Ovisno o dobi, prosječan broj otkucaja srca u stanju mirovanja iznosi:

ŽENE
18-25 godina = 74-78
26-35 godina = 73-76
36-45 godina = 74-78
46-55 godina = 74-77
56-65 godina = 74-76
65+ godina = 73-76
MUŠKARCI
18-25 godina = 70-73
26-35 godina = 71-74
36-45 godina = 72-75
46-55 godina = 72-76
56-65 godina = 72-76
65+ godina = 70-73
Sportaši imaju puls između 40 i 60 otkucaja, kao i trudnice kojima su otkucaji srca u prosjeku od 60 od 70 po minuti, a nakon tjelesne aktivnosti zdrave odrasle osobe najčešće izmjere između 120 i 150 otkucaja u minuti.

Ovisno o dobnoj skupini, prosječan broj otkucaja srca kod aktivnih osoba, tijekom vježbanja s 50-80% intenziteta iznosi:

ŽENE
18-25 godina = 100-170
26-35 godina = 94-160
36-45 godina = 90-153
46-55 godina = 85-145
56-65 godina = 83-140
65+ godina = 78-132
MUŠKARCI
18-25 godina = 95-162
26-35 godina = 93-157
36-45 godina = 88-149
46-55 godina = 84-142
56-65 godina = 80-136
65+ godina = 75-128

Iako postoji širok raspon normalnih vrijednosti, koji se razlikuje od osobe do osobe, neuobičajeno visok ili nizak broj otkucaja srca može ukazivati na osnovni problem. Problem nastaje ako vam otkucaji srca u mirovanju stalno prelaze 100 otkucaja u minuti i to se stanje naziva tahikardija ili ako niste trenirani sportaš, a otkucaje srca u mirovanju ispod 60 otkucaja u minuti, što se naziva bradikardija.

Prepoznajete li se u ovim stanjima, osobito ako imate druge znakove ili simptome kao što su: nesvjestica, vrtoglavica ili kratak dah, svakako se obratite liječniku.

Tagovi:istaknuto otkucaji puls srce

Sljedeća vijest

Evo zašto je dobro piti čaj od maslačka!

Predhodna vijest

Jutro je najgore vrijeme za ispijanje kafe, a evo i zašto

Nastavi čitati

Komentari

Ostalo

Izaberite dobre bakterije i tijelo će vam biti zahvalno!

Svaka osoba ima mnoštvo bakterija u svom organizmu. Bilijuni bakterija žive u vašim crijevima, a većina njih je korisna. Za zdravlje probavnog sustava i jačanje imunološkog sustava važno je održavanje ravnoteže dobrih bakterija.

Probiotici su korisni i ponekad se nazivaju dobrim bakterijama. Smatra se kako suzbijanju rast potencijalno štetnih bakterija, poboljšavaju imunološki sustav i pomažu u proizvodnji vitamina K.

Odličan su dodatak prehrani, potiču rad probavnog sustava i održavaju ravnotežu crijevne flore u probavnom traktu. Unos probiotika treba postati svakodnevna navika. Kada se unesu, probiotici se koloniziraju u crijevima i drugim dijelovima tijela, a mogu se održati ako nisu uništeni antibioticima ili nekim drugim faktorima.

Većina probiotika su bakterije slične onima koje se prirodno nalaze u crijevima. Najčešće bakterije dolaze iz dvije grupe, Lactobacillus ili Bifidobacterium. Unutar svake grupe postoje različite vrste (na primjer, Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium bifidus), a unutar svake vrste, različiti sojevi (ili sorte).

Crijevna flora je jako osjetljiva na vanjske podražaje i istraživanja su pokazala da neuravnotežena crijevna flora može povećati rizik od nastanka niza bolesti, uključujući pretilost, dijabetes tipa 2, metabolički sindrom, bolesti srca, rak debelog crijeva, Alzheimerovu bolesti, depresiju i još niz drugih bolesti i stanja. Probiotici i prebiotska vlakna mogu pomoći u uspostavljanju ravnoteže mikroorganizama u crijevnoj flori i na taj način omogućavaju da taj zaboravljeni organ radi normalno.

Bakterije u tijelu su pod velikim utjecajem naših svakodnevnih izbora. GMO hrana, klorirana voda, kemikalije, antibiotici i prerađena hrana imaju negativan utjecaj na naše crijevne bakterije. Budući da gotovo 80% imunološkog sustava proizlazi iz crijeva, bitno je očuvati njihovo zdravlje.

Probavni sustav se često naziva drugi mozak zbog velikog broja neurotransmitera. Serotonin se u velikoj koncentraciji nalazi u utrobi i odgovoran je za komunikaciju živaca, kontrolu mišića, raspoloženje i apetit.

Neke bakterije pomažu tijelu odrediti jesu li određene namirnice dobre ili loše za naše zdravlje i smanjuju vjerojatnost za pojavu alergija. Prednosti probiotika su ogromne. Probiotici jačaju imunološki sustav, podižu raspoloženje i smanjuju upale.

Ravnoteža dobrih bakterija u probavnom sustavu je potrebna za dobro zdravlje cjelokupnog organizma. Posljednja istraživanja pokazuju da probiotici mogu pomoći u smanjenju rizika od nastanka demencije i gubitka pamćenja. Dobre bakterije, poznate kao i probiotici, trebate unositi svakodnevno putem uravnotežene i raznolike prehrane.

Nastavi čitati