Pratite nas

Zdrav život

Ova namirnica smanjuje rizik od moždanog i srčanog te lošeg holesterola, ali nije svaka jednako dobra

Liječnici kažu da redovito konzumiranje ribe može smanjiti rizik od srčanog udara, moždanog udara i poremećaja metabolizma lipida – štetnog nakupljanja masti i tvari sličnih mastima u organizmu, a istodobno blagotvorno djeluje na razinu holesterola.

Korisne masti iz ribljeg ulja imaju višestruke prehrambene prednosti zbog kojih se u prehranu isplati uključiti nešto lososa ili haringe, smatraju članovi Njemačke udruge za prehranu (DGE) koji tjedno preporučuju konzumaciju jedne do dviju porcija ribe.

Konzumacija ribe pridonosi zdravlju srca zahvaljujući dvjema omega-3 masnim kiselinama iz ribljeg ulja: dokozaheksaenskoj kiselini (DHA) i eikosapentaenskoj kiselini (EPA). Ove polinezasićene masti pronalazimo uglavnom u ribi s masnim tkivom.
Ribe s niskim udjelom masti su bakalar, list i škarpina koje na 100 grama sadrže između 280 i 840 miligrama omega-3, dok je u masnim ribama poput lososa, skuše i haringe ima puno više, prenosi Hina.

“Ovisno o količini masti, 100 grama haringe opskrbljuje organizam sa 2000 do 3000 miligrama EPA i DHA”, kaže glasnogovornica DGE-a Antje Gahl. Po aktualnim podacima samo 250 miligrama EPA i DHA dnevno ima pozitivan zdravstveni učinak.

Ostale masne ribe, kod kojih udio ribljeg ulja čini preko 10 posto su jegulje, papaline i atlantski iverak.

Šta je sa slatkovodnom ribom
Vrste ribe s umjereno visokim udjelom ribljeg ulja (2 do 10 posto) su grgeč, pastrva i šaran.

Fileti riba bogatih masnim tkivom sadrže i visoke količine vitamina A i D, kaže Ute Schroeder iz Centra za prehranu i heanu koji djeluje pri njemačkom Institutu Max Rubner, ali i visoke koncentracije nijacina (vitamina B3) te vitamina B6 i B12. Isto vrijedi za esencijalne minerale u tragovima, selen i jod.

“U usporedbi sa slatkovodnom ribom, morska riba je bogata jodom pa se prosječna dnevna potreba za tim mikroelementom može zadovoljiti obrokom od 150 grama morske ribe”, kaže Schroeder, napominjući da su dobri izvori joda i bakalar, skuša te list.

Razlika između bijelog i crvenog mišića
U crvenom mišiću riba nalazi se veća koncentracija vitamina i mikronutrijenata nego u bijelom mišiću. Ribe s većom crvenom mišićnom masom su haringa, skuša, sardina i tuna.

Bijeli mišići kod riba kontrahiraju se anaerobno pa za energiju koriste glukozu, dok se crveni mišići kontrahiraju aerobno pa za energiju koriste masti.

Tuna, zajedno s iglunom, bakalarom, štukom i oslićem može sadržavati relativno visoke razine žive no to vas ne bi smjelo sprečavati u tome da konzumirate ove vrste ribe.

“Ako tjedno jedete jednu ili dvije porcije ribe, zdravstvena korist nadmašit će sve štetne učinke od moguće kontaminacije živom ili drugim toksičnim tvarima”, ističe Gahl.

Nastavi čitati
Reklama
Komentari

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdrav život

Jedite veće obroke za doručak, to je tajna zdravlja i vitke linije

Jedenje obilnog doručka moglo bi vam pomoći da sagorite dvostruko veću količinu kalorija nego ako pojedete veći obrok za večerom. To bi mogao biti ključ gubitka kilograma i istovremeno zadržavanja razine šećera u krvi, rekli su znanstvenici sa Sveučilišta Lübeck u Njemačkoj, prenosi Daily Mail.

Njihova studija otkrila je da obilan doručak pojačava metabolizam radi termogeneze. Taj proces se odnosi na broj kalorija koje organizam potroši kako bi se zagrijalo tijelo i probavila hrana. Pokazalo se da dvostruko više kalorija troše oni koji su jeli više za doručkom nego za večerom.

S druge strane, niskokalorični doručak povećava apetit, posebno za slatkiše.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Clinical Endocrinology and Metabolism, a temelji se na laboratorijskom eksperimentu provedenom na 16 muškaraca.

Prvi dan konzumirali su niskokalorični doručak i visokokaloričnu večeru, a drugi dan obrnuto.

Termogeneza je bila 2,5 puta veća kada se visokokalorični obrok jeo ujutro. Taj proces zagrijavanja važan je zbog probave i transporta krvi. Različito vrijeme jedenja obroka utječe na to koliko kalorija tijelo koristi da bi se taj proces odradio.

Studija je također pokazala da je koncentracija šećera u krvi i inzulina nakon jela manja nakon doručka u odnosu na večeru. Isto tako, oni koji su jeli niskokalorični doručak, žudjeli su za slatkim.

Ova studija također je dokazala da najveći obrok treba biti ujutro, a najmanji navečer.

– Jedenje više hrane za doručak umjesto za večeru može spriječiti pretilost i visok šećer u krvi – kaže dr. Richter, neurobiolog sa Sveučilišta Lübeck. Dodaje kako bi takav način prehrane trebali uvesti pretili, ali i zdravi ljudi.

Studija iz 2017. godine u kojoj su se proučavale prehrambene navike 50.000 ljudi, otkrila je da obilniji doručak, srednji ručak i mala večera dovodi do nižih indeksa tjelesne mase (BMI). Profesorica Daniela Jakubowicz, autorica knjige ‘Veliki doručak’, kaže da se oni koji jedu obilnije ujutro, osjećaju zadovoljnije, a to sprečava grickanje tijekom dana.

I druga studija profesorice Jakubowicz otkrila je da je konzumiranje čokolade ujutro spriječio žudnju za slatkom hranom kasnije.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Pratite nas na Facebook-u




Aktuelno