Bol u prsištu može se razviti zbog bolnog podražaja bilo kojeg organa u prsištu ili dijela prsnog koša te može trenutno ugroziti život, biti potencijalno opasna po život ili biti bezopasna zbog čega je ponekad teško odlučiti kako se prema njoj odnositi.

Pokušat ćemo to razraditi u daljnjem tekstu.

Bol u prsištu – uzroci
Bol u prsištu može potjecati od nekog od:

organa u prsištu (srce, pluća, jednjak) ili
dijelova prsnog koša (koža, kosti, mišići).
Ponekad uzrokom mogu biti organi blizu prsišta kao što su žučnjak i želudac te prenesena bol iz ramena, vrata ili bol uzrokovana hernijom diska kralježnice.

Najčešće uzrok boli u prsištu nije ishemijska bolest srca, ali je najčešća od opasnijih stanja pa ćemo na nju prvo obratiti pažnju.

Angina
Srce, kao i svi drugi organi, kroz arterije dobiva potreban kisik i hranjive tvari, a arterije koje ga opskrbljuju nazivaju se koronarne arterije.

U koronarnoj bolesti te arterije su sužene masnim plakovima koji nastaju uslijed ateroskleroze. Zbog tog suženja do srčanog mišića ne dolazi dovoljno kisika što nazivamo ishemijom, a bol do koje dovodi ishemija nazivamo anginom.

Angina se najčešće javlja uslijed povećane potrebe za kisikom kao što je slučaj prilikom fizičkog napora, a u mirovanju popušta.

Srčani udar
Ako masni plak rupturira može doći do stvaranja krvnog ugruška, tromba koji može djelomično ili potpuno začepiti koronarnu arteriju. Ako takvo stanje potraje oko 15 minuta može doći do oštećenja i odumiranja srčanog mišića, odnosno infarkta miokarda.

Bol je slična anginoznoj boli, ali može biti intenzivnija i trajati dulje.

Karakteristike boli
Karakter boli: Češće od boli javlja se osjećaj nelagode koji se može opisivati kao pritisak, pečenje, stezanje ili težina u prsištu.

Bol koja nije ishemijskog podrijetla češće se opisuje kao oštra i probadajuća.

Lokacija boli: Bol najčešće nije lokalizirana nego se osjeća u cijelom prsištu, centralno ili u gornjem abdomenu.

Bol koja je lokalizirana desno ili lijevo ili u jednoj točci, najčešće nije ishemijska.

Širenje boli: Bol se često širi u vrat, grlo, donju čeljust, zube, rame ili ruke. Ponekad se širi i u leđa, zglobove i prste ruke.

Trajanje boli: Ishemijska bol obično počinje postupno i pogoršava se s vremenom te može biti povezana s fizičkim naporom.

Bol koja počinje naglo i popušta s vremenom ili traje nekoliko dana ili tjedana najčešće nije povezana sa srčanom ishemijom.

Čimbenici koji utječu na bol: Bol koja je izazvana fizičkim ili emocionalnim naporom, hladnoćom ili je počela nakon obroka upućuje na ishemijsko podrijetlo. Na anginu upućuje popuštanje boli na primjenu nitroglicerina koji širi koronarne arterije.

Ostali simptomi
Nedostatak zraka,
mučnina i povraćanje,
znojenje,
hladna koža,
nepravilni ili ubrzani rad srca,
palpitacije,
umor,
vrtoglavica,
gubitak svijesti,
trnci u rukama.

Faktori rizika
Preboljeni srčani ili moždani udar,
suženje perifernih arterija,
pušenje,
visok tlak,
visoke razine kolesterola,
dijabetes te srčane bolesti u obitelji.
Perikarditis
Perikarditis je upala vanjske srčane ovojnice. Uzrokuje oštru, probadajuću bol koja se pogoršava s dubokim udahom i u ležećem položaju, a smanjuje u sjedećem položaju naginjanjem prema naprijed.

GERB
Gastrointestinalna refluksna bolest nastaje kad zbog oslabljenog sfinktera dolazi do povrata želučanog sadržaja u jednjak. Žareća bol u donjem prsištu i gornjem abdomenu (žgaravica), nadutost i podrigivanje pojavljuju se nakon jela.

Bol se pogoršava u ležećem položaju, a smanjuje nakon primjene antacida.

Naprezanje ili ozljeda prsnog koša
Bol se pojavljuje nakon traume ili fizičke aktivnosti koja uključuje mišiće prsnog koša. Smanjuje se odmaranjem, a pojačava u specifičnim položajima i na pritisak.

Anksioznost ili panični napadaj
Bol je potaknuta brigom ili stresnom situacijom. Praćena je ubrzanim radom srca, znojenjem i vrtoglavicom.

Upala pluća
Bol je praćena kašljem, nekad uz iskašljavanje sluzi, zimicom i vrućicom te zaduhom. Pogoršava se disanjem.

Plućna embolija
Plućna embolija uzrokovana je ugruškom u jednoj od plućnih arterija. Gotovo uvijek se javlja kod ljudi s nekim od faktora rizika (nedavna operacija, trudnoća, slaba pokretljivost). Bol se pogoršava u dubokom udahu i praćena je značajnom zaduhom.

Herpes zoster
Bolest počinje utrnulosti i bolovima u zahvaćenoj regiji, a nakon 2 do 3 dana javljaju se mjehurići i crvenilo. Zahvaćeno područje je preosjetljivo i može biti vrlo bolno.

Dijagnoza boli u prsištu
Rutinski se pacijentima s bolovima u prsištu rade:

EKG,
RTG i
pulsna oksimetrija (mjerenje razine kisika u krvi).
EKG – snimanje električne aktivnosti srca preko elektroda na koži. Ishemijska bolest srca često uzrokuje promjene u EKG-u.

Srčani enzimi – otpuštaju se u krv pri odumiranju srčanog tkiva. Određuju se iz krvi ponavljano, kroz nekoliko sati.

Test opterećenja (ergometrija) – pacijent trči ili hoda na pokretnoj traci dok se na EKG-u traže znakovi ishemije.

Kateterizacija srca – kateter se uvodi do koronarnih arterija te se injicira boja, a RTG-om se onda može uočiti suženje.

Liječenje boli u prsištu
NITROGLICERIN – ako je koronarna bolest poznata otprije i prepisan je nitroglicerin treba se uzeti pod jezik prilikom početka boli u prsištu. Ako se simptomi ne povuku za 5 minuta treba nazvati 112.

Kada zvati hitnu medicinsku pomoć?
Ako se bol u prsištu javlja prvi put, ako je jača ili traje dulje treba odmah zvati 112. Ako se radi o srčanom udaru svaka minuta je bitna, jer svakom minutom odumire sve više srčanog tkiva.