Masna jetra dolazi u dva oblika – nealkoholna masna bolest jetre NAFLD (eng. nonalcoholic fatty liver disease) i alkoholna masna bolest jetre. Uzroci prve najčešće leže u nezdravom načinu života, dok alkoholna, kao što joj i ime kaže, nastaje od prevelike konzumacije alkohola.

– Po definiciji, nealkoholna masna bolest jetre je ona u kojoj se nakupilo masti u količini većoj od 5 posto njezine ukupne težine, a fizički je najčešće manifestirana povećanim opsegom struka, ali ne nužno te u laboratorijskim parametrima alteriranim jetrenim enzimima.

Stručnjaci smatraju kako od NAFLD oblika bolesti jetre pati i do 40 posto populacije razvijenih zemalja, a oko 10 posto odnosi se na djecu. Uzrok bolesti je u velikoj većini slučajeva – nezdrav način života. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) čak je milijardu ljudi u svijetu pretilo.

– Uzrok nealkoholne masne bolesti jetre možemo potražiti u današnjem načinu života – prejedanju lako dostupne masne hrane, epidemiji pretilosti, posebno uzimanju brze hrane bogate zasićenim mastima, zaslađenih napitaka, sve većoj prevalenciji dijabetesa, sedentarnim načinom života u kojemu ne možemo potrošiti sve ono što smo konzumirali.

VIŠE JE RAZLOGA
Čujete svoje srce dok ležite? To zna otkriti opasnost po život
Ponekad su uzroci ove bolesti određeni lijekovi koje znaju uzimati kronični bolesnici.

– U tom slučaju je bitno prosuditi što je ono čime nećemo naškoditi, uzimanjem ili ne uzimanjem terapije. Slavno, starodrevno medicinsko pravilo pripisano Hipokratu je ‘Primum non nocere’ ili ‘najprije ne naškoditi’.

NAFLD se povezuje s kardiovaskularnim bolestima, kroničnom bubrežnom bolesti, već spomenutim dijabetesom, sa polipima debelog crijeva, kolo-rektalnim karcinomom, apnejom u snu te drugim bolestima endokrinog sustava.

Najgore je što ljudi ne osjećaju da imaju masnu jetru pa često ništa ne poduzimaju, napomenula je i pojasnila zašto ljudi ne osjete simptome bolesti.

– Razlog zašto ovo ne osjetimo kao tegobu ili bilo koji drugi simptom bolesti leži u tom što jetra ima veliku rezervu koju u slučaju potrebe može aktivirati, ali i u tome što ima autoregeneracijsku moć kojom kompenzira svoja oštećenja.

‘Važno je na vrijeme osvijestiti ovaj poremećaj koji ne boli’

Masna jetra negativno utječe na mnoge dijelove našeg tijela i izuzetno je važno dijagnosticirati NAFLD na vrijeme i promijeniti životne navike. Ukoliko se bolest zanemari, može doći čak i do moždanog udara te razvoja karcinoma na jetri. Također, posljedice mogu biti i fibroza te ciroza jetre, pogoršavanja bubrežne funkcije, pogoršanja stanja dijabetesa…

– Upravo zato što ima reperkusije (posljedice) na endotel krvnih žila, koje su sklonije aterosklerozi, može doći i do moždanog udara te kardiovaskularne fatalne i nefatalne bolesti s posljedičnim invaliditetom. NAFLD pogoršava bubrežnu funkciju, pogoršava dijabetes s kojim uzajamno dovodi do fibroze jetrenog tkiva koje onda ispada iz funkcije, a posljedice mogu biti fibroze i ciroze jetre pa sve do hepatocelularnog karcinoma. Dakle NAFLD je multisistemska bolest, ozbiljna bolest i zaslužuje da se o njoj govori i spriječi njezino nastajanje i širenje.

– Trenutno ne postoji terapija za ovu manifestaciju metaboličkog poremećaja u kojemu je razlog inzulinska rezistencija. Postoje izolirane farmakološki aktivne tvari koje se još istražuju, a mogle bi pomoći u ovoj bolesti, kao što su: vitamin E i vitamin D za koji se smatra da ima važnu ulogu i u imunološkim bolestima te da modelira upalu jetre i nastanak fibroze. Tu su i preparati sikavice, sirutka i divlja artičoka – dodala je i napomenula kako ste to još čeka temeljitiju znanstvenu potvrdu.

Kako si sami možete pomoći:

• Smanjiti unos ugljikohidrata na 10 posto ukupnog unosa kalorija.
• Smanjiti tjelesnu težinu postepeno, točnije 7 posto kroz jedni kalendarsku godinu.
• Pravilna prehrana bogata voćem i povrćem (5 takvih obroka tijekom dana).
• Smanjiti drastično unos hrane bogate zasićenim masnim kiselinama.
• Smanjiti ili potpuno izbaciti unos industrijskih slatkih sokova i sličnih napitaka.
• Izbjegavati alkohol.
• Povećati kretanje najmanje 20 do 30 minuta na dan – žustro hodanje.
• Najmanje dva do tri puta tjedno intenzivirati tjelesnu aktivnost do te mjere da se dobro preznojite čime višestruko
• povećate protok krvi kroz jetru i omogućite izbacivanje štetnih sastojaka iz nje.
• Piti dovoljno tekućine, minimalno 8 čaša vode.
• Cijepiti se protiv hepatitisa.
• Eventualno uzimanje probiotika.
• Izbjegavanje nepotrebnih lijekova.
• Treba smanjiti stres, koliko je moguće.

– Ono što je jako važno je liječiti kronične metaboličke i druge bolesti po preporukama svog obiteljskog liječnika koji je najmjerodavniji i koji vaše cjelokupno zdravstveno stanje najbolje poznaje. Također, u suradnji s kliničarima i farmaceutima važno je odabrati najadekvatniju terapiju za vaše bolesti, a na vama je da ju uzimate redovito i u tome ustrajete.

– Na znanstvenicima je da njihova istraživanja donesu nova znanja u nastajanju i adekvatnom liječenju ove bolesti koja će u svakom slučaju zahtijevati multidisciplinarni pristup.