Mrak potiče izlučivanje melatonina, hormona epifize, a melatonin pridonosi razvoju sezonske depresije, ali kako ističe psihijatar Vlado Jukić zimska depresija o kojoj se mnogo govori nije verificirana kao klinički entitet, ni službeno prihvaćena kao bolest

Treći siječanjski ponedjeljak, dan kojega je velški psiholog Cliff Arnall 2005. godine označio kao najdepresivnijim danom u godini, za nama je. Sniženo raspoloženje, bezvoljnost, pretjeranu pospanost ili nesanicu, razdražljivost ili pretjerani pesimizam i nakon tog dana, međutim, osjećaju mnogi. Kratki i hladni zimski dani velikom broju ljudi donose loše raspoloženje, a razlog je tome, spoznali su stručnjaci, u činjenici da mrak potiče izlučivanje melatonina, hormona epifize. Povećane količine melatonina pridonose razvoju sezonske ili zimske depresije, stanja koje u težim slučajevima može zahtijevati i pomoć liječnika.

Oboli 10 do 20 posto stanovništva
Depresija je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice. Broj osoba s depresivnim poremećajem kontinuirano raste u svim razvijenim zemljama svijeta. Epidemiološka istraživanja procjenjuju da od svih oblika depresije tijekom života oboli između 10 i 20 posto stanovništva razvijenih zemalja. Tri do četiri posto ukupne populacije boluje od težih oblika depresije, a 1,5 do dva posto od blažih oblika. Procjenjuje se da zimska depresija pogađa između dva i pet posto stanovništva. Učestalost depresije je dva do tri puta češća kod žena nego kod muškaraca.

Zimska depresija javlja se u kasnu jesen ili zimu, a u većini slučajeva prolazi potkraj zime, kad dani postaju sve dulji. Službeni joj je naziv sezonski poremećaj raspoloženja (SPR), a procjenjuje se da pogađa između dva i pet posto stanovništva, što znači da u nas od te zimske boljke boluje više od 200.000 ljudi. Nije sasvim sigurno zbog čega zimska depresija jedne muči, a druge ne, no bitnu ulogu u tome imaju nasljedni faktori, godine i kemijski procesi u mozgu.

Polarne noći
Prema mišljenju stručnjaka, glavni je uzrok zimske depresije smanjena količina dnevnog svjetla tijekom jeseni i zime. Dokaz su tome statistike koje govore da je zimska depresija češća na sjeveru nego u umjerenom pojasu. Idući prema Zemljinim polovima, zimski dani su sve kraći, a sunčanih dana sve manje, pa za vrijeme polarnih noći na Aljasci, u Skandinaviji i Kanadi zimska depresija zahvati gotovo 10 posto stanovništva. Nedostatak dnevnog svjetla uzrokuje smanjeno izlučivanje serotonina, ili tzv. »hormona sreće« koji suzbija depresiju, tjeskobu i strah, a popravlja raspoloženje. Depresivni ljudi inače imaju manju koncentraciju serotonina u mozgu. Mrak s druge strane potiče izlučivanje melatonina, hormona epifize koji potiče san. U normalnim količinama, taj hormon čak ublažava depresiju, ali u zimskim mjesecima, kad su dani kraći, povećane količine melatonina pridonose razvoju zimske depresije. Novija istraživanja ljudskog genoma otkrila su 5-HTTLPR gene koji mogu biti kratki i dugački, a odgovorni su za pojavu depresije. Osobe koje imaju oba kratka gena češće pate od zimske depresije.

Iako tijekom zime mnogi imaju problema s raspoloženjem, to ne znači da su u depresiji, upozoravaju stručnjaci.

Tmurniji s maglom
– I ja i vi tmurniji smo kad je magla i vani je tamno, nego kad sunce grane. Ipak, u mjesec-dva, koliko provedemo u takvim vremenskim prilikama, ne može se govoriti o statističkom pomaku u učestalosti depresija ili o većem broju hospitalizacija zbog depresije.

– Zimska depresija o kojoj se mnogo govori nije verificirana kao klinički entitet, ni službeno prihvaćena kao bolest. Činjenica je da količina svjetla i tame ima određene implikacije na depresiju, ali ne možemo reći da nam se broj pacijenata s depresijom tijekom zime povećava .

Depresija je, kako kaže, općenito u porastu u Hrvatskoj u posljednje dvije-tri godine, a posljedica je gospodarske krize, a ne manjka svjetla. Do prije dvije-tri godine, udio pacijenata s depresijom u ukupnom broju hospitaliziranih u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče iznosio je između 10 i 12 posto, a danas depresije zauzimaju između 15 i 17 posto svih hospitalizacija.

Terapija svjetlom
Kad je o svjetlu riječ, u ovoj se bolnici provodi terapija svjetlom, ali ne samo za eventualne zimske depresivce, već za sve osobe koje pate od depresije. Ta je terapija, tumači Jukić, pomoćna metoda koju se primjenjuje uz psihoterapiju i terapiju antidepresivima. U svjetlosnoj terapiji koriste se posebne svjetiljke koje daju dojam snažne sunčeve svjetlosti. Djeluje tako da bijeli snop zraka prolazi kroz mrežnicu oka i stimulira određena područja mozga koja potiču proizvodnju serotonina. Najbolje vrijeme za provođenje tretmana je jutro, kako bi tijelo pokrenulo unutarnji sat za početak dana. Fototerapija kao oblik liječenja zimske depresije redovito se koristi u sjevernoj Europi i Americi, dok je u našem podneblju slabo zastupljena. Trajanje jedne seanse je od 30 do 120 minuta, ovisno o jačini lampe i težini poremećaja, a učinak se postiže već nakon tri do četiri dana. Pola sata takve terapije dnevno, kaže struka, može pomoći u liječenju depresije jer stimulira lučenje serotonina, hormona sreće. Za one koji nemaju klinički potvrđenu depresiju, isti će učinak imati i dulji boravak na otvorenom, šetnje na svježem zraku i skupljanje čim više zimskih sunčanih zraka. Dobra je vijest da se kod većine ljudi simptomi zimske depresije polako gube već u veljači, a za vrijeme proljetnog ekvinocija, kad se dan produlji na 12 sati, raspoloženje se kod većine »zimskih« depresivaca bitno popravlja.

Šta pomaže

• više voća i povrća, izbjegavanje masne i pržene hrane
• dovoljno tekućine
• dovoljno sna – nespavanje vodi u depresiju izbjegavanje alkohola i kofeina
• redovito vježbanje
• šetnja u prirodi čak i kad nema sunca
• jaka rasvjeta u kući
• izlaganje dnevnom svjetlu

Simptomi

• dugotrajna potištenost ili bezvoljnost
• slabija koncentracija
• gubitak energije
• poremećaj spavanja, najčešće povećana potreba za snom
• smanjena druželjubivost, osjećaj osamljenosti i napuštenosti,
• smanjeni spolni nagon
• pojačana želja za slatkim, osobito uvečer

Rizik

• život na sjevernim geografskim širinama
• život u oblačnim krajevima s malo sunčanih dana
• vezanost za kuću ili druge zatvorene prostore
• rad noću ili u smjenama