Istraživači su posve sigurni da je pomicanje sata krivac za veći broj prometnih nesreća koje se događaju u ponedjeljak. Uzrok je poremećen san i manjak koncentracije koji nastaje uslijed toga. Također, zabilježeno je i više nesreća i nezgoda na radu usedmici nakon promjene sata. To se odnosi uglavnom na fizički zahtjevne poslove – poput rudara, taksi vozača, radnika na gradilištu. No, to nije sve. Više je srčanih udara prva tri dana nakon pomicanja sata
U prvim satima nedjelje, završava ljetno računanje vremena i počinje ono zimsko. To znači da kazaljke na satu treba pomaknuti jedan sat unatrag, točnije – s 3 sata ujutro na 2 sata, izvijestio je Državni zavod za mjeriteljstvo vezano uz Uredbu o ljetnom računanju vremena u 2018., 2019., 2020. i 2021. Prema svemu sudeći, pomicanje sata uskoro će se ukinuti, budući da su znanstvenici dokazali da pomicanje sata dvaput na godinu remeti čovjekov bioritam.

Naime, iako će taj sat ‘viška’ neki iskoristiti za duže spavanje, a drugi za ostanak duže vani, svako mijenjanje sata, bilo da se pomiče unazad kao što je slučaj zimi, ili unaprijed u proljeće, izbacuje naše tijelo iz “tračnica”. Remeti se naš cirkadijalni ritam, piše portal WEbMD.

Slično je kao i kad putujete avionom i mijenjate vremenske zone. Ako letite na istok gubite vrijeme. Isprovocirani raniji odlazak na krevet uzrokovat će poteškoće s usnivanjem i vjerojatno ćete duže biti budni tu noć. Ako letite na zapad, dobit ćete ekstra sate. Zaspat ćete lakše, ali imat ćete problema s buđenjem. Svatko od nas drugačije podnosi tu promjenu. Neki će se privknuti lakše, neki teže. U pravilu svima treba otprilike jedan dan da se njihovo tijelo prilagodi na jedan ekstra sat. No neki ljudi posljedice mogu osjećati još tjedan dana.

Česta nesanica, migrene, ali i depresija
Iako se bioritam lakše prilagođava na pomicanje sata unazad nego naprijed, nesanica je i dalje najčešća nuspojava. Te promjene najlakše padaju noćnim pticama koje imaju dodatan sat za svoje noćne aktivnosti, potvrdila su istraživanja. Pomicanje sata utječe na unutrašnji sat i može poremetiti hormonalnu sliku što pak uzrokuje niz tegoba kao što su bolne migrene, nervoza i depresija. Zbog vraćanja sata unazad ljudi gube energiju i više osjećaju vremenske prilike kao što je južina.

Šta učiniti?
Cirkadijalni ritam određuje naš unutarnji tjelesni sat, ali na njega utječu i okoliš, ponašanje i lijekovi.

Budući da je svjetlo najvažnija karika u našem dnevnom ritmu pokušajte se po danu što više izlagati svjetlu, poglavito sunčevom. Čim počne padati mrak svjetlo prigušite. Nije dobro po noći biti izložen jakom svjetlu jer šalje poruku tijelu da biste trebali biti razbuđeni, umjesto da se ono počne odmarati. Ako idete po noći na toalet, nemojte paliti jaka, velika svjetla. Pokušajte si osigurati lampicu koja vas neće razbuđivati i ometati već ometen cirkadijalni ritam. Tako biste si trebali omogućiti da što bolje pratite prirodni unutarnji sat. Noć je za odmaranje, dan za aktivnosti, piše WebMD.

Unatoč tome što tijelo zimski prijelaz lakše podnosi, valja ga pripremiti na pomicanje sata. Preporučuje se izbjegavati teške obroke u večernjim satima kao i alkohol jer remete ritam spavanja. Oni nepovoljno utječu na ravnotežu hormona zbog čega teže usnemo i budimo se. Tešku hranu treba izbjeći najmanje tri sata prije odlaska na počinak, a kavu popiti najkasnije do pet sati popodne jer bi se u suprotnom mogla javiti nesanica.

Higijena spavanja odnosi se na ono što možete poduzeti da stvorite ugodnu atmosferu za spavanje. To znači da eliminirate kafein i alkohol tu večer, da vježbate par sat prije spavanja, uvedete uspavljujuće rituale poput tople kupke npr., a ako vam to odgovara, možete nositi i masku za oči i čepiće za uši. Također, za ovu atmosferu bitno je lijegati i buditi se svaki dan u isto vrijeme.

Veći broj nesreća i srčanih udara
Istraživači su posve sigurni da je pomicanje sata i u proljeće krivac za veći broj prometnih nesreća ponedjeljak nakon promjene. Uzrok je poremećen san i manjak koncentracije koji nastaje uslijed toga. Više je nesreća i nezgoda na radu u tjednu nakon promjene sata. To se odnosi uglavnom na fizički zahtjevne poslove – poput rudara, taksi vozača, radnika na gradilištu. Također, više je srčanih udara prva tri dana nakon pomicanja sata, piše Business Insider.

Iako fizički nikoga ne ugrožava, ali promjena sata financijski šteti tvrtkama. Naime, zaposlenici su jednostavno preumorni i slabo koncentrirani pa dnevno puno više besciljno surfaju nakon ove promjene, a učestalije su i takozvane cluster glavobolje, piše Live Science.

Sve ove nuspojave češće su kod proljetnog pomicanja sata jer ljudi gube sat vremena sna i to je promjena na koju se teže privikavaju nego na ovu zimsku, kada dobivaju ekstra sat.

Posljednje pomicanje sata bit će 2021. godine
Europski parlament podržao je u ožujku prijedlog direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata, a zemljama članicama prepušta odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena. Nova direktiva ne znači automatsko ukidanje ljetnog ili zimskog računanja vremena u EU-u ili uvođenje “jedinstvenog vremena” u Europi, već okončava praksu usklađenog pomicanja sata na razini EU-a te omogućava državama članicama da odaberu vlastiti način računanja vremena, odnosno hoće li zadržati ljetno računanje vremena ili prijeći na zimsko računanje vremena.