Vratobolja je na četvrtom mjestu uzroka onesposobljenosti, a iako uglavnom nije opasna, može biti vrlo neugodna. Bol se iz vrata može širiti u jednu ili obje ruke i traje najmanje jedan dan, a češće nekoliko dana, tjedana pa čak i mjeseci.

Bol i rizik
Pojavljuje se vrlo često i uzrokuje znatnu bol i onesposobljenost te ima veliki utjecaj na bolesnike, njihovu obitelj, zdravstveni sustav i društvo u cjelini. Zbog svog položaja vratna kralježnica je izložena povišenom riziku od povreda i naprezanja, pa ne čudi što je vratobolja, odmah iza križobolje, drugi najčešći razlog posjeta liječniku kad je riječ o bolovima vezanim uz kralježnicu. Koliko je taj dio našeg tijela izložen opterećenju najbolje govori podatak da samo u jednom satu izvedemo oko 600 okreta glave, zbog čega je vratna kralježnica svakodnevno pod povećanim stresom.

Opterećenje uz stres
Normalni pokreti zapravo ne bi trebali imati nikakvih posljedica na vratnu kralježnicu, ali svakodnevno u različitim situacijama činimo i pokrete koji su neprilagođeni, koji nisu fiziološki ili su pod povećanim opterećenjem uz stres. Upravo takvi pokreti mogu, posebno u osoba starije životne dobi ili onih koje su ranije imale neku ozljedu toga dijela kralježnice, dovesti do problema koji se očituju bolovima u vratu, ali i u glavi ili rukama.

Osjetljiva dugoljasta struktura
– Vratna kralješnica ima statičku funkciju podupiranja vrata i glave, dinamičku funkciju pokretanja glave te zaštitnu funkciju središnjeg živčanog sustava, odnosno leđne moždine. Sveze pridonose čvrstoći i ograničavajući su čimbenik kod pokreta, a mišići u području vrata podržavaju glavu i omogućuju pokrete glave i vrata. Kroz vratni dio kralješnice prolazi leđna moždina iz koje izlaze spinalni živci. Sve strukture kralježnice, koje su prožete živčanim završecima i uključene u prijenos bolnih signala, mogu biti uzrokom bolova u vratu: vratni intervertebralni diskovi, međukralješnični zglobovi, ligamenti, fascije, mišići te duralna ovojnica oko korijena živaca.

Nažalost, unatoč napretku dijagnostičkih mogućnosti u određenog broja bolesnika se i dalje ne može sa sigurnošću utvrditi izvorište boli.

Text neck – vratobolja novog doba
Rizični čimbenici za pojavu vratobolje mogu biti mnogobrojni, od dobi, spola i genetske predispozicije preko prethodnih epizoda vratobolje, ozljeda vrata, pridružene mišično-koštane tegobe ili bolesti (kao što je, na primjer, križobolja) do specifičnih psihičkih karakteristika, kao što su stres, anksioznost i depresija. Novi rizični čimbenik za razvoj vratobolje u moderno doba je fleksijski položaj vrata prilikom pisanja tekstualnih poruka na mobilnom telefonu, takozvani „text neck“. Prilikom pisanja takvih poruka glava je u antefleksiji, odnosno pognuta prema naprijed i prema dolje pod kutem od 33 do 45 stupnjeva i to predstavlja čimbenik rizika za razvoj vratobolje, ali i glavobolje te boli u ramenom području.

Češća kod žena
Zanimljivo je dodati da je vratobolja češća u žena, prema nekim studijama čak do 3 puta češća nego kod muškaraca te da je do 50-te godine života povećan rizik od razvoja vratobolje, nakon čega se rizik općenito snizuje. Također, pojava vratobolje je učestalija u bogatijim, razvijenijim državama kao i u urbanim područjima, što se možda ponovo može pripisati većoj upotrebi novih tehnologija nad kojima puno više i češće držimo pognutu glavu nego što to čine osobe u ruralnim i siromašnim sredinama. Vježbanje, vježbanje i samo vježbanje.

Liječenje
– U liječenju vratobolje se koriste brojni lijekovi, najčešće nesteroidni antireumatici, potom analgetici, a nešto rjeđe miorelaksansi i antidepresivi. Odabir lijeka, doza i način primjene lijeka mogu se razlikovati za bolesnike s akutnom i one s kroničnom vratoboljom. Lijekove je poželjno uzimati kroz ograničeno vrijeme i uz praćenje učinka i uvijek je potrebno ocijeniti moguću štetnost te voditi računa o kontraindikacijama – upozorava dr. Skala Kavanagh dodajući da se primjenjuju i različite vrste medicinskih vježbi, od vježbi snage, izdržljivosti i opsega pokreta do istezanja i koordinacije, a sve one uključuju aktivaciju mišića vrata i mišića ramenog obruča.

Vježbe i rezultati
Cilj medicinskih vježbi je poboljšati snagu i izdržljivost te uspostaviti ravnotežu između mišića, kao i poboljšati fleksibilnosti mišića vrata. Učestalost vježbanja koja se preporučuje u bolesnika s kroničnom vratoboljom je 3 puta tjedno kroz 6 tjedana. Za postizanje optimalnog rezultata ključna je dugoročna motivacija bolesnika za vježbanje, a u tom smislu se najboljom pokazala kombinacija individualnih, grupnih vježbi i vježbi kod kuće.

Kada “bezazlen” problem može postati ozbiljan?

Posebnu pažnju treba obratiti na ozbiljne uzroke vratobolje koji se svrstavaju u takozvane „crvene zastave” ili alarmantne signale te koji zahtijevaju odgovarajuću i hitnu liječničku procjenu:

1. traumatski događaji, posebice ukoliko su vezani uz dugotrajnu terapiju steroidima ili osteoporozu

2. karcinom, neobjašnjivi gubitak na tjelesnoj težini, izostanak poboljšanja nakon jednog mjeseca terapije, vratne i okolovratne tvorbe

3. nedavna infekcija, ovisnost, HIV, imunosupresivi, dugotrajna groznica

4. vratobolja koja se širi gornjim i donjim ekstremitetima uz izražene promjene osjeta i motorike, bijeg mokraće/stolice ili nemogućnost pražnjenja mokraćnog mjehura ili crijeva, otežano hodanje

5. kronična „upalna” vratobolja, najčešće udružena sa zglobnim i/ili izvanzglobnim promjenama

6. bol kojoj se ne može naći uzrok, a uz terapiju traje i nakon 4-6 tjedana, bol noću, bol povezana s pokretima, položajima/držanjem

7. početak u dobi: prije 20 godina ili iza 65 godina starosti