Pratite nas

Zdrav život

Broj sklekova koje možete napraviti otkriva koliki vam je rizik od infarkta

Znanstvenici vjeruju da su otkrili jednostavan test koji može predvidjeti što će se događati s vašim srcem – ne emotivno (to ne može nitko), nego na tjelesno

Studija provedena na Harvardu pokazala je da muškarci koji su u stanju napraviti 40 sklekova u idućih deset godina imaju puno manji rizik od infarkta i ostalih ozbiljnih zdravstvenih problema povezanih sa srcem, od onih koji to nisu u stanju.
U nekim slučajevima taj se rizik smanjuje za čak 96 posto.

“Naše istraživanje iznjedrilo je vrlo jednostavnu i besplatnu metodu provjere zdravlja srca. Iznenađeni smo koliko su sklekovi povezani s kardiovaskularnim stanjem”, pojašnjava voditelj studije Justin Yang. Naravno, muškarac koji može napraviti 40 sklekova je u odličnoj formi, što je preduvjet za dobro zdravlje.

U studiji su sudjelovala 1104 vatrogasca, prosječne dobi 39,6 godina. Promatrani su deset godina, a pokazalo se da oni koji su na početku studije bili u stanju napraviti 40 i više sklekova, nisu imali problema sa srcem.

Što su mogli napraviti više sklekova, a maksimum je bio 80, to im je srce bilo zdravije. U usporedbi s onma koji su mogli napraviti samo deset sklekova, oni koji su ih mogli napraviti 40, imali su za 96 posto niži rizik da obole.

“Test sklekova ne zahtijeva nikakvu dodatnu opremu, jeftin je ili čak besplatan, traj emanje od dvije minute i daje nam objektivni uvid u zdravlje”, poručuju autori. Rezultati studije objavljeni su na Jama Network Open.

Nastavi čitati
Reklama
Komentari

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdrav život

Mršavite bez dijete: Prestanite jesti kada ste umjereno siti

Psihologinja dr. Helen McCarthy iz Bristola kaže da smo svi naučeni jesti u određeno vrijeme, umjesto samo onda kad smo gladni i da se zato prejedemo i onda kad za to nema potrebe. Ona u svojoj novoj knjizi ‘Kako istrenirati apetit’ tvrdi da je apetit sam po sebi neutralan, te se njiše kao njihalo ili klatno (pendulum), koje kad smo gladni ide prema minusu, a kad počnemo jesti prema plusu.

Ona smatra da ne bismo trebali početi jesti sve dok nismo dovoljno gladni, ili dok nam apetit ne dođe do minus tri, i da bi trebali prestati jesti kad smo ‘dovoljno siti’ ili, po njoj, na plus tri.
U svojoj knjizi piše i da će jedenje tek kad smo ‘dovoljno gladni’ i prepoznavanje kad smo dovoljno puni spriječiti prejedanje i omogućiti nam uživanje u bilo kojoj hrani bez dobivanja na težini – čak i ako je riječ o torti ili čokoladi.

Ne bojte se gladi
– Mnogi od nas jedu previše zato što uživaju u hrani pa ne žele prestati, ili jedu bez razmišljanja – kaže autorica i dodaje da ‘apetitno klatno’ uči ljude da prestanu jesti odmah kad osjete da su siti, što je po njoj ključno za zdravu prehranu.

Zato svoje klijente savjetuje da se ne odriču ni jedne namirnice koju vole, sve dok imaju dobro isplanirane obroka – ali ne onako kako ih diktiraju dijete.

– Japanci imaju princip jedenja dok nisu 80 posto siti – kaže Helen i objašnjava kako je to pravilo slično njenom – da prestanemo jesti kad smo na + 3 ili osjećaju zadovoljstva, a ne ono što tradicionalno smatramo sitošću.

– Ako jedete prevelike porcije, stalno unosite više hrane u tijelo nego što ono može iskoristiti – dodaje psihologica, koja kaže i da će se bez obzira na to kakvu hranu jedemo, tj, je li zdrava ili ne, njen višak pretvoriti u masti.

Koliko ste gladni?
Psihologinja ističe i da znakovi gladi nisu ništa loše, te da je umjerena glad oko sat vremena prije sljedećeg obroka zdrava.

– Ako nikad nikad ne osjetite blagu glad, tijelo vam možda stalno probavlja hranu, bez stajanja i odmora. Inače, poruka gladi koju tijelo šalje mozgu prirodni je način na koji javlja da je potrošilo energiju iz posljednjeg obroka i da mora prijeći na iskorištavanje pohranjenih masnoća, pa će se tada signali gladi isključiti – objašnjava.

Može zapravo proći cijeli dan, mjesec ili čak cijeli život, a da ne budemo stvarno gladni – što je po njoj jedan od najvećih razloga zašto se debljamo.

Prekinite s dijetama
Objasnila je i da većina dijeta tjera ljude da drastično mijenjaju svoje prehrambene navike – pa na kraju i uspiju. No umjesto toga, trebali bismo planirati što ćemo jesti ovisno o tome koliko vremena treba proći do idućeg obroka.

– Ako ćete za par sati opet jesti, odabirom nečega što će se brzo probaviti, na primjer, sirovog voća, povrća ili tosta, omogućujete tijelu da prije osjeti glad. Ako ćete biti bez hrane dulje, pojedite nešto bogato s proteinima, vlaknima i masnoćama, da lakše izdržite do obroka – dodaje Helen.

Ako se ne prejedate nego jedete dovoljno, tako nastavite. Ako vam ‘apetitno klatno’ dođe samo do plus tri, što znači da ste ‘taman siti’ i bit ćete taman umjereno gladni za sljedeći obrok.

Nagrada će, kaže Helen, biti to da ćete smanjivanjem ukupne količine hrane vidjeti i kako se kilogrami tope, a hrana će imati bolji okus nego ikad prije.

A i ona je sama smršavjela s ovim planom:

– Bila sam u poslu gdje sam samo sjedila i shvatila sam da mi treba neki način za mršavljenje bez dijeta. Počela sam razmišljati o psihološkim aspektima prehrane i kako svi možemo više slušati svoje tijelo. – kaže Helen i objašnjava koji su najčešći mitovi vezani uz glad koje čuje od svojih klijenata:

Mitovi i istine vezane uz glad

Mit: Loše je ići u krevet gladan.

Istina: Noćni post je dobar za zdravlje. Istina je da treba imati pristup prehrani s omjerom 16: 8 – jedete u roku od osam sati tijekom dana, a 16 sati treba proći između večere i doručka.

Mit: Bolje da jedem sada, za slučaj da kasnije ogladnim

Istina: Ne trebate paničariti ako malo ogladnite na sastanku ili uz kavu. Ako ste gladni i ne jedete odmah, vaše tijelo će sagorjeti malo spremljene masnoće. Nakon što to učini, signali gladi će se isključiti.

Mit: Popodne treba više jesti

Istina: Kasno popodne većina ljudi bude gladna. Rješenje je da promijenite što jedete za ručak i uzmete nešto što će vas držati sitima, tako da tek oko večere budete umjereno gladni. Ili uvedite užinu sredinom poslijepodneva (pola čokoladnog brownieja ako vam je to najdraže).

Mit: Lako je odrediti kada smo skroz siti

Istina: Možda nije. Imamo dvije vrste signala sitosti – brzi signali koji nam govore koliko smo pojeli, i spori signal o tome koje smo hranjive tvari pojeli.

– Kad razvijete svijest o brzim signalima neurona, možete procijeniti koliko trebate pojesti do sljedećeg obroka. Budući da ista količina npr. kaše rasteže želudac koliko i ta ista količina npr. mahuna, sladoleda ili kobasica, možete otkriti što jesti na temelju toga koliko će vas dugo držati sitima – ističe psihologinja.

Hrana će imati bolji okus

Helenina nova knjiga otkriva i da često posežemo za slatkom, slanom i masnoj hrani jer je takva hrana najukusnija, čak i kad nismo jako gladni.

– Ako niste gladni i jedete cherry rajčicu, osjetit ćete njenu teksturu, ali i vrlo malo ukusa. Jedite tu istu cherry rajčicu na prazan želudac i vidjet ćete kako ćete najednom osjetiti njen puni okus – kaže psihologinja i dodaje da su stari Grci zato govorili da je ‘glad najbolji začin’.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Pratite nas na Facebook-u




Aktuelno