Djelatne tvari u brokuli povoljno djeluju na naše zdravlje, ali nekim ljudima naplaćuju svoje usluge lošim okusom, a ponekad i napuhanim crijevima. Stoga je nastala ideja da se brokula pokuša zamijeniti finim umakom od rajčice. Da li je uspjela pročitajte u daljnjem tekstu.

Studije u kojima su se koristile visoke doze likopena – antioksidativni crveni pigment u rajčicama za koji se smatralo da je aktivni antikancerogeni sastojak, nisu baš u potpunosti uspjele dokazati takvo djelovanje likopena.

Međutim, izgleda da likopen u obliku dodatka nije učinkovit u nižim dozama.

Postoji čvrsta veza između unosa cjelovitog voća i povrća i učestalosti pojedinih vrsta raka. Ali kad prehranu nadopunjujemo samo s jednim spojem izoliranim u obliku tableta, ponekad možemo narušiti zdravu prirodnu ravnotežu antioksidanata.

Čini se da postoji zanimljivo – čudna ideja da možemo reproducirati blagotvorne učinke konzumiranja cijelog voća i povrća davanjem dodataka samo jedne izolirane fitokemikalije. Također postoji određena nada da bi baš takav izolirani spoj mogao bolje djelovati nego svi spojevi u rajčici zajedno.

Osim likopena, drugi pripadnici familije karotenoidi u rajčicama su beta-karoten, gama-karoten, zeta-karoten, fitofluen i fitoen, a svi se zajedno najviše druže na posebnim mjestima u tijelu, npr. Na mjestima poput prostate. Naime spomenuti spojevi se znaju akumulirati u tkivu prostate.

Također postoje i ne- karotenoidni spojevi u rajčicama koji mogu imati antikancerogenu aktivnost –  a da ne spominjemo i mnoge druge spojeve koje još nismo detektirali niti išta o njima znamo.

Nije stvar da nađemo samo jedan jedini magični super spoj jer tajna je u detalju.

Braća karotenoidi – momci koji svima zdušno pomažu

Ti fantastični momci, iz familije karotenoida, ali i njihovi bratići, najbolje djeluju kad su svi skupa na okupu. Naime, učinci karotenoida i drugih fitonutrijenata na rak mogu se puno bolje vidjeti u njihovom kombiniranom djelovanju.

Momci poput fitoena, fitofilena i likopena koji se nalaze u rajčici i prilikom konzumacije u normalnoj količini ( kao što to većina ljudi radi) vrlo su slabi pojedinačno. Naime, postoji vrlo mali učinak tih fitokemikalija na rast stanica raka u Petrijevoj zdjelici.

Ali kad se braća skupe, zajedničkim snagama svi za jednog i jedan za sve, onda i ta mala neučinkovita doza postaje učinkovita. I tako samo zajedničkim djelovanjem može se značajno smanjiti rast stanica raka prostate.

Evo kako djeluju fitospojevi iz obitelji karotenoida svaki za sebe a kako zajedno.

Ista sinergija djelovanja se može vidjeti i za druge vrste hrane.

Npr. kurkumin, žuti pigment u kurkumi i curryju u prahu, ekstrakti rajčice i vitamin E koji se nalazi u orašastim plodovima i sjemenkama čine malo za sprečavanje rasta stanica raka prostate – manje od 10% svaki za sebe. Ali sva tri zajedno, mušketirski potiskuju rast stanica raka za fenomenalnih 70%.

U ovom slučaju cjelina je veća od zbroja njezinih dijelova. Evo grafičkog prikaza..

Dakle, što bi se dogodilo kad bi umjesto da pacijentima s rakom dajemo tablete likopena, dajemo umak od rajčice??

Upravo s takvom idejom je napravljeno jedno zanimljivo istraživanje te je 32 bolesnika s lokaliziranim rakom prostate dobilo tri četvrtine šalice umaka od rajčice u konzervi svaki dan 3 tjedna prije planiranog odstranjenja prostate – tzv. radikalne prostatektomije.

Kako su pratili uspjeh ovog pokusa? Putem jednog specifičnog momka kodnog imena PSA.

To je antigen specifičan za prostatu, zapravo je protein koji stvaraju stanice prostate i njihovo povećanje u krvi se rutinski koristi za praćenje uspješnosti liječenja raka. Što niži  PSA u krvi tim bolje za pacijenta! Tumor manji.

Rezultati – fantastični!

U samo tri tjedna, dijetalna intervencija na bazi rajčice smanjila je koncentraciju PSA kod muškaraca s rakom prostate za 17%. Također, oštećenje DNK slobodnim radikalima u bijelim krvnim stanicama palo je za 21%.

Zamislite kako im je tek prehrana morala biti siromašna antioksidansima u početku, ako manje od šalice umaka od rajčice dnevno može smanjiti oštećenje DNK za petinu.

Da bi bili još sigurniji gledana je koncentracija tih nutrijenata iz rajčice u prostati.

Smatra se da je tkivo prostate posebno osjetljivo na oksidacijsko oštećenje DNK od strane slobodnih radikala, za koje se smatra da imaju ključnu ulogu u svim fazama nastanka raka. To može biti iz više razloga, uključujući manje enzima za popravak DNK.

Istraživači su uzeli uzorke tkiva pacijenata prije umaka od rajčice i uzorke tkiva tri tjedna nakon operacije.

Evo što su pronašli. Ispitivana tkiva pacijenata u skupini koja je konzumirala umak od rajčice imala su 28% manje oštećenja od slobodnih radikala nego što se očekivalo.

Evo oštećenja DNK u prostati prije umaka od rajčice i poslije…

Za samo 20 dana umaka. I, što je zanimljivo, da ovdje nije bilo povezanosti razine likopena u prostati i zaštitnih učinaka likopena. Drugim riječima, rajčica sadrži čitavu gomilu stvari, od kojih su neke i moćnije od likopena.

Čini se da “intervencija cjelovitom prehranom” pomaže. Da bi vidjeli je li likopen igrao bilo kakvu ulogu, morali bi testirati rajčicu bez likopena – npr, žutu rajčicu. Dakle, što ako usporedite crvene rajčice sa žutim rajčicama, koje imaju sve spojeve rajčice osim likopena?

Dakle, istraživači su hranili ljude crvenom paradajznom pastom, žutom paradajznom pastom, tabletama s likopenom ili placebo tabletama, a zatim su kapali uzorke krvi tih ispitanika na stanice raka prostate koje su rasle u Petrijevoj zdjelici.

Serum, krv onih koji su jeli crvenu paradajznu pastu, značajno je smanjila stvaranje stanica raka. Crvena rajčica je djelovala bolje od žute; pa, možda je likopen pomogao, ali ne u obliku tableta.  Drugim riječima cijela rajčica bolje djeluje nego ekstrakti sami za sebe. Kao i uvijek, majka priroda se pobrinula da riješi problem u cijelosti ne samo djelomično kvalitetnom raznovrsnom prehranom.