Da je pušenje cigareta štetno za zdravlje znaju i mala djeca, jer ova se činjenica usađuje u nas od malih nogu. Većina ljudi puši unatoč tom saznanju, ali istina je da se svijest o štetnosti tog poroka sve više podiže. Cijene cigareta rastu, kutije u kojima se prodaju jasno i slikovito naglašavaju posljedice njihove konzumacije, donose se zakoni o izolaciji prostorija gdje je pušenje dozvoljeno, a takvih mjesta sve je manje. Pušači polako postaju građani drugog reda, što nije ni čudno ni neopravdano s obzirom na štetu koju nanose sebi i okolini. Ipak, koliko god bili svjesni činjenice da je pušenje štetno za zdravlje, često ne znamo točno zašto je to tako. Koje su to štetne tvari u cigaretama i kako one utječu na tijelo?

Štetni sastojci u cigaretama
Duhanski dim sadrži preko 4 000 kemijskih spojeva, među kojima je oko 400 otrovnih i čak 43 spoja koja izravno potpomažu razvitku raka. Upravo u tome leži prava opasnost cigareta

Jedan od glavnih i najpoznatijih spojeva koje pronalazimo u duhanu cigareta je nikotin. Nikotinu se pripisuje njihovo glavno djelovanje. Upravo je to spoj koji izaziva ovisnost o pušenju cigareta jer sadrži sastojke koji djeluju stimulirajuće na mozak, stvaraju osjećaj ugode i opuštanja. Stručnjaci kažu da male količine nikotina mogu imati čak i povoljno djelovanje na ljudsko tijelo jer stimulira mozak, problem je u tome što u većim količinama postaje otrovan.

Nikotin je otrovan baš kao i katran, jedan od najpoznatijih i najštetnijih kancerogenih spojeva, kojeg cigarete sadrže u velikoj količini. Katran izravno uzrokuje oštećenja na plućima i, naravno, uzrokuje rak.

Sljedeći spoj koji je jako štetan za zdravlje je ugljični monoksid. To je plin koji se oslobađa gorenjem cigarete, pa nije štetan samo za pušača, već i za njegovu okolinu. Ovaj spoj isti je onaj koji se ispušta iz automobila sagorijevanjem benzina i čijim se udisanjem čovjek može ugušiti. U malim količinama ne može uzrokovati instantnu smrt, ali dugoročnim udisanjem izrazito truje tijelo.

Kako štetni sastojci iz cigarete utječu na tijelo?
Udisanjem dima kancerogene i otrovne čestice talože se u plućima, slabe ih, uzrokuju njihovo propadanje i time izlažu lakšem razvitku bronhitisa i ostalih plućnih bolesti, među kojima je najčešći i najopasniji rak pluća. Ali to nije jedini problem. Otrovni kemijski spojevi se s kisikom i ugljičnim dioksidom krvlju šire ostatkom tijela. Krvotok ih odvodi u sve dijelove tijela, pa tako i u one najranjivije. Budući da tijelo prepoznaje otrove kao opasne, aktivira svoj imunološki sustav koji se svakodnevno bori protiv njih. Tako imunološki sustav se iscrpljuje, zbog čega tijelo postaje ranjivo i neotporno na ostale bolesti.

Rak pluća nije jedini rak koji pušenje može izazvati. U opasnosti od obolijevanja su svi organi kojima prolazi dim pri udisaju – usta, dušnik, grkljan – a ništa sigurniji nisu ni jednjak, gušterača, bubrezi, te jajnici kod žena. Budući da se štetni spojevi šire tijelom kroz krvožilni sustav, u krvnim žilama se, pod utjecajem otrova, skuplja kolesterol, zbog čega se one sužavaju. Pušači stoga često pate od bolova u prsima, a opasno riskiraju ono nagore – moždani ili srčani udar.

Pušenje također uzrokuje mnoge smetnje i bolesti probavnih organa. Kao reakciju na kemijske otrove koje pušenjem unosimo u tijelo, ono smanjuje izlučivanje sline u ustima, što dovodi do suhoće usta i ždrijela, ali pojačava izlučivanje kiseline u želucu, zbog čega pušači često pate do gastritisa, stvaranja čira na želucu ili dvanaesniku i imaju problema s crijevima, što dovodi i do težih bolesti, poput Chronove bolesti.

Pušenje djeluje i na živčani sustav, pa često uzrokuje nemir, razdražljivost i pad koncentracije, a sve zbog smanjene opskrbe tijela kisikom. Ugljični monoksid iz cigareta veže za hemoglobin u krvi umjesto kisika i tako putuje tijelom. Pušenje je posebno opasno za žene jer negativno djeluje na reproduktivne organe. Dok kod muškaraca pušenje može izazvati neplodnost i rak prostate, žene riskiraju i pobačaje, izvanmaterične trudnoće i druga opasna stanja i bolesti.

Štetnost pasivnog pušenja

Pasivno pušenje također je opasno po zdravlje. Pod njime se smatra sekundarno udisanje duhanskog dima, primjerice, u zadimljenim prostorijama ili boravkom pored osobe koja puši. Sam dim sadrži čak 70 kancerogenih tvari, stoga boravak u prostorijama gdje se puši nije nimalo bezopasno. Nepušači koji su svakodnevno izloženi duhanskom dimu (na primjer djeca koja odrastaju u domovima gdje se puši) imaju do 30 % veći rizik oboljenja od bronhitisa ili raka pluća.

Ako ste pušač, ozbiljno razmotrite savjet da prestanete pušiti, ali u svakom slučaju pobrinete se da zbog vaše smrtonosne navike ne stradaju ljudi iz okoline, a pogotovo djeca. Ako niste pušač, nemojte niti počinjati. Što ranije ljudi počnu pušiti cigarete, više riskiraju ozbiljna oboljenja, a što prije prestanu, rizik od oboljenja se smanjuje. Pušenje nije samo besmisleni financijski trošak, već i ozbiljna prijetnja koja vas može koštati života, pa čak i ako niste aktivni pušač, nego samo netko tko boravi u pušačkom okruženju.