Pratite nas

Zanimljivosti

Mijenjajte posteljinu redovito: Na njoj ima i grinja i izmeta…

Čovjek trećinu života provede spavajući u krevetu, zato je važno redovito mijenjati posteljinu i prati je na visokoj temperaturi, i to svakih tjedan do dva. Na njoj se nađe svega – sline, znoja, peruti, sitnih čestica kože, bakterija, grinja…

1. Grinje i njihov izmet
Svakodnevno s našeg tijela otpadne oko 500 milijuna sitnih čestica kože, mnoge od njih ostanu upravo u posteljini, a upravo su one omiljena hrana grinja. Ove malene životinjice i njihov izmet mogu izazvati alergije, astmu pa čak i pojavu ekcema koji jako svrbe. Ukoliko ste alergični na grinje, perite posteljinu na visokim temperaturama svaki tjedan.

2. Paraziti s kućnih ljubimaca
Dopuštate li svojim kućnim ljubimcima da s vama spavaju u krevetu ili ponekad skoče na njega, tada znajte da ono što ispadne s njihovog krzna je dodatna ponuda za ‘švedski stol’ namijenjen grinjama.

Također, ako pas, recimo, ima šugu, tada riskirate da sitni paraziti uzročnici šuge dođu do vaše kože i uvuku se pod nju te izazovu svrbež i nadraženost. Osim toga, kućni ljubimci na vas mogu prenijeti gljivičnu infekciju koja se zove – lišajevi vlasišta.

3. Razmnožavaju se mikrobi
Mrtve stanice kože, znoj, slina i još mnogo toga što se nađe na posteljini, mogu pretvoriti vaš udobni krevet u svojevrsnu Petrijevu zdjelicu na kojoj će se razmnožavati mikrobi. Primjerice, laboratorijskim testovima utvrđeno je da jastučnice neoprane tjedan dana na sebi imaju 17.000 puta više kolonija bakterija nego uzorci uzeti s WC školjke.

4. Češća pojava akni
Imate akne, a zapravo ne znate zašto? Odgovor bi mogao ležati upravo u vašoj posteljini, preciznije jastučnici, koju ne perete dovoljno često. Na njoj se nađe puno nečistoća, mrtve kože i bakterija koje začepljuju pore. Imate li problematičnu kožu lica, tada jastučnice mijenjajte svaka dva do tri dana, a ostatak posteljine svaki tjedan.

5. Oprez ako ste bolesni
Ako ste vi ili vaš partner bili bolesni, posteljinu odmah stavite na pranje kako bi uklonili što više mikroba. Većina bakterija i virusa može preživjeti na mekim površinama od po nekoliko minuta do nekoliko sati, a samo trajanje ovisi o vrsti mikroba. Na primjer, virus gripe živi samo 15 minuta, ali neke koje izazivaju nervozu želuca na tkanini mogu preživjeti četiri sata, prenosi webmd.com.

6. Perite jastuk redovito
Ljudi su češće koncentrirani na redovito pranje posteljine, ali mnogi zaborave na same jastuke u koje se uvuče sve i svašta. Preporuka je oprati ih na 60 stupnjeva svaka tri mjeseca, jer se na toj temperaturi počinju uništavati bakterije.

– U jastuk se preko navlake upijaju sve izlučevine od znoja do sline i suza, ali i oljušteni dijelovi epidermisa. Dakle, sve je to dobra podloga za razvoj i razmnožavanje bakterija i gljivica. Ukoliko se to ne opere, ne moramo napominjati da je izvor neugodnih mirisa i infekcije. Tu su i kućna prašina, grinje i sve druge nečistoće kojima je izložen taj predmet u zavisnosti da li netko jede ili pije na svojem jastuku ili u krevetu – rekla nam je Branislava Čilić dr.med., specijalistica obiteljske medicine iz Zagreba.

– Povremeno je potrebno oprati jastuk. Ne kažem da bi to trebalo napraviti svaki put kad se mijenja posteljina, ali makar dva do tri puta godišnje. Svakako nije preporučljivo prati jastuk ako nemate mogućnost adekvatnog sušenja istog, u sušilici za rublje ili na jakom suncu. Naime, neosušen jastuk potencijalno je opasan za razvoj plijesni – pojasnila je dr. Čilić.

Požutjele jastuke izbijelit će strojno pranje, samo deterdžentu dodajte i šalicu sode bikarbone.

7. Češće mijenjajte posteljinu ako:
Spavate goli u krevetu, jedete u njemu, spavate zajedno sa svojom djecom ili se noću jako znojite. To su sve situacije kada se, uz spomenute milijune sitnih čestica kože, sline i znoja, na posteljini može naći još puno toga što može loše utjecati na zdravlje jer pogoduje razmnožavanju grinja i bakterija.

Osim toga, ako spavate sa svojom djecom, želite biti sigurni da je krevet čist i siguran za njihovo zdravlje.

8. Neka vam krevet diše
Mnogi kažu da baš i nije najbolja ideja ujutro složiti krevet već je bolje ostaviti ga razbacanog kako bi se prozračio. Ali, krevet se može prozračiti i kada je složen, samo je važno paziti da pokrivač nije sasvim na krevetu.

Nakon što ste protresli jastuke i zategnuli plahtu, prekrijte krevet pokrivačem, pa ga presavijte tako da se gornja polovica kreveta može prozračiti. Također, ako je vani lijep i sunčan dan, svakako stavite prekrivač i jastuke da se zrače.

9. Koristite sušilicu
Nakon što ste oprali posteljinu, nije loše staviti je u sušilicu jer neke studije pokazuju da to dodatno uništava zaostale mikrobe koji su preživjeli pranje. Dobro je kod pranja bijele posteljine koristiti izbjeljivač, posebno ako je na njoj spavao netko bolestan – to će uništiti puno mikroba.

10. Pranje pokrivača, deka, madraca
Pokrivače i deke trebalo bi oprati barem svakih mjesec do dva dana, a zaštitne navlake za madrac četiri puta godišnje. Također, i sam madrac povremeno treba očistiti. Najprije ga dobro usisajte pa istrljajte pripravkom iz kućne radinosti koji će neutralizirati neugodne mirise na madracu i ukloniti ružne mrlje.

Sastojci: 250 ml hidrogena – 3 postotnog (ima ga u ljekarnama), 3 velike žlice soda bikarbone i kap do dvije tekućeg sapuna ili sredstva za pranje posuđa.

Postupak: Najprije pomiješajte hidrogen i soda bikarbonu, a kada dobijete glatku smjesu, ulijte kap do dvije sapuna ili sredstva za pranje posuđa. Dobro promiješajte pa ulijte u bocu sa raspršivačem. Poprskajte po madracu – pojavit će se pjena. Pričekajte da se površina osuši (to možete ubrzati fenom za kosu) pa iščetkajte suhom četkom ili usisajte.

Želite li samo malo osvježiti madrac, dovoljna će vam biti soda bikarbona. Sve što trebate napraviti je posipati sodu po njemu, ostaviti da stoji neko vrijeme pa usisati. Jednak postupak je i kod osvježavanja tepiha.

11. Stjenice u krevetu
Ove sitne životinje ne zanima je li posteljina prljava ili čista, ove vole topla mjesta na kojima žive ljudi, a krevet je savršen. Stjenice u krevetu ne želite imati jer noću plaze po vama i isisavaju vam krv. Moguće je da vas probudi svrab, a na tom mjestu će se vidjeti i tragovi ugriza.

One do vašeg doma mogu doći na vama ili nekome tko vam dolazi u goste, a tko je ranije možda bio u hotelu gdje ih ima ili ih je donio od svoje kuće, možda ih je ‘pokupio’ u vlaku, autobusu…

Da biste ih se riješili, posteljinu perite na 90 stupnjeva i sušite na vrlo visokoj temperaturi barem pola sata, to će uništiti i stjenice, ali i njihova jajašca. Nije loše upotrijebiti ni parni čistač pa njime proći i madrac. Ipak, najučinkovitije je i najsigurnije angažirati stručnjaka koji se bavi dezinsekcijom kako se stjenice ne bi toliko razmnožile da od njih više ne biste mogli normalno živjeti.

Nastavi čitati
Reklama
Komentari

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zanimljivosti

Proteini pomažu kod mršanja, ali preveliki unos može dovesti i do neželjenih posljedica

Normalne količine proteina pomažu kod gubitka kila, ali, kao i kod svih drugih stvari, ni s proteinima nije dobro pretjerivati.

Proteini su važni makronutrijenti koji pomažu kod gubitka kilograma i izgradnje mišićne mase. Kada govorimo o sitosti, brojne studije su pokazale kako su proteini, u odnosu na masti i ugljikohidrate, najučinkovitiji.

– Kako bi očuvali, regenerirali i potaknuli rast mišića, proteini su ključni – kaže nutricionistica Amy Kubal. Međutim, to ne znači da se s njima ne može pretjerati

Koliko proteina je previše?
Preporučeni dnevni unos proteina je 0,8 – 1,0 g/kg na dan, no potrebna količina ovisi o dobi, tjelesnoj masi, vrsti aktivnosti kojom se bavimo i sl. Primjerice, za osobe koje teže 75 kg ta količina iznosi 60 – 70 g proteina na dan, a za djecu u rastu i razvoju, adolescente, trudnice i bolesnike, potrebe za proteinima su povećane i iznose do 1,5 g/kg na dan.

Jednako tako, povećane potrebe za unos proteina imaju i sportaši. Naime, kod vježbi srednjeg intenziteta preporuka je 1,2 – 1,4 g/kg na dan, a kod pojačanog intenziteta vježbanja i profesionalnog sporta potrebe su 1,6 – 1,7 g/kg na dan.

Normalne količine proteina pomažu kod gubitka kila, ali, kao i kod svih drugih stvari, ni s proteinima nije dobro pretjerivati.

– Što smo stariji i što smo aktivniji, brže trošimo mišiće za vrijeme tjelovježbe. Međutim, tijelo ima granicu do koje može iskoristiti te nutrijente. To je otprilike 30 grama po obroku. Tijelu treba više energije da ih razgradi i vjerojatno ćete se osjećati više sito nego da ste pojeli tanjur ugljikohidrata – objasnila je Kubal.

Posebno oprezni moraju biti oni koji imaju bolesti bubrega jer dijeta bogata proteinima može učiniti dodatnu štetu. Jednako oprezne trebale bi biti osobe koje imaju problema sa srcem i krvožilnim sustavom.

Nuspojave

• Osjećaj težine u trbuhu

• Loš zadah

• Konstipacija

• Nemogućnost gubljenja kilograma, a na dijeti ste

• Osjećaj mučnine

• Dehidracija

Kako oporaviti tijelo od viška proteina?
Od jednog obroka koji sadrži puno proteina vam neće biti ništa, ali nemojte da vam to pređe u naviku. Pazite da pijete puno vode jer previše proteina može uzrokovati dehidraciju, a možete imati potrebu i za češćim uriniranjem.

Povećanje nivoa holesterola može biti povezano s prevelikom količinom proteina u organizmu, a zbog toga se možete osjećati umorno i bezvoljno.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Pratite nas na Facebook-u




Aktuelno