Otkad je znanstveno dokazano da je mediteranska prehrana najzdraviji način prehrane, ljudi su shvatili koliko je zapravo hrana povezana sa zdravljem. Nažalost, ljudi su skloni pretjerivanju u svemu pa tako i kad je riječ o onome što je zdravo. A niti jedno pretjerivanje nije dobro, pogledajte zašto.

Mrkva
Mrkva obiluje betakarotenom koji naše tijelo pretvara u vitamin A. Ne postoji višak vitamina A jer tijelo betakaroten pretvara u taj vitamin prema potrebi No, višak betakarotena u tijelu može uzrokovati karotenemiju, stanje uslijed kojeg koža postaje žućkasta. S vremenom se boja kože vraća u normalu jer se karoten razgrađuje i ne izaziva nikakvu štetu u tijelu.

Kombucha
Ovaj kineski napitak koji je postao popularan širom svijeta ima mnoge dobrobiti za probavni sustav, a smatra se i da povećava broj dobrih bakterija u crijevima. Ipak, sadrži takozvani FODMAP, vrstu ugljikohidrata koju naše tijelo teže probavlja. Riječ je o nusproduktu fermentacije gljivica koji, ako se konzumira u prevelikim količinama, može izazvati nadimanje i probavne tegobe.

Voda
Previše vode može stvoriti neravnotežu elektrolita tako što će razinu natrija u organizmu značajno spustiti. Još jedna posljedica, u ekstremnim slučajevima, je akumulacija vode u mozgu, što dovodi do oticanja mozga te stvaranja pritiska s obzirom na to da se lubanja ne može prema potrebi rastegnuti. Iako se to događa vrlo rijetko, to je zabilježeno kod sportaša koji se ponekad pretjerano nastoje hidrirati nakon intenzivnih treninga ili kod osoba koje imaju bolesti bubrega te bubrezi ne mogu „obraditi“ preveliku količinu vode.

Avokado
Avokado sadrži vlakna i priličnu količinu vitamina. Može pomoći u snižavanju razine lošeg kolesterola (LDL) te u održavanju zdravlja tjelesnih stanica zahvaljujući velikoj količini jednostruko zasićenih masnoća koje sadrži. No, masnoće su i dalje masnoće.

Jedan avokado sadrži 240 kalorija, što je 10 do 20 % ukupnog prosječnog dnevnog kalorijskog unosa za odraslu osobu. Uzimanje previše kalorija može dovesti do začepljenja arterija. Treba se držati preporučene količine od pola avokada dnevno, ako je sirov, ili dvostruko više ako je riječ o čipsu od avokada.

Cikla
Cikla je odličan izvor vitamina i minerala, a sadrži i mnogo nitričnih oksida koje naše tijelo pretvara u nitrate, a oni pomažu u snižavanju krvnog tlaka. Oni se potom pretvaraju u nitrozamine koji se inače nalaze i u mesu, a oni povećavaju rizik za razvoj nekih bolesti. Bolje je izbjegavati istodobnu veliku konzumaciju cikle i crvenog mesa.

Alge
Alge su rijedak primjer namirnice koja nije životinjskog porijekla, a bogata je vitaminom B12, što je čini odličnom zamjenom za meso za vegane i vegetarijance. Naziva se i super hranom jer pomaže u mršavljenju s obzirom na to da obiluje jodom i vlaknima. S druge strane, povećan unos joda može uzrokovati probleme sa štitnjačom, pa čak i debljanje. Osim toga, alge mogu sadržavati visoku razinu teških metala, ovisno o tome gdje su rasle.

Soja i sojini derivati
Soja obiluje mnogim nutrijentima, uključujući i vitamine B skupine, vlakna, kalij, magnezij i visoko kvalitetne proteine. Štoviše, sadrži svih 9 esencijalnih amino kiselina koje tijelo ne može samo proizvesti. No, ako ste nedavno promijenili svoju prehranu zbog problema sa štitnjačom, budite oprezni sa sojom jer ona može utjecati na hormonalne lijekove koji se koriste za liječenje hipotireoze.

Chia sjemenke
Iako se prodaju kao super hrana zbog visokog udjela omega 3 kiselina, nema znanstvenih dokaza za njihov pozitivan učinak na srčane i krvožilne bolesti. Omega 3 kiseline prisutne u chia sjemenkama se teže apsorbiraju nego one iz lososa pa, iako ih sadrže više, trebalo bi čak 100 g sjemenki kako bi tijelo apsorbiralo istu količinu koju može apsorbirati iz ribe.

Problem je u tome što 100 g chia sjemenki sadrži 500 kalorija, što je otprilike jednako kao jedan hamburger.