Kao da nije dovoljno nositi se sa simptomima peludne alergije, oko deset posto alergičara pati i od križnih alergija, što znači da imaju neugodne simptome ne samo na drveće, trave i korove nego i na pojedine namirnice. To je zato što su, primjerice, alergeni proteini peluda vrlo slični alergenim proteinima u voću, povrću, orašastim plodovima i sjemenkama. Zbog toga ih naš imunosni sustav ne raspoznaje, već ih napada istom mjerom, odnosno kako u organizmu postoji senzibilizacija na pelud, a alergijski protein je sličan nekom alergenom proteinu u hrani, svaki put kad pojedemo određenu namirnicu, organizam će burno reagirati jer misli da je to pelud.

Orašasti plodovi
Tako osobe koje su alergične na travu mogu imati alergiju i na lubenicu, dinju krumpir, paradajz, kivi, narandžu, kikiriki, grašak, lješnjak, peršin i trešnju. Isto tako osobe koje burno reagiraju na ambroziju simptome mogu olakšati ako u periodu cvatnje ambrozije ne jedu krastavce, tikvice, lubenicu, dinju i banane. Preporučuje se izbjegavati i orašaste plodove u razdoblju pojačane vegetacije i raširenosti peluda.

Peludna alergija na brezu i ambroziju za 55 posto podiže rizik od istovremenih alergija i na jabuku, breskvu i med.

Reakcija je najčešće svrbež, pečenje i crvenilo usana i kože oko usana te oticanje i žarenje sluznice usta, što nazivamo oralnim alergijskim sindromom, udružena s peludnom groznicom, odnosno upalom nosne sluznice. Reakcije se mogu dijelom ublažiti termičkom obradom namirnica ili njihovim izbjegavanjem u peludnoj sezoni.

Alergija na mlijeko
Osim križnih alergija, nevolje mogu izazivati i različite namirnice. Primjerice, ako netko ima alergiju na celer, moguće je i da je alergičan na mrkvu i pelin ili ako netko pati od alergije na brezu, moguće je da ima i alergiju na pelin i celer. U podlozi su tzv. panalergeni kao što su profilin i LTP protein (engl. lipid transfer protein), utvrđeni kod voća, trava i povrća.

Alergija na kikiriki ujedno nosi rizik od razvoja alergije na grašak i leću. Ako netko ne podnosi orahe, vjerojatnije je da neće podnositi ni lješnjake i brazilske oraščiće. U velikom postotku (92 posto) alergija na kravlje mlijeko znači i alergiju na kozje mlijeko. Jednak je postotak rizika i kod alergija na dinju pa će osobe koje su alergične na ovo voće biti alergične i na lubenicu, bananu i avokado.

Uputno je tijekom peludne sezone, odnosno konkretnog rasta i cvatnje drveća, trava i korova izbjegavati cjelovito voće, čak i sirovo. Kuhanjem i pirjanjem gubi se alergijski potencijal križnih alergija, a isti učinak postiže se i ako se voće i povrće reže, riba ili cijedi u kašasti sok.

Najčešće križne reakcije između peluda i namirnica:

• trave – lubenica, dinja, krumpir, paradajz, kivi, narandža, kikiriki, grašak, lješnjak, peršun, trešnja
• platana – lješnjak, jabuka, salata, kukuruz, kikiriki, slanutak
• pelin – mrkva, celer, pastrnjak, mango, suncokretove sjemenke, začini, med
• breza – breskva, marelica, šljiva, kruška, jabuka, badem, trešnje, mrkva, celer, krumpir, kivi, lješnjak, orah, mango,
• korijandar, kim, komorač, anis, kikiriki, pšenica
• ambrozija – krastavac, tikvice, lubenica, dinja, banana