Nitko neće dobiti rak kože samo zato što je nekoliko dana tijekom ljeta bio na suncu, no već i jedne opekline mogu uzrokovati buduće kancerogene procese na koži. Ipak, u najvećem broju slučajeva riječ je o igri na duge staze, rizik izlaganja suncu nesumnjivo je kumulativan proces pa je, pogotovo ako je riječ o djeci i bebama, potrebno učiniti sve što je moguće kako bi se taj rizik smanjio.

Dokazano je da prekomjerno izlaganje UV zračenju uzrokuje opekline i oštećenja kože, što u kasnijoj životnoj dobi povećava rizik za razvoj karcinoma kože. Svjetska zdravstvena organizacija smatra da čak 80% ukupne UV iradijacije primimo prije 18 godine života jer u toj životnoj dobi svi općenito provodimo više vremena vani.

Djecu mlađu od 12 mjeseci nikada ne bi trebalo izlagati izravnom suncu jer je koža beba izuzetno osjetljiva na UV zračenje. U slučaju šetnje i boravka na otvorenom, djeca trebaju biti zaštićena od UV zračenja odjećom, prikladnim pokrivalom za glavu koje baca sjenu na lice, uši i vrat, a uz to i kvalitetnim sunčanim naočalama zbog opasnosti od razvoja katarakte u odrasloj dobi. Na otkrivene dijelove tijela treba nanijeti kremu s visokim zaštitnim faktorom, i to 15-20 minuta prije izlaganja suncu.

Treba uvijek imati na umu da se najveći broj oštećenja na koži od sunca javlja tijekom svakodnevnih aktivnosti i igre, u prvim proljetnim i ljetnim danima, a puno rjeđe prilikom boravka na ljetovanju.

Prilikom kupovine krema sa zaštitnim faktorom, na što valja posebno obratiti pažnju?

Treba birati proizvode na kojima je navedeno da su namijenjeni za uporabu na dječjoj koži, odnosno da su hipoalergeni i dermatološki testirani. Na preparatima treba biti navedeno da pružaju zaštitu od UVA i UVB zračenja, preporučuje se da bude naveden stupanj zaštite SPF 30+ ili više te UVA+.
Za suhu i atopiji sklonu kožu, također, postoji cijeli niz proizvoda za zaštitu od sunca s visokim zaštitnim faktorom koji su namijenjeni upravo tom tipu kože, a uglavnom sadrže mineralne filtere. Kako bi roditelji testirali je li njihovo dijete preosjetljivo na kremu, mogu tijekom nekoliko dana prvo nanositi kremu samo na podlakticu i pratiti javlja li se reakcija, a potom, s većom sigurnošću da neće doći do pojave alergijske reakcije (iako je ona uvijek moguća), kremu mogu nanositi na sve otkrivene dijelove tijela.

Koje su najčešće pogreške koje roditelji rade kad su s djecom na moru?

Treba uvijek imati na umu da se najveći broj oštećenja na koži od sunca javlja tijekom svakodnevnih aktivnosti i igre, u prvim proljetnim i ljetnim danima, a puno rjeđe prilikom boravka na ljetovanju. Kako to? Zato jer tada velika većina roditelja ipak ima na umu potrebu za zaštitom dječje kože od UV zračenja pa svoju djecu štite od sunca. Savjetuje se da osobitu pozornost tijekom boravka na moru treba obratiti na opetovano nanošenje krema sa zaštitnim faktorom nakon kupanja, odnosno svaka dva sata. Treba birati boravak u sjeni, u potpunosti izbjegavati boravak na izravnom suncu, a potpuno ga zabraniti u razdoblju od 10 – 17 sati. Roditelji, odnosno odrasle osobe u pratnji, trebaju biti uzor svojoj djeci u smislu odgovornog ponašanja na suncu te se i sami pridržavati ovih pravila jer, kao i sve drugo, djeca i to uče od svojih roditelja.

Znamo da je vitamin D neophodan za zdrav rast i razvoj. Primaju li ga u dovoljnoj mjeri bebe i djeca koja su zaštićena kremama s visokim faktorima?

U uvjetima svakodnevnog života smatra se da ljudi koji češće nanose kreme sa zaštitnim faktorom zapravo više vremena provode na otvorenom, odnosno na suncu. A kako je za normalnu sintezu vitamina D potrebno samo nekoliko minuta svakodnevnog boravka na otvorenom uz izloženost lica i podlaktica, dokazano je da se rizik za deficit vitamina D ne povećava.
Kako se djecu do punih 12 mjeseci starosti uopće ne smije izlagati suncu, preporučljivo je da se tijekom tih prvih mjeseci života uzimaju suplementi vitamina D u kapima. Prema nekim smjernicama uzimanje vitamina D može se produžiti sve do 5. godine života zbog izuzetnih dobrobiti vitamina D na rast i razvoj.