Pratite nas

Zdrav život

Hronični umor: Problem savremenog načina života

Hronični umor nije normalno stanje, već signal kojim organizam upozorava na neprimjeren način života ili neki poremećaj u funkcioniranju te ga nije dobro ignorirati

Sindrom sagorijevanja na poslu samo je jedan u nizu brojnih uzroka kroničnog umora.

Ponedjeljkom ujutro obično se sjetim jednog svog cimera iz studentskih dana. Njegova najdraža uzrečica je bila: „Ponedjeljkom ni trava ne raste“. Nismo nikad osmislili kako bi se to dalo empirijski provjeriti i znanstveno dokazati, ali većina ljudi složila bi se s ovom izjavom dok se ujutro, nakon kratkog vikenda, teška srca izvlači iz kreveta i sprema za novi radni tjedan.

Krajnost su ipak oni koje još od nedjelje navečer obuzima nervoza od pomisli na radno mjesto, ljude ili zadatke koji ih čekaju. Iscrpljeni, kronično nenaspavani i umorni, cinični su kad pričaju o kolegama i radnim zadatcima, ali i sebi samima, jer se osjećaju neefikasni i nedorasli poslu. Okolina ih često etiketira kao čangrizave ili lijene, međutim, moguće je da se radi o osobi koja proživljava burnout na poslu i zapravo traži pomoć.

>>Umor i iscrpljenost čine našu kožu sivom, grubom i starijom no što je. Kvalitetna njega kože i prehrana bogata vitaminima, kao i par kozmetičkih trikova, pomoći će vam da licu vratite blistav i odmoran izgled<<

Od drugih simptoma mogu biti prisutni zaboravljivost, tjeskoba, razdražljivost, nespecifične fizičke smetnje kao što su palpitacije, probavne smetnje i glavobolje.

Sindrom sagorijevanja na poslu

Sindrom sagorijevanja na poslu samo je jedan u nizu brojnih uzroka kroničnog umora. Radno mjesto jedan je od ključnih čimbenika koji utječu na fizičko i mentalno zdravlje pojedinca, a sindrom sagorijevanja na radu češće je povezan sa zanimanjima koja su orijentirana na rad s ljudima, kao što su liječnici, učitelji, policajci i njegovatelji.

Pri tome treba naglasiti da se burnout može razviti i kod članova obitelji koji skrbe za teškog kroničnog bolesnika zbrinutog kod kuće. Loša organizacija na poslu, narušeni međuljudski odnosi, vremenski rokovi, donošenje važnih odluka, smjenski rad i slično, mogu imati negativan utjecaj na mentalno zdravlje i na osjećaj dobrobiti pojedinca.

Stres povezan s poslom nastaje kad zahtjevi i pritisak na poslu postanu veći od znanja i vještina radnika te predstavljaju izazov za njegovu sposobnost prilagodbe. Stres se može manifestirati različito: kroz razne oblike ovisničkog ponašanja (pušenje, alkohol, kockanje, droge), razdražljivost, poremećaje koncentracije ili donošenja odluka, smetnje spavanja. Dugotrajna izloženost stresu može uzrokovati anksiozne ili depresivne poremećaje što može biti uzrok čestih bolovanja i pada produktivnosti.

Spavanje je neophodno za oporavak metabolizma

Poremećaji spavanja sve su češći i sve veći problem, a najčešće su samo simptom  druge tjelesne i/ili psihičke bolesti.  Spavanje je dio kronobiološkog ritma, ciklusa budnost-spavanje. Moglo bi se opisati kao fiziološki, periodični i privremeni prekid budnosti, kad je motorička aktivnost snižena, a stanje svijesti promijenjeno, pri čemu je opažanje vanjske situacije bitno smanjeno.

Spavanje ima nenadoknadivo značenje za oporavak metabolizma, regeneraciju i rast stanica te za obnavljanje receptorskog sustava. Spavanjem se postiže i stabilizacija procesa pamćenja.

Hronični umor kao jedan od simptoma

Niz somatskih stanja također na listi simptoma može imati kronični umor – anemija ili slabokrvnost bilo kojeg uzroka (obilne i neredovite menstruacije, krvarenja iz probavnog sustava, stanja nakon operacija, poroda), kronični hepatitisi (najčešće virusni, ali isto tako kronična upala jetre uzrokovana imunološkim poremećajem, alkoholom, nekim drugim metaboličkim poremećajima) čak i dugotrajnije viroze, pogotovo mononukleoza nakon koje često ostane umor i kroz dulji period.

Neprepoznate bolesti endokrinih žlijezda, najčešće štitne, uz ostale simptome prezentiraju se i kroničnim umorom. Intolerancije na hranu, posebno celijakija, kojoj se u posljednje vrijeme posvećuje više pažnje, također mogu biti uzrok.

Tu su i kardiovaskularne bolesti, poremećaji oksigencije (opskrbljenosti kisikom), uključujući i apneju u spavanju. Popis bi se mogao još znatno produljiti.

Zaključimo – hronični umor nije normalno stanje, stoga ga nemojte ignorirati.

Zdrav život

Top devet namirnica koje je pametno jesti prije treninga

Tijekom rada od kuće zbog pandemije korona virusa, važno je više nego ikad da zdravlje stavimo na prvo mjesto. To uključuje hranu koja jača imunitet, uzimanje vitamina i odmor, piše Fabfitfun.

Ako je vježbanje dio vašeg uobičajenog dnevnog režima, počnite s konzumiranjem hranjivih namirnica, koje će vam pomoći tijekom i nakon treninga.

Prije nego što počnete grickati svoju užinu prije vježbanja, znajte da je vrijeme sve. Ako vježbate kasnije tokom dana, bilo bi idealno pojesti mali obrok, otprilike dva sata prije vježbanja, što će vašem tijelu pružiti dovoljno vremena da probavi obrok prije treninga. To može biti mješavina dobrih masti, proteina ili ugljikohidrata. Uz to, možete i umanjiti veličinu obroku kojeg jedete prije vježbanja, ali svakako treba pojesti nešto u manjim količinama.

Ovih devet namirnica bi bilo dobro konzumirati prije treninga:

Nemasni proteini

U nemasne proteine spadaju piletina, puretine, jaja, losos, bakalar, list i tuna. Prije treninga možete pojesti malo piletine što je savršeno za izgradnju mišićne mase, a puretina je lako probavljiva.

Jaja

Jaja su sjajan, brz obrok koji možete upariti s bijelom rižom i povrćem. Jaja su odlična alternativa proteinima ako ne želite piletinu ili puretinu.

Hljeb od cjelovitih žitarica

Izvrstan izvor složenih ugljikohidrata, hljeb od cjelovitih žitarica potaknut će vaše vježbanje na bolje. U osnovi, čitavi ugljikohidrati nisu uvijek neprijatelji, već izvor energije. Možete hljeb premazati i sa kikiriki maslacem.

Smeđa riža

Još jedan odličan oblik ugljikohidrata i vitamina B, smeđa riža može biti pomalo ‘dosadna’, pa razmislite o ovom u paru s proteinima i povrćem.

Banane

Banane su ispunjene ugljikohidratima i kalijem, što ih čini savršenim za podršku, funkciju mišića i živaca. U banani možete uživati ​​uz obrok ili spremiti za užinu prije treninga.

Zobene žitarice

Zob je puna vlakana i polako otpušta ugljikohidrate u mišićni sustav vašeg tijela. Otpuštanje ugljikohidrata omogućava da održavate energiju tijekom vježbanja. Također sadrži vitamin B, koji pomaže pretvoriti ugljikohidrate u energiju.

Slatki krompir

Drugi izvor ugljikohidrata. To je škrob, koji vašem tijelu daje energiju koja mu je potrebna tijekom vježbanja.

Grčki jogurt i suho voće

Bolje zajedno, sjajno i odvojeno. Ovaj tim kombinira ugljikohidrate i proteine ​​za snažan međuobrok. Protein u jogurtu zapravo pomaže u sprečavanju oštećenja mišića, jer se bjelančevine u jogurtu čuvaju malo duže, dok se zna da se ugljikohidrati u voću brzo razgrađuju. Ovo je savršeni zalogaj ako trebate jesti sat vremena prije vježbanja.

Juha od telećih kostiju

Juha od telećih kostiju s dodatkom masti je lako probavljiva, a izvrsno djeluje i na zdravlje crijeva. Možete ju jesti prije ili poslije treninga, a odlična je zamjena elektrolita

Voda

Pijte vodu i hidrirajte se za učinkovitu vježbu. Čak i dok radite, zaustavite se na stroju za vodu po šoljicu vode svakih 15 do 30 minuta.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Pratite nas na Facebook-u




Aktuelno