Otkucaji srca najpouzdaniji su indikator o tome iscrpljujete li previše svoje tijelo. Kako biste znali je li vam organizam dobro funkcionira, potrebno je usporediti broj otkucaja srca kada mirujete i kada izvodite neku tjelesnu aktivnost.

Na temelju srčanog ritma možete odrediti intenzitet svojih tjelesnih aktivnosti ali možda i saznati da možda nešto nije u redu. Na rad srca utječe prehrana, aktivnosti, stres i manjak sna. Ako nemate pozitivne navike, bilo bi dobro da što prije izmjerite svoje otkucaje srca i saznate koji srčani ritam je optimalan, a koji previsok ili prenizak.

Kako izmjeriti otkucaje srca?
Otkucaje srca trebate mjeriti u nekoliko situacija i u nekoliko navrata kako biste dobili pravilne rezultate. Prvo mjerite otkucaje u stanju mirovanja.

Pronađite puls na vratu, prsima ili zglobu ruke

Najbolje je koristiti arteriju koja prolazi ručnim zglobom
Ne opipavajte pomoću palca nego jagodicama kažiprsta i srednjeg prsta
Nakon što ste pronašli arteriju, nježno namjestite prste na nju i počnite brojati
Brojite 10, 20 ili 30 sekundi
Dobivene brojeve pomnožite sa 6, 3 ili 2 kako bi dobili točan broj otkucaja u minuti
Ponovite postupak odmah nakon izvođenja tjelesne aktivnosti
Kako biste dobili što kvalitetnije podatke, pokušajte izmjeriti puls više puta tijekom dana pa uzmite srednju vrijednost.

Osim vlastitog mjerenja možete ići na bolnički ultrazvuk srca pod naporom. Slike otkucaja uzimaju se prije i poslije hodanja na pokretnoj traci ili vožnje na biciklu. Također se možete obratiti liječniku da vam napravi Color Doppler. To je pretraga krvnih žila ultrazvukom koja mjerenjem brzine protoka krvi određuje stupanj suženja ili proširenja krvne žile. Najčešći način saznavanja kakvi su vam otkucaji srca je otići na EKG srca.

Optimalan broj otkucaja srca
Brojka srčanog ritma ovisi o kondiciji pojedinca, kao i o starosnoj skupini kojoj pripada. Također, ako uzimate različite tablete za spuštanje tlaka, dijabetes ili slično, optimalne granice srčanog ritma za vas nisu iste i bilo bi najbolje da se posavjetujete s liječnikom.

Optimalan broj otkucaja srca u minuti za vrijeme mirovanja jest između 60 i 80. Idealnu brojku otkucaja srca tijekom vježbe najbolje će odrediti vaš liječnik. Bez obzira na to, postoje optimalne kalkulacije koje vam mogu pomoći, ovisno o starosnoj skupini kojoj pripadate:

• 40 – 45 godina: 88 – 153 otkucaja u minuti

• 50 – 55 godina: 83 – 145 otkucaja u minuti

• 60 – 65 godina: 78 – 136 otkucaja u minuti

• 70 godina: 75 – 128 otkucaja u minuti

Osobe koje su aktivnije i bave se nekim sportom trebale bi se više približavati donjim graničnim vrijednostima. Ako niste tjelesno aktivni i srednja vam je kondicija, normalno je da se približavate gornjim graničnim vrijednostima. Kada saznate koji vam je idealan broj otkucaja srca, iskoristite tu informaciju i prilagodite intenzitet vježbanja idealnom pulsu. S obzirom na srčani ritam, usporite ili ubrzajte s vježbama.

Visoki broj otkucaja srca
Visoki broj otkucaja srca prilikom odmaranja pokazuje na temeljne medicinske probleme. Ako vam je broj otkucaja pri mirovanju između 60-80 radi se o normalnom stanju, no ako je veći od 80 trebate se što prije konzultirati s liječnikom. Visoki otkucaji srca mogu ukazivati na bolest štitnjače ili anemije. Potrebno je piti što više tekućine i zravo se hraniti.

Broj otkucaja prilikom napornog vježbanja izmjerite tako da prvo vježbajte naporno pet minuta, zaustavite se i izmjerite puls. Nakon toga pričekajte minutu dvije nakon što ste prestali i ponovno ga izmjerite. Oduzmite zadnji broj od prvog.

Ako je broj blizu brojke 12, broj otkucaja srca vam je normalan. U slučaju većeg broja, to jest ako broj otkucaja ne padne barem za 12 u roku od minute nakon vježbe, imate povećani rizik za srčane bolesti pa čak i smrt. Ako uz visoki srčani ritam imate povećanu tjelesnu masu i širok struk, što prije se obratite liječniku.

Niski broj otkucaja srca
Usporeni rad srca i otkucaji niži od optimalnog mogu biti uzrokovani raznim utjecajima. Pojedini lijekovi koji bi mogli utjecaj su oni za liječenje visokog krvnog tlaka i aritmije. Ako se radi o starijoj dobi, trebate provjeriti radi li se o srčanim problemima koji se javljaju prilikom procesa starenja.

Ako često imate neke od ovih simptoma, moguće je da imate nizak broj otkucaja srca: umor i slabost, vrtoglavica, nesvjestica i kratkoća daha. Do ovih simptoma dolazi radi usporenog rada srca zbog kojeg mozak i tijelo ne mogu dobiti dovoljno krvi.

Savjeti za postizanje pravilnog rada srca i srčanog ritma
Na zdravlje srca utječe i zdravlje naših arterija i vena. Loše navike koje se ponavljaju smanjuju zdravlje žila i zdravlje srca. Ovo su savjeti kojih bi se trebali držati za održavanje pravilnog rada srca:

Kontrolirajte svoju tjelesnu težinu i opseg struka kroz zdravu prehranu i hidraciju organizma.
Prestanite pušiti i redovno se rekreirajte i bavite sportom.
Pokušajte se baviti aktivnostima barem 30 minuta dnevno.
Ako primijetite da imate problema s radom srca, redovito radite pretrage krvi i masnoća u krvi.
Mjerite si tlak i otkucaje srca i ako primijetite promjenu ili odskakanje od optimalnih vrijednosti, obratite se liječniku.
Uz sve navedeno, ne zaboravite dovoljno spavati i opuštati se barem jednom dnevno kako bi otpustili sav stres iz svoga tijela.