Najčešći uzrok duljeg i intenzivnijeg bola u leđima je diskus hernija koja se javlja najčešće u lumbalnom i cervikalnom dijelu kralježnice

Ne zna se točan uzrok nastanka diskus hernije, ali se zna da su vrsta posla koji se obavlja, genetika i tjelesna težina čimbenici koji doprinose njezinu nastanku.

Bol u leđima i vratu je jedan od češćih simptoma zbog kojeg se pacijenti javljaju liječniku obiteljske medicine, pa čak i hitnoj medicinskoj službi. To je ujedno jedan od složenijih problema, koliko god na prvi pogled izgledalo bezazleno. Bol uglavnom nastaje naglo, a ovisno o uzroku boli te stanju pacijenta može trajati kraće, ali se i pretvoriti u kroničnu bol ili završiti operacijom.

Ako bol potječe iz donjeg dijela leđa (lumbalnog), onda se proteže duž jedne noge praćena trncima. Pacijentima je izuzetno teško ustati i mijenjati položaj, dok kod kretanja nemaju tako izražene tegobe. Ako bol potječe iz vrata (cervikalonog dijela kralježnice) praćena je bolovima u jednoj ruci s trncima. Nekada taj bol može biti prisutan i u jednoj polovici prsnog koša te tako imitirati srčane tegobe.

Najčešći uzrok bola
Najčešći uzrok bola je išijas koji prolazi nakon nekoliko dana uzimanja tableta protiv bolova i lijekova koji opuštaju mišiće. Iako je kod većine stanovnika u ovom dijelu svijeta uvriježeno mišljenje da je davanje injekcija daleko učinkovitije, pravih znanstvenih dokaza za to nema. Za dodavanje lijekova kao što su kortikosteroidi ili čak B vitamin nema znanstvenog dokaza da su djelotvorni, iako su omiljeni i kod pacijenata, ali i nekih liječnika.

Šta je hernija diska?
Međutim, nije svaki bol u leđima tako bezazlen. Iako daleko rjeđe, bol mogu izazivati i infekcije te metastaze tumora. Daleko najčešći uzrok duljeg i intenzivnijeg bola je diskus hernija koja se javlja najčešće u lumbalnom i cervikalnom dijelu kralježnice. Bol je izazvan pritikom diskusa (jastučića) koji se nalazi između dvaju kralježaka i koji, u ovom slučaju, bude potisnut prema živcu koji izlazi iz kralježnice. Time dolazi do pojave jakog bola, trnaca, slabosti zahvaćene noge, a u najtežim slučajevima i do poremećaja mokrenja i pražnjenja stolice.

Ako se radi o išijasu, onda nisu potrebne dodatne dijagnostičke pretrage kao što su rentgen kralježnice. Jedina pretraga koja daje potpuni uvid u stanje kralježnice i kralježnične moždine je magnetna rezonanca. Interesantno je da neki ljudi imaju mali ili veći stupanj diskus hernije, ali nemaju izraženih simptoma. Pored ovih pretraga može se još koristiti i elekromioneurografija.

Uzroci nastanka
Ne zna se točan uzrok nastanka diskus hernije. Ali se zna da su vrsta posla koji se obavlja (opterećenje kralježnice, osobito nepravilnim držanjem za vrijeme nošenja tereta), genetika i tjelesna težina čimbenici koji doprinose nastanku diskus hernije.

Liječenje
Kao i kod išijasa, kod bolova izazvanih diskus hernijom potrebno je uzimati lijekove protiv bolova. U dogovoru sa svojim obiteljskim liječnikom pokušajte napraviti najbolju shemu uzimanja lijekova tako da je bol što manja. Fizikalna terapija može pomoći, ali je potrebno ići kod dobro educiranog fizioterapeuta ili kiropraktičara. Takav fakultet ne postoji u Hrvatskoj, ali postoji nekoliko kiropraktičara koji su svoje znanje stekli u Sjedinjeim Američkim Državama.

U početnoj fazi hladni oblozi također mogu biti od pomoći. Nije dobro dugo ležati, tako da se preporučuje lagano hodanje. Daleko je bolje ležati na tvrđoj podlozi, na boku sa skupljenim koljenima i jastukom stavljenim ispod njih. U većini slučajeva nakon terapije protiv bola i fizikalne terapije bolovi prestaju.

Usvojite zdrave navike
U ovom slučaju potrebno je da pacijent promijeni svoje životne navike, regulira tjelesnu težinu, nauči i svaki dan vježba vježbe koje dovode do jačanja mišića oko kralježnice. U slučaju da je potrebna operacija, ona se obično izvodi 12 tjedana nakon pojave simptoma. U slučajevima težih neuroloških ispada (nemogućnost kontroliranja mokrenja i stolice te poremećaja živaca u području zdjelice) operacija se izvodi i ranije.

Kod većine ljudi operacijom se dobiju izvanredni rezultati, međutim kod vrlo malog broja pacijenata ne dolazi do potpunog oporavka.

Ako se operacija dobro obavi, kao i fizikalna terapija, većina pacijenata se vraća u punu radnu sposobnost nakon 6 tjedana.

Većina ljudi može izbjeći ove najneugodnije situacije pravilim držanjem tijela, izbjegavanjem dizanja tereta iz pognutog položaja, izbjegavanje pranja kade u sagnutom položaju i slično. Vrlo je bitno i održavanje tjelesne težine kao i tjelesne aktivnosti, osobito osnaživanje mišića kralježnice.