Refraktivne greške su aberacije koje uzrokuju loše fokusiranje svjetla na retinu i time rezultiraju zamućenjem vida.

Korigiraju se naočalama, kontaktnim lećama ili danas sve popularnijim refraktivnim zahvatima na rožnici ili leći.

Procijenjeno je da u svijetu 2.3 milijarde ljudi ima neki oblik refraktivne greške. Oštećenje vida zbog nekorigirane refraktivne greške može imati dugoročne socioekonomske posljedice kod djece i odraslih poput gubitka prilike za željenu edukaciju i zaposlenje te lošiju kvalitetu života.

Kratkovidnost (miopija) je refraktivna anomalija kod koje je otežan jasan vid objekta u daljini. Najčešće se pojavljuje u školskoj dobi i raste do završetka razvoja. Miopske oči imaju prejaku refraktivnu jakost zbog preduge aksijalne dužine (fiziološke varijacije – duža očna jabučica ili prejaka zakrivljenost rožnice) pa se slika gledanog objekta fokusira ispred retine. Klasificira se kao blaga miopija (0 do -3.00 D), umjerena miopija (-3.00 D do -6.00 D) i visoka miopija (>-6.00 D). Za ispravljanje miopije se koriste konkavne (minus) leće.

Dalekovidnost (hiperopija ili hipermetropija) je refraktivna anomalija kod koje je prisutna nemogućnost jasnog vida prilikom gledanja bliskog objekta što izaziva glavobolju i zamor očiju, a udaljeni objekti se jasno vide. Hiperopske oči imaju nedovljnu refraktivnu jakost pa se slika gledanog objekta fokusira iza retine. Blaga hiperopija je učestao nalaz kod dojenčadi i predškolske djece te najčešće sama nestaje. Kasnije se opet javlja nakon 40. godine života. Za ispravljanje dalekovidnosti se koriste konveksne (plus) leće.

Astigmatizam (miopski ili hiperopski) je vrsta refraktivne greške gdje je slika gledanog objekta iskrivljena, nejasna i razlivena. Naime, varijacije u simetriji zakrivljenosti rožnice ili leće rezultiraju da fokusi gledanog objekta ne padaju na istu točku na retini. Astigmatizam je načešće prisutan u kombinaciji s miopijom ili hipermetropijom te se manifestira kao zamućenje vida na daljinu ili blizinu uz dodatno razlivenu, iskrivljenu sliku. Osoba najčešće stišće oči kako bi pokušala izoštriti gledani objekt. Astigmatizam se ispravlja cilindričnim lećama.

Staračka dalekovidnost (prezbiopija) U određenim godinama života poslovi koji zahtijevaju oštar vid na blizinu postaju otežani tako da i obično čitanje izaziva napor. Slova su zamućena, za ugodno čitanje potrebno je štivo udaljiti sve više i više dok ruke ne postanu “prekratke”. Baš kao bore na licu ili sijede vlasi na glavi, jedan od prvih znakova starenja je i početak slabljenja vida na blizinu – ono što se stručno naziva staračka dalekovidnost ili prezbiopija.

Kada se pojavljuje prezbiopija?
Obično se javlja nakon 40-e godine života. Prosječna starost stanovništva u Hrvatskoj je 41 godinu pa je prezbiopija problem koji zahvaća većinu populacije Hrvatske. Preko milijarde ljudi na svijetu ima prezbiopiju.

Koje smetnje vida su prisutne?
PRVI SIMPTOMI KOD VEĆINE LJUDI:

• nemogućnost čitanja sitnog tiska, osobito u uvjetima smanjenog svjetla
• umaranje očiju kod dužeg čitanja
• nejasan vid na blizinu ili trenutna zamagljenost kod promjena različitih udaljenosti gledanja.

ŠTA UZROKUJE PREZBIOPIJU?
Prezbiopija je proces primarno vezan uz starosne promjene očne leće – prirodne prozirne leće u ljudskom oku.

Funkcija očne leće je fokusiranje bliskih predmeta (baš kao i kod leće u objektivu foto aparata), koje zahtijeva intenzivno stezanje i rastezanje očne leće (tzv. akomodacija oka), kao i mišića i ligamenata u oku vezanih uz leću. S vremenom očna leća postaje sve deblja i nefleksibilnija, a očni mišići slabe što se manifestira sve težim gledanjem na blizinu, odnosno dalekovidnošću.

MOŽE LI SE SPRIJEČITI NASTANAK PREZBIOPIJE?
Lijek za staračku dalekovidnost ne postoji. Moguće je zdravom prehranom i načinom života paziti na zdravlje oka, ali ne i spriječiti nastanak prezbiopije. Jedino se mogu otkloniti posljedice tog stanja.

Loš vid na blizinu se obično uspješno korigira naočalama ili kontaktnim lećama. Kako očna leća vremenom postaje sve manje elastična, tako se povećava i iznos dioptrije potrebne za korekciju vida, koja se kreće od cca +0.50 za početne prezbiope pa sve do blizu +3.00 za osobe sa preko 60 godina starosti.

KAKO OMOGUĆITI DOBAR VID NA SVIM UDALJENOSTIMA?
Nastupom staračke dalekovidnosti liječnik specijalist oftalmolog propisuje uz postojeću dioptriju za daljinu i dodatnu dioptriju za čitanje. Obično su naočale za čitanje sa jednom dioptrijom dovoljne za većinu poslova na blizinu, ali su nepraktične jer zahtijevaju stalno stavljanje i skidanje. Osim toga, omogućuju čist vid samo na udaljenosti pogodnima za čitanje (cca 40cm) dok je vid na udaljenostima od 1-2 metra još uvijek zamućen.

Često se zbog toga pribjegava drugim metodama poput kupnje bifokalnih (dvije dioptrije u jednim naočalama) ili progresivnih naočala (više dioptrija u jednim naočalama) kako bi riješili problem vida na različitim udaljenostima. Oni kojima nošenje naočala nije praktično mogu se odlučiti za korištenje bifokalnih ili multifokalnih kontaktnih leća.

Postoje i moderne metode za korekciju vida tj. metode koje vas rješavaju naočala, a to su laserska korekcija vida i kirurška refraktivna zamjena leće. Vrsta metode za skidanje diotrije se određuje ovisno o dobi i dioptriji nakon detaljnog oftalmološkog pregleda.