Dok je u svakodnevnom životu vitamin C najpoznatiji i najčešće primjenjivani vitamin, u medicinskim krugovima i literaturi vitamin C je najkontroverzniji vitamin.

Dok je u svakodnevnom životu vitamin C najpoznatiji i najčešće primjenjivani vitamin, u medicinskim krugovima i literaturi vitamin C je najkontroverzniji vitamin. S jedne strane su apsolutni zagovornici nobelovca Linusa Paulinga o djelotvornosti vitamina u prevenciji i liječenju brojnih bolesti, a s druge protivnici visoke učinkovitosti vitamina C odnosno oni koji vitamin C ne smatraju čudotvornim lijekom (vitaminom).

Istina je da je vitamin C neophodan ljudskom organizmu, da ga tijelo ne može sintentizirati (za razliku od životinja). Dnevne potrebe za ovim vitaminom iznose 30-60 mg ovisno o uzrastu i zdravstvenom stanju, bez štetnih posljedica može se unositi čak 1000 mg vitamina C na dan jer se višak izlučuje mokraćom, a samo mali dio (250 mg) zadržava u organizmu.

Uloga vitamina C

Vitamin C ima važnu ulogu:

u stvaranju kolagena, proteina vezivnog tkiva nužnog za izgradnju krvnih žila, kostiju, zglobova i mišića,
u sintezi hormona kore nadbubrežne žlijezde,
sudjeluje u sintezi karnitina, male molekule neophodne za proces staničnog disanja,
sudjeluje u pretvorbi kolesterola u žučne kiseline, te tako utječe na razinu kolesterola u krvi,
snažan je antioksidans, štiti organizam od štetnog djelovanja slobodnih radikala, te zajedno s vitaminom E, A, cinkom, selenom i drugim antioksidansima usporava proces starenja, smanjuje rizik od nastanka ateroskleroze i njegovih posljedica srčanog i moždanog udara, smanjuje rizik od nastanka zloćudnih bolesti i smanjuje štetne posljedice duhanskog dima,
pomaže apsorpciju željeza, te zajedno s folnom kiselinom i vitaminom B12 potiče produkciju eritrocita. U liječenju slabokrvnosti radi bolje resorpcije uz preparate željeza preporučuje se i uzimanje vitamina C.
Nedostatak vitamina C izaziva skorbut. Naziv skorbut potječe od nizozemske riječi scorbeck što znači grizlica u ustima (u našim krajevima skorbut je poznat pod imenom gnjilac). Hipokrat i Plinije opisali su pojavu skorbuta među grčkim i rimskim vojnicima. Uslijed nedostatka vitamina C obolijevali su mornari na dugotrajnim putovanjima na kojima nisu konzumirali svježe voće i povrće. Jedan od svjetski poznati pomoraca James Cook brinuo se za zdravlje svojih mornara te im je nastojao osigurati svježe povrće i kiselo zelje kao dodatak hrani. Ovo Cookovo iskustvo opisao je engleski liječnik James Lind 1753. godine, te praktičnim pokusom dokazao da limunov sok sprječava pojavu skorbuta. Za otkriće vitamina C zaslužan je mađarski liječnik Szent-Györgyi za što je 1937. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu.

Simptomi skorbuta su sklonost krvarenjima i infekcijama, gubitak kose, slab razvoj kostiju i zubi, sporo cijeljenje rana, razdražljivost, slabost i slabokrvnost.

Preporučene dnevne doze

U većini zemalja dnevne potrebe za vitaminom C iznose 30-60 mg. U Sjedinjenim Američkim Državama preporučene dnevne doze iznose 60-95 mg na dan. Za vrijeme tjelesnih i duševnih napora rastu potrebe za vitaminom C. Veće potrebe za vitaminom C imaju trudnice (70 mg/dan), dojilje (u toku prvih 6 mjeseci 95 mg/dan, a zatim 70 mg/dan), te pušači (100 mg/ dan) kod kojih nikotin „pojede“ vitamin C.

Najvažniji izvor vitamina C u našem podneblju je šipak (2000 mg/100 g), zatim crni ribizl (200 mg/100 g), crvena paprika (190 mg/100g), peršin (130 mg/100 g), kivi i brokula (90 mg/100 g). Jedan od najvećih zabluda vezanih uz vitamin C je jest da njega ima najviše u agrumima (limunu i naranči). Prava je istina da paprika sadrži i četiri puta više vitamina C nego agrumi (50 mg/100 g).

Vitamini općenito, a osobito vitamin C vrlo su nestabilni spojevi osjetljivi na toplinu, svjetlost, transport, skladištenje i način pripremanja hrane. Kuhanjem, prženjem i ispiranje namirnica vodom brzo se gubi vitamin C. Danas uglavnom jedemo namirnice uzgojene u plastenicima i na brzinu, te poluzgotovljenu ili zgotovljenu hranu kojom se gube znatne količine vitamina. Stoga ponekad samo prehranom nije moguće osigurati dovoljne količine ovog vitamina, osobito kod narušenog zdravlja, u vrijeme oporavka od bolesti, za vrijeme izloženosti stresu i u razdoblju intenzivnog rasta i razvoja (djeca i mladi).

Vitamin C i prevencija

Brojne su studije pokazale preventivno djelovanje vitamina C u sprječavanju razvoju nekih malignih bolesti, srčanih bolesti poput angine pektoris i infarkta miokarda.

Vitamin C u dnevnim količinama od jednog grama djeluje kao antihistaminik, te ima pozitivno djelovanje kod astme i alergije.

Jedan gram vitamina C sprječava razvoj virusnih i bakterijskih infekcija, no prava je istina da ne postoji vitamin ili namirnica koja može spriječiti pojavu gripe i prehlade. U najboljem slučaju vitamin C u visokim dozama može samo skratiti trajanje simptoma bolesti.

Jedan od pozitivnih svojstava vitamina C je njegova primjena kod učestalih mokraćnih infekcija, osobito kod rezistentnih bakterija. Visoke doze vitamina C „zakiseljavaju“ mokraću i usporavaju umnožavanje bakterija koje su puno teže razvijaju u kiselom mediju.

Kontraindikacije i nuspojave visokih doza vitamina C

S uzimanjem visokih doza vitamina C moraju biti oprezni bolesnici od šećerne bolesti, bubrežni bolesnici i osobe koje imaju povećanu sklonost stvaranja bubrežnih kamenaca, žene koje uzimaju kontraceptive i hormonske estrogenske preparate, bolesnici na terapiji antitromboticima poput varfarina jer vitamin C smanjuje njihovo djelovanje.

Kod povišenih doza vitamina C mogu se javiti mučnina, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev.