Proizvodnja, distribucija i korištenje plastičnih predmeta te njihovo zbrinjavanje u spalionicama značajno utječu na ljudsko zdravlje.

Do našeg organizma plastika i aditivi koji se koriste u njihovoj proizvodnji dolaze zrakom jer ih udišemo, izravnim dodirom s kožom, a u konačnici ih konzumiramo kroz vodu i hranu.

– Postoji puno vrsta plastičnih masa. Najčešće su u uporabi polimeri i općenito se ne smatraju štetnima kad je riječ o ljudskom zdravlju. No velik su problem aditivi koje proizvođači dodaju u plastiku kako bi poboljšali njezina svojstva.

Među njima su, primjerice, ftalati, koji imaju karcinogeni učinak na više organa.

– Aditivi iz plastičnih spremnika migriraju konzumacijom u tijelo. Sadržaj posuda, boca ili spremnika sokova tako ulazi u krvotok. Poseban je problem s posudama za hranu, osobito ako se koriste za masnije namirnice, jer se aditivi otapaju u tim mastima. Zagrijavanjem ih plastika još brže i u većim količinama otpušta u hranu koju potom jedemo. Osim što su uzročnici karcinoma, ti aditivi nose endokrine destruktore, pa tako narušavaju cjelokupno zdravlje stvarajući podlogu za razvoj niza bolesti.

Kaže kako Europska komisija štiti osobito malu djecu te redovito rade ispitivanja uporabnih predmeta za mališane, a pod posebnim su povećalom bočice za mlijeko, dude i slični predmeti.

Ističe ipak kako su spoznaje o štetnosti plastike relativno nove budući da ona masovnije počela proizvoditi od pedesetih godina 20. stoljeća. Značajnija ispitivanja provode se tek unazad 20 godina, a samim time u tom su razdoblju počele i strože kontrole te zabrane štetnih aditiva.

– Problem je i u činjenici da postoji niz mogućih aditiva, pa kad komisija zabrani jedan, proizvođači traže novi koji vrlo brzo dolazi na njegovo mjesto. Budući da treba vremena za ispitivanje prije zabrane, tako neki artikli s potencijalno štetnim aditivima mogu biti u uporabi mjesecima i godinama dok se ne utvrdi njihov učinak na ljudsko zdravlje.

U svijetu mnogi znanstvenici rade i na istraživanju utjecaja mikroplastike, koja se pojavila u hranidbenom lancu, pa je konzumiramo kroz ribu i druge namirnice. Riječ je o sitnim česticama koje se rabe u proizvodnji artikala te nastaju zbog usitnjavanja većih komada plastike koja se ne razgrađuje u moru pod utjecajem sunca, valova i vjetrova. Nedvojbeno je kako plastika i aditivi nemaju samo utjecaja na ljude nego i na životinjski i biljni svijet te okoliš.

Proizvodnja i prerada

• Čestice benzena, stirena i ugljikovodika tvornice ispuštaju u zrak
• Izloženi smo im kroz disanje, izravan kontakt s onečišćenim tlom te kroz konzumaciju zagađene vode
• Iritacije kože i oka, neurološki te reproduktivni problemi, mala porođajna masa beba te pojava karcinoma neke su od posljedica

Osnovna sirovina za plastiku je nafta

• Hemikalije koje nastaju prilikom izvlačenja nafte su benzen i još 170 toksičnih spojeva
• U tijelo ih unosimo udisanjem čestica iz zraka te vodom
• Posljedice se odražavaju na zdravlje jetre, imunološkog sustava, bubrega, reproduktivnih organa te se javljaju karcinomi

Uporabni predmeti

• Aditivi, teški metali i druge kemijske čestice imaju kancerogeni učinak
• Unosimo ih inhalacijom, izravnim dodirom s kožom te kroz probavni sustav konzumacijom hrane
• Rak, dijabetes, kardiovaskularne i gastrointestinalne bolesti te druge dijagnoze su posljedica

Gospodarenje otpadom

• Spaljivanjem plastike u zrak se ispuštaju dioksini, teški metali i drugi opasni spojevi
• Smog, pepeo i čestice iz zraka udišemo i na taj način unosimo toksine u tijelo
• Nastaju oštećenja imunološkog, neurološkog, endokrinog i reproduktivnog sustava te se razvijaju tumorske i karcinomske bolesti tkiva