Pratite nas

Zdrav život

Ako ne jedete bananu svaki dan, možda će vas ovo uvjeriti u suprotno

Jedna jabuka dnevno drži liječnika daleko od kuće? Ali možete probati i s drugim voćem koje je također važno za zdravlje

Možda ste čuli za tihe znakove srčanog ili moždanog udara, ali smanjenje tih zdravstvenih rizika jako je važno. Vježbanje i spavanje sjajne su navike koje smanjuju rizik, ali nikako nemojte zanemariti važnost prehrane. Prema istraživanju, u svoju prehranu trebali biste dodati hranu bogatu kalijem, što znači i banane.

Šta kaže novo istraživanje?
Istraživači sa Sveučilišta Alabama otkrili su da svakodnevno konzumiranje banana može spriječiti moždani i srčani udar. Njihova studija imala je za cilj utvrditi kako kalij utječe na protok krvi i zdravlje arterija. Ispitivanje su radili na miševima koji su imali tri vrste prehrane – s niskom, normalnom ili visokom količinom kalija. Miševi koji su imali prehranu s malo kalija imali su teže prohodne arterije. Miševi koji su imali veću razinu kalija, s druge strane, nisu imali toliko čvrste arterije.

Ranija istraživanja podržavaju važnost kalija
Prethodne studije i podaci također pokazuju da prehrana bogata kalijem pomaže kod snižavanja krvnog tlaka i smanjivanja rizika od srčanih bolesti, objašnjava kardiolog Ragavendra Baliga sa Sveučilišta Ohio, a piše Taste of Home. “Jedna analiza objavljena u časopisu Journal of American College of Cardiology iz 2011. uključivala je podatke iz 11 studija i 250.000 ljudi”, kaže dr. Baliga. “Ovo istraživanje pokazuje da je povećani dnevni unos kalija od 1540 mg povezan sa smanjenjem rizika od moždanog udara za 21 posto”, kaže Baliga za Taste of Home.

Ovo istraživanje Sveučilišta Alabama je prvo koje je pokušalo otkriti koliki utjecaj minerali imaju na kardiovaskularno zdravlje. Unos dovoljno kalija pomaže u održavanju rada zdravog srca, objašnjava Michelle Routhenstein, nutricionistkinja za prevenciju zdravlja srca. “Kada nedostaje kalija može doći do aritmije srca i potencijalno se narušiti dotok krvi u mozak, mišiće i organe”, kaže dalje. Prema stručnjacima, kalij također poboljšava rad srca i regulira njegov rad, pomaže u probavljanju ugljikohidrata i gradi mišiće.

Banana nije jedina namirnica koja sadrži kalij
“Rezultati studije su obećavajući”, rekao je liječnik Ali Webster, suradnik u Međunarodnom vijeću za informacije o hrani. Međutim, istraživači još uvijek trebaju napraviti istraživanje na ljudima. “Sigurno neće naškoditi ako jedete hranu bogatu kalijem svaki dan, osim ako niste dobili upute od liječnika da pazite na unos”, kaže Webster. “Ali ne možemo reći da jedna specifična hrana spriječava kardiovaskularne bolesti”, dodaje. Također, treba uzeti u obzir cjelokupnu prehranu kao i druge čimbenike rizika, dodaje Routhenstein.

Za većinu ljudi konzumiranje hrane bogate kalijem poput banana, batata, graha i tamnog lisnatog zelenog povrća doprinijet će zdravoj prehrani i smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti, prema Websteru. Iako banane imaju dobru reputaciju jer sadrže puno kalija, dr. Baliga svojim pacijentima obično preporučuje brokulu, špinat, mrkvu, cvjetaču i drugo povrće.

Nastavi čitati
Reklama
Komentari

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdrav život

AKUTNO OŠTEĆENJE BUBREGA Nema specifičnih simptoma, ali su posljedice kobne

Prekomjerni gubitak tjelesne tekućine, upala gušterače, opekline, stečene bolesti srca, infarkt, predoziranje lijekovima za snižavanje krvnog pritiska, neki lijekovi za reumu, sepsa, učestale dijagnostičke pretrage s kontrastnim sredstvom ili velike kardiokirurške operacije te dehidriranost uslijed teške zarazne bolesti ili ugriz otrovnog insekta (u siromašnim zemljama nedostatne zdravstvene skrbi) uzrokovat će akutno oštećenje bubrega, koje nije obilježeno vidljivim simptomima, ali već za tri-četiri godine može dovesti do kronične bolesti bubrega, potrebe za dijalizom i povećane smrtnosti.

To se ranije nije znalo te se smatralo da je osoba zdrava ako je preboljela akutno oštećenje bubrega bez ikakvih posljedica, ali danas je dokazano da su te osobe u povećanom riziku.

Veliki problem u cijelom svijetu

Novija istraživanja pokazuju da čak i blago akutno oštećenje bubrega (AOB) utječe na smrtnost, nastanak i napredovanje u kroničnu bolest bubrega. U jednom je istraživanju, koje je uključilo 2469 bolesnika s akutnim oštećenjem bubrega, dokazano da čak i prolazni porast kreatinina u serumu (biljeg iz krvi koji pokazuje bubrežnu funkciju) koji traje od jednog do tri dana povećava smrtnost u bolnici, odnosno procjenjuje se da je povećanje kreatinina povezano s pet puta većom smrtnosti. Taj rizik postoji i kada se osoba oporavi od akutnog oštećenja.

Koliko je to veliki problem u cijelom svijetu, a generalno zanemaren ili nedovoljno prepoznat, govori podatak da svake godine oko 13,3 miliona ljudi u svijetu, od čega čak 11,3 miliona u zemljama u razvoju, oboli od akutnog oštećenja bubrega. Za 1,7 miliona oboljelih ishod je, nažalost, smrtonosan, dok se drugi dio ili oporavi ili se razvije kronična bolest bubrega ili se pak ona pogorša do njihova otkazivanje.

– S druge strane AOB je sindrom koji je moguće spriječiti i uspješno liječiti, a nepoduzimanje pravodobnih i svrhovitih preventivnih i terapijskih postupaka ima za posljedicu dugotrajno i skupo liječenje nadomještanjem bubrežne funkcije dijalizom ili transplantacijom bubrega, a moguć je i smrtni ishod.

– Akutno oštećenje bubrega dijagnosticira se kada je porasla koncentracija kreatinina u serumu za najmanje 26,5 μmol/L unutar 48 sati ili kad je porast kreatinina za 1,5 puta od osnovne koncentracije za koju se zna ili pretpostavlja da je nastupila unazad sedam dana. AOB se dijagnosticira i kada je volumen mokraće manji od 0,5 mL/kg tjelesne težine na sat tijekom šest sati.

U razvijenim zemljama često se pojavljuje u osoba starije dobi s više pridruženih bolesti, kod onih koji su kritično bolesni ili nakon složenih operacija. Najveći rizik nose kardiokirurški zahvati, koronarografija, nefrotoksični lijekovi, sepsa, a rizik je još veći u osoba koje imaju šećernu bolest, arterijsku hipertenziju, srčanožilne bolesti (zatajivanje srca i aterosklerotsku bolest koronarnih arterija, aterosklerozu perifernih arterija posebno na udovima), pretilost, kroničnu opstruktivnu plućnu bolest i kroničnu bolest jetre. Smrtnost udružena s epizodom AOB-a nedavno je procijenjena na 23,9 posto u odraslih i 13,8 posto u djece.

Zašto je akutno oštećenje bubrega potencijalno ugrožavajuće?

– Nagli gubitak ekskretorne funkcije bubrega dovodi do brzog porasta koncentracije toksina koji su nusprodukt izmjene tvari, a normalno se izlučuju iz organizma bubrezima pa se oni gomilaju u krvi, međustaničnom prostoru, stanicama, tkivima, organima i remete njihovu funkciju. Dolazi i do nekontroliranog porasta elektrolita, koji mogu dovesti do zastoja u radu srca (kalij), poremećaja u prijenosu živčanih impulsa (kalcij), edema (natrij), poremećaja u acidobaznoj ravnoteži, zadržavanja vode u organizmu (edemi, hipertenzija), poremećaja u kataboličkoj funkciji bubrega, a sve to izravno i neizravno djeluje na različite organske sustave, posebno u starijih osoba i onih s raznim kroničnim bolestima, i može dovesti do njihova zatajivanja, što se posebno odnosi na srce i krvožilni sustav.

Osam savjeta kako možete sačuvati zdravlje bubrega

  1. Živite aktivno
  2. Redovito kontrolirajte razinu šećera u krvi
  3. Kontrolirajte krvni pritisak
  4. Jedite zdravo i kontrolirajte tjelesnu težinu
  5. Pijte vodu
  6. Ne pušite
  7. Ne uzimajte nekontrolirano lijekove
  8. Provjerite funkciju bubrega ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika
Nastavi čitati

Preporučujemo

Pratite nas na Facebook-u




Aktuelno