Zdravstveni stručnjaci upozoravaju na razvijanje otpornosti mikroorganizama zbog neopravdane i neracionalne upotrebe antibiotika
Osim u zdravstvenom sektoru, nužna je i velika akcija u poljoprivrednom sektoru jer se u nekim zemljama gotovo 80% antibiotika koristi u proizvodnji hrane.

Flemingovo otkriće penicilina koje je dovelo do proizvodnje i široke primjene antibiotika u zdravstvu i industriji hrane unaprijedilo je i ubrzalo razvoj čovječanstva. No njihova prekomjerna i neopravdana primjena dovela je do pojave rezistencije, odnosno otpornosti mikroorganizama, što predstavlja jednu od najvećih zdravstvenih prijetnji svijetu.

Danas se koristi pojam antimikrobna rezistencija (AMR), a podrazumijeva otpornost bakterija, virusa i parazita na lijekove, pri čemu se posebna pozornost posvećuje upravo bakterijskoj rezistenciji.

Svi živi organizmi sposobni su prilagođavati se okolišnim uvjetima, a kako se mikroorganizmi, a ponajprije bakterije na koje djelujemo antibioticima, vrlo brzo razmnožavaju, njihova se prilagodba, u odnosu na životinjsku ili ljudsku, odvija iznimno brzo, već za nekoliko godina.

U kontaktu s antibiotikom bakterije razvijaju otpornost na različite načine – na određeni način ih neutraliziraju ili mijenjaju svoj metabolizam i zaštitu stanice kako im antibiotik ne bi naštetio.

Posljedice iz prošlosti
Od pedesetih godina prošlog stoljeća otkriveni su različiti antibiotici kojima su se liječile različite infekcije, od potpuno bezopasne porezotine do virusnih infekcija na koje zapravo antibiotici ne djeluju.

U golemim su količinama korišteni pri uzgoju životinja jer se njima povećava prinos, odnosno proizvodnja, ali vrlo male količine antibiotika zaostajale su u konzumnome mesu i mlijeku. Danas znamo da se takvom neracionalnom primjenom nije dovoljno jačao čovjekov imunosni sustav, a sojevi različitih bakterija bili su u neprestanom kontaktu s antibioticima, posebno u vrlo malim koncentracijama, što je omogućilo njihov prirodan razvoj otpornosti, odnosno mutaciju njihovih stanica.

Rezistencija se javlja u cijelom svijetu, a ubrzan i neograničen protok ljudi i roba znatno pogoduje širenju otpornih vrsta bakterija
Bakterije kod kojih se najčešće razvija otpornost nazivaju se zajedničkim imenom ESKAPE patogeni, a to su Enterococcus faecium, Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae, Acinetobacter baumannii, Pseudomonas aeruginosa i sojevi Enterobacteriaceae.

Bolesti koje su se nekoć lakše liječile poput upale pluća, tuberkuloze, gonoreje i salmoneloze, danas se liječe teže i dugotrajnije, što znatno poskupljuje liječenje, a nerijetko je i uzrok hospitalizacije, ali i prijevremene smrti.

Višestruki rizik
Javnosti je od ovih bakterija možda najpoznatija MRSA (meticilin otporan zlatni stafilokok), koja se iznimno teško liječi i koja je bila uzrok nekih od najtežih bolničkih infekcija.

No osim liječenja same infekcije, otpornost mikroorganizama rizik je i za mnoge druge medicinske postupke poput transplantacije, kemoterapije ili nekih rutinskih kirurških zahvata u kojima se koriste antibiotici za prevenciju nastanka infekcije.

Istodobno, uz pojavu sve veće otpornosti mikroorganizama, usprkos naporima znanstvenika, nisu otkriveni novi antibiotici koji bi uspješno liječili rezistentne sojeve mikroorganizama, a koji bi bili lako dostupni i ne previše skupi.

Zdravstveni stručnjaci, a ponajprije Svjetska zdravstvena organizacija, godinama upozoravaju na opasnost pojave rezistencije mikroorganizama te potiču zdravstvene vlasti na djelovanje. Jedna od najraširenijih i potpuno neopravdanih primjena antibiotika jest u liječenju prehlada.

Naime, prehlade uzrokuju virusi na koje antibiotici ne djeluju te se prehlada, odnosno njezini simptomi (vrućica, curenje nosa, grlobolja i kašalj) liječe ublažavanjem simptoma. Antibiotici se primjenjuju samo ako se bolest zakomplicira bakterijskom upalom sinusa, pluća ili streptokoknom upalom grla, što nije često. Gripa je također virusna bolest te se protiv nje treba cijepiti.

Ozbiljna upozorenja
No osim u zdravstvenom sektoru, nužna je i velika akcija u poljoprivrednom sektoru jer se u nekim zemljama gotovo 80% antibiotika koristi u proizvodnji hrane. Zato se i prehrambenoj industriji preporučuje primjena antibiotika samo za liječenje bolesnih životinja po preporuci veterinara ili za sprečavanje širenja bolesti u uzgojnoj populaciji, uz uvođenje većeg obima cijepljenja životinja.

U proizvodnji hrane, mesa, voća i povrća trebaju se uvesti visoki higijenski standardi, od same proizvodnje do distribucije krajnjem kupcu.

Iako možda upozorenja o antimikrobnoj rezistenciji laicima zvuče katastrofično ili kataklizmički, zaista ih treba ozbiljno shvatiti jer se vrlo lako može dogoditi da odavno zaboravljene i danas neopasne zarazne bolesti ponovno postanu teško izlječive.

Svjesnost građana o mogućoj štetnosti neopravdane primjene antimikrobnih lijekova i promicanje zdravih načina života može dovesti do mnogo bolje kontrole širenja otpornih sojeva mikroorganizama te sprečavanja infekcija koje uzrokuju.

Preporuke za pacijente
Svake se godine u studenome obilježava Tjedan svjesnosti o antibioticima kojima se pacijente potiče na odgovorno ponašanje, uz preporuke:

antibiotike koristite samo ako vam ih je liječnik propisao
ako vam liječnik nije propisao antibiotik, znači da vam nije potreban
primjenjujte ih točno onoliko dugo koliko vam je propisano i na način koji vam je određen
ako vam ostane lijeka nakon terapije, pitajte stručnjake kako ih pravilno uništiti
nikad ne dijelite antibiotike s drugim osobama
pri primjeni antibiotika slijedite i druge upute zdravstvenih stručnjaka
zaštite se od infekcija pranjem ruku i higijenskom pripremom hrane, izbjegavajte kontakt s bolesnim osobama i vodite siguran spolni život
redovito se cijepite