Snažni vratni mišići, svakodnevna, makar i kratka vježba, čak i svakodnevno hodanje, dokazano štite od pojave bolova u vratu

Patite li od bolova u vratnom dijelu kralježnice, niste jedini. Oni su jedan su od vodećih uzroka invalidnosti u svim zemljama svijeta, a u posljednjih 25 godina uočen je njihov značajan porast među svim dobnim skupinama.

I dok se većina epizoda bolova u vratnoj kralježnici najčešće poboljša u roku od nekoliko mjeseci, polovina do tri četvrtine osoba koje od njih pate u budućnosti će doživjeti više ponovljenih epizoda. Često se kaže da postoje “dobar i loš položaj” tijela te da određeni položaji pogoršava bolove u vratnoj kralježnici, no takvo vjerovanje nije potkrijepljeno znanstvenim dokazima, kaže Christian Worsfold, gostujući predavač fizioterapije na Sveučilištu Hertfordshire.

Istraživanja ukazuju na to da je pojava bolova u vratnoj kralježnici češće posljedica lošeg sna, nedovoljne tjelesne aktivnosti te izloženosti povećanom stresu. Dakle, unatoč nastojanjima stručnjaka da utječu na to da se držite ispravno i uspravno uz pomoć raznih “ergonomskih” stolaca, stolova, tipkovnica i ostalih naprava, takozvani “životni čimbenici” (dovoljno sna, redovita tjelovježba i što manje izloženosti stresu) učinkovitiji su u ublažavanju i sprečavanju pojave bolova u vratu.

Mit o dobrom držanju
Nedavno istraživanje provedeno na primjeru više od 1000 tinejdžera nije pokazalo statistički značajnu povezanost između ispravnog držanja i bolova u vratnom dijelu kralježnice, unatoč postojanju nekih podskupina, primjerice onih koji su sjedili pogrbljeni ili onih drugih koji su sjedili uspravno.

Ljudi, naime, sjede u položajima koji se razlikuju od osobe do osobe, no čini se da to nema nikakve veze s bolovima u vratnoj kralježnici. Studija je pokazala da “držanje” adolescenata ima više veze s njihovim raspoloženjem. Istraživanje upućuje na to da i promjena načina sjedenja dok radite, takozvane “ergonomske intervencije” malo utječu na to hoće li se kod nekoga pojaviti bolovi u predijelu vrata.

U više raznih istraživanja stručnjaci su pratili skupine ljudi koji ne osjećaju bolove u vratu i grupe koje ih osjećaju tek povremeno. Kod nekih sudionika studije razvili su se bolovi u vratu koje su znanstvenici pozorno proučili.

Otkrili su da osobe koje su se žalile na bolove u vratnoj kralježnici rade na zahtjevnim i napornim poslovima te da spavaju malo i nekvalitetno. Također su bili manje fizički aktivni te su bili skloniji depresiji i sniženom raspoloženju. Njihov je organizam bio pod većim stresom zbog čega su u vratnim mišićima osjećali neprestanu napetost. Znanstvenici su ustanovili da su čak i među djecom od devet godina simptomi poput umora i poteškoća sa spavanjem praćenim glavoboljama, bolovima u trbuhu i sniženim raspoloženjem predstavljali faktore rizika za pojavu bolova u vratnoj kralježnici. Djeca su praćena u četverogodišnjem razdoblju, piše ScienceAlert.

Kvalitetan san, vježbanje i opuštanje
Snažni vratni mišići, svakodnevna, makar i kratka vježba, čak i svakodnevno hodanje, dokazano štite od pojave bolova u vratu. Sve navedeno, uz kvalitetan san, fizičku aktivnost i manju izloženost stresu moglo bi odagnati vaše probleme i spriječiti bol u vratnoj kralježnici.

Za stolom sjedite onako kako vam najbolje odgovara, ne zadržavajte se dulje vrijeme u istome položaju, promijenite ga, jer je to jedna od ključnih stvari da biste izbjegli grčeve u vratnom dijelu. Ako ipak osjetite bolove, pokušajte otići na spavanje ranije, nastojte se opustiti, primjerice, prošetati nakon ručka.

I posljednje, ali ne manje važno, prestanite se opterećivati načinom na koji sjedite ili hodate jer znanost, čini se, nema čvrstih dokaza za fenomen nazvan “loše držanje”, kaže Christian Worsfold.