Znanstveno je dokazano da pojedine namirnice koje unosimo u organizam različito djeluju na raspoloženje. Pravilnim odabirom hrana nas može oraspoložiti, ali i spriječiti razvoj pojedinih bolesti.

Od ukupno unesene energije, mozak iskoristi oko 20%, a što ćete bolje mozak hraniti, to će on bolje funkcionirati.

Ljudi najčešće odabiru hranu prema vlastitim kriterijima, ne brinući previše kakav će ona efekt imati na njihovo raspoloženje.

Iz aminokiselina, koje su sastavni dio proteina, u mozgu se sintetiziraju kemijski spojevi neurotransmiteri. Danas se najviše govori o serotoninu, koji utječe na dobro raspoloženje.

Ugljikohidrati
Različite vrste šećera različito djeluju na mozak. Glukoza, dekstroza, saharoza i visoko rafinirani šećeri koji se nalaze u slatkišima ulaze u krvotok vrlo brzo i izazivaju prekomjerno lučenje inzulina, koji je potreban kako bi šećer ušao u stanice pojedinih tkiva. Posljedica je naglo sniženje glukoze u krvi i pojava stanja hipoglikemije. U tom stanju osoba gubi koncentraciju, osjeća se razdražljivo, nervozno i pospano.

Kako bi to spriječili, potrebno je unositi kompleksne ugljikohidrate koji se nalaze u namirnicama bogatim biljnim vlaknima. Takve namirnice imaju nizak glikemijski indeks (GI), što znači da njihovi ugljikohidrati sporo ulaze u krvotok i ne izazivaju prekomjerno lučenje inzulina. Na taj se način glukoza u krvi polako oslobađa, ne izaziva stres i pospanost nakon konzumiranja, a osjećaj sitosti je duži.

Hrana koja najbolje utječe na rad mozga:

Voće – grejp, jabuka, trešnja, naranča i grožđe imaju nizak GI. Voće ima niži GI od voćnih sokova, jer sadrži vlakna koja usporavaju apsorpciju šećera. Tako su cijela jabuka ili naranča bolje za mozak od njihovog soka. Ipak, svježe iscijeđeni sok sadrži mnogo pulpe, pa je svakako bolji izbor od industrijskog.
Cjelovite žitarice – zobena kaša i mekinje imaju najniži GI, dok cornflakes i ostale žitarice prevučene šećerom imaju visoki GI.
Povrće i leguminoze – grah, grašak, mahune i leće imaju najniži GI, a krumpir i mrkva najviši.
Mliječni proizvodi – mlijeko i jogurt imaju nizak GI, nešto viši od leguminoza, ali niži od voća.
Osjećajte se cool uz pravu hranu
Zeleno lisnato povrće glavni je izvor folne kiseline, čiji nedostatak izaziva depresiju i zaboravljivost. Naime, njen nedostatak izaziva pad serotonina u mozgu, a to za sobom povlači i loše raspoloženje.

Plodovi mora često se nazivaju hranom za mozak. Razlog tome je što sadrže puno selena, minerala koji je u organizmu prisutan u tragovima, a vidljivo podiže raspoloženje. Istraživanjem se utvrdilo da i neznatan manjak selena kvari raspoloženje. Osim u morskim plodovima, selen je još prisutan u žitaricama i mesu.

Zbog svog neugodnog mirisa, češnjak se ili obožava ili izbjegava. Nekoliko istraživanja potvrdilo je da izaziva osjećaj ugode, otklanja umor, tjeskobu i razdražljivost.

Kapsaicin, koji je prisutan u ljutim chilli papričicama, potiče lučenje endorfina – hormona raspoloženja. Kao moguće objašnjenje osjećaja ugode navodi se da kapsaicin spaljuje živčane završetke na jeziku i u ustima, pa kako bi zaštitio od ozljede, mozak luči sredstvo protiv boli – endorfin, koji uzrokuje ugodnu omamljenost. Zbog toga neki postaju pravi ovisnici o njima.

Čokoladu mnogi smatraju antidepresivom, jer čim pojedemo i samo komadić, ona podiže naše raspoloženje i smanjuje napetost. Razlog tome je njen kemijski sastav. Teobromin, feniletilamin, triptofan, kofein samo su neki sastojci kojima se pripisuje da pridonose osjećaju ugode.

Namirnice poput mlijeka, piletine i banana izazivaju osjećaj ugode, jer stimuliraju oslobađanje neurotransmitera dopamina, odgovornog za stanje budnosti, mentalnu oštrinu i pojačanu aktivnost.