Većina ljudi strepi od liječenja korijenskog kanala jer pretpostavljaju da se radi o bolnom postupku. U stvarnosti, sam postupak nije bolniji od plombiranja zuba. Period u kojem trpite prije nego potražite pomoć stručnjaka doista je bolan, za razliku od same procedure.

Liječenje korijenskog kanala je tretman kojim se spašava teško pokvareni zub ili zub pod upalom. Izvodi se kada se bogato prokrvljeno i inervirano mekano tkivo (pulpa) koje ispunjava zubnu šupljinu inficira ili ošteti. Tijekom liječenja korijenskog kanala pulpa se uklanja, a unutrašnjost zuba se čisti i zatvara.

Zašto se pulpa mora ukloniti?
Kada se pulpa ošteti, ona se raspada i bakterije se počnu razmnožavati unutar pulpne komore. Bakterije i ostali umirući ostaci pulpe mogu uzrokovati infekciju ili apscesirani zub. Apsces je džepić u tkivu pun gnoja koji se formira na kraju korijena zuba.

Osim apscesa, infekcija u korijenskom kanalu zuba može uzrokovati:

• Oteklinu koja se može proširiti na druga područja lica, vrata ili glave
• Gubitak kosti oko vrha korijena
• Probleme s drenažom koji se šire od korijena. Šupljina se može pojaviti sa strane, tako da sadržaj otječe u desni ili u obraz

Kada je potrebno liječenje korijenskog kanala
Ukoliko primijetite neki od ovih neugodnih simptoma, posjetite odmah svog stomatologa:

• Jaka bol u zubu pri žvakanju hrane ili promjeni pritiska
• Dugotrajna osjetljivost (bol) na vruću i hladnu hranu ili tekućinu
• Promjena boje zuba (zub potamni)
• Oteklina i osjetljivost u desnima oko zuba
• Uporan ili ponavljajući prištić na desnima

Šta treba očekivati ​​nakon liječenja korijenskog kanala?

Liječenje korijenskog kanala trebalo bi vas riješiti boli. Dok se postupak ne dovrši do kraja preporučuje se izbjegavati žvakanje na toj strani. To će pomoći da se izbjegne ponovna kontaminacija unutrašnjosti zuba i također može spriječiti lomljenje krhkog zuba prije nego što liječnik propisno izliječi, ispuni i zatvori zub.

Prvih nekoliko dana nakon završetka liječenja, zub će vjerojatno biti osjetljiv zbog upale tkiva, osobito ako je prije zahvata bilo boli ili uplanog procesa. Ta se osjetljivost ili nelagoda mogu suzbiti lijekovima protiv bolova. Većina pacijenata može se vratiti normalnim aktivnostima već sljedeći dan.

Što se tiče oralne njege, četkajte i čistite zube koncem, i redovito posjećujte svog stomatologa. Budući da je posljednji korak liječenja korijenskog kanala primjena restauracije kao što je kruna ili punjenje, na vašem zubu ne bi trebalo biti vidljivo da je korijen izvađen.

Liječenje korijenskog kanala u potpunosti je uspješno u više od 95 posto slučajeva. Nakon liječenja korijenskog kanala pravilno izliječen zub može potrajati cijeli život.

Šta ako liječenje ne uspije odmah?
Unatoč svim naporima vašeg stomatologa da nakon vađenja živca temeljito očisti i zatvori zub, može doći do ponovljene infekcije.

• Za to postoji više razloga, a utješno je da se većina njih može relativno lako riješiti:
• U vašem zubu bilo je više od predviđenog broja korijenskih kanala zbog čega je jedan od njih ostao neočišćen
• Postoji pukotina u korijenu zuba koju stomatolog nije primijetio
• Neadekvatna zubna ispuna kroz koju su bakterije uspjele prodrijeti u unutrašnjost zuba i ponovo ga inficirati
• Razgradnja zubne ispune tijekom vremena, zbog čega su bakterije dospijele u njegovu unutrašnjost i kontaminirale ga

U većini slučajeva ponovno liječenje biti će uspješno, ali, također, može postojati vjerojatnost da će vam biti potrebna endodontska kirurgija kako bi se spasio zub.

Najčešći endodontski kirurški zahvat je apikotomija ili uklanjanje vrha korijena zuba, a cilj mu je spriječiti širenje infekcije te očuvati zub. U ovom postupku, tkivo desni se otvara, zaraženo tkivo se uklanja, a ponekad se i sam vrh korijena uklanja. Može se postaviti malo punjenje da bi se zatvorio korijenski kanal.

Očuvanje zuba uvijek je najbolje rješenje, a čišćenje kanala i vađenje živca u tom su slučaju najbolji odabir. Jedina dostupna alternativa liječenju kanala i živca je vađenje bolesnog zuba. U tom slučaju zub treba nadomijestiti mostom, implatantom ili parcijanim nadomjestkom koji će očuvati funkciju žvakanja i spriječiti da se ostali zubi razdvoje. Ovi zahvati nisu samo skuplji od liječenja korijenskog kanala, već zahtijevaju puno više vremena i dodatnih postupaka za očuvanje susjednih zuba i potpornog tkiva.

Budući da su neki od razloga zbog kojih dolazi do upalnog procesa u zubu duboki karijes, ponovljeni zahvati na zubu i velika ispuna, uz temeljitu oralnu higijenu (četkanje dva puta dnevno, čišćenje zubnim koncem i upotreba antiseptičke vode za ispiranje usta najmanje jednom dnevno te zakazivanje redovitih posjeta stomatologu) možete gotovo u potpunosti eliminirati rizik od stanja koje dovodi do liječenja korijenskog kanala.