Pratite nas

Bolesti A - Z

Moždani udar

Moždani udar nastaje kada je dotok krvi i hranjivih tvari u dio vašeg mozga prekinut ili jako smanjen, lišavajući moždano tkivo kisika. U roku od nekoliko minuta, moždane stanice počinju umirati. Moždani udar je hitan slučaj. Brza reakcija je presudna.

Poremećaji mogu nastati zbog jedne od tri vrste vaskularnih smetnji: tromboze, embolije ili krvarenja.

Rano djelovanje može smanjiti oštećenje mozga i moguće komplikacije. Dobra vijest je da se može liječiti i spriječiti. Bolja kontrola glavnih čimbenika rizika – visok krvni tlak, pušenje i visoki kolesterol – može biti odgovorna za smanjenje rizika od moždanog udara.

Moždani udar – uzroci
Moždani udar može nastati zbog ishemije (nedostatak protoka krvi) uzrokovane blokadom (tromboza, arterijska embolija) ili zbog krvarenja (istjecanja krvi). Kod nekih ljudi se može pojaviti privremeni prekid protoka krvi kroz mozak (akutni ishemijski napad), a najčešće traje oko 5 minuta.

Oko 85% moždanih udara je ishemijske naravi. Mogu biti uzrokovani krvnim ugruškom (tromb) koji onemogućuje dostatan protok kisika do mozga.

Hemoragijski moždani udar uzrokovan je krvarenjem krvnih žila ili puknućem istih u mozgu, a najčešće se pojavljuje kod ljudi s dijagnosticiranim visokim krvnim tlakom ili aneurizmom.

Pratite svoje tijelo i nemojte dopustiti da vas simptomi koji traju i 24 sata prije nego se moždani udar dogodi, zavaraju i da cijela situacija završi kobno. Upozoravajući prolazni simptomi moždanog udara su: osjećaj utrnulosti nekog dijela tijela, poremećaji govora, nagla magljenja i gubitak vida, jaka glavobolja, gubitak ravnoteže i vrtoglavice.

Frankov znak je dijagonalna crta na ušnoj resici koja može značiti povećani rizik od moždanog udara. Znanstvenici su ukupno ispitali 241 osobu koja je pretrpjela moždani udar. Gotovo tri četvrtine ispitanika imalo je dijagonalnu crtu na ušnoj resici odnosno Frankov znak.

Simptomi moždanog udara
Ako doživite moždani udar (ponekad se dogodi u snu), može vam se dogoditi da se probudite i ustanovite kako ne možete govoriti ili pokretati dio tijela. Ako ste pri svijesti, možete osjetiti kako vam ruka ili noga postaju teške i beskorisne. Ponekad moždani udar može uzrokovati gubitak svijesti.

Često je i zatajenje funkcije na jednoj strani tijela, u takvim slučajevima se najčešće radi o oštećenju na jednoj strani mozga. Desna strana mozga upravlja lijevom stranom tijela, a lijeva strana mozga upravlja desnom stranom tijela. Na površini svake strane mozga nalaze se specifična područja koja upravljaju određenim dijelovima tijela ili funkcijama kao što su vid, pokret ili govor.

Ako je pogođen jedan od ključnih upravljačkih centara (moždano deblo) može se pojaviti složena kombinacija simptoma.

Najčešći simptomi moždanog udara su:

  • Problemi s hodanjem – nagla vrtoglavica, gubitak ravnoteže, gubitak koordinacije.
  • Problemi u govoru i razumijevanju – zbunjenost, nemogućnost govora.
  • Paraliza ili utrnulost lica, ruke ili noge – slabost ili oduzetost osobito na jednoj strani tijela.
  • Problemi s vidom – mutan vid, dvostruka slika ili crnjenje pred očima.
  • Glavobolja – može biti popraćena vrtoglavicom i povraćanjem.

U zapadnim zemljama moždani udar uzrokuje više smrtnih slučajeva nego bilo koja druga bolest. Osobe koje dožive moždani udar u prosjeku su starije od 60. godina.

Moždani udar češće se pojavljuje kod muškaraca nego kod žena. Najčešće žrtve su ljudi koji imaju tegobe uzrokovane povišenim krvnim tlakom. Abnormalno visok krvni tlak, može u svakoj dobi uzrokovati moždani udar – zbog toga ima mnogo evidentiranih slučajeva kod mlađe populacije.

Vjerojatnost moždanog udara raste ako ste strastveni pušač. Otprilike jedna trećina moždanih udara je fatalna. Jedna trećina ih uzrokuje trajno oštećenje ili invaliditet, dok preostala trećina nema značajnih posljedica.

Osobe koje prežive moždani udar, mogu mjesecima nakon udara osjećati paralizu prije nego dođe do poboljšanja. Blaži moždani udar, često je upozorenje težem stanju.

Nastavi čitati
Reklama
Komentari

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Bolesti A - Z

Kloronihija – sindrom zelenog nokta

Definicija kloronihije
Sindrom zelenog nokta jest poremećaj kod kojeg su zeleni nokti ili kloronihija najuočljiviji simptom.

Uzrok kloronihije

Sindrom najčešće nastaje zbog infekcije noktiju bakterijom Pseudomonas aeruginosa, ali može biti uzrokovan i drugim bakterijskim ili gljivičnim uzročnicima.

Simptomi kloronihije​

Klinički se sindrom očituje trima tipičnim simptomima:

  • zelena obojenost nokta – kloronihija
  • dugotrajna infekcija kože pri korijenu noktiju – paronihija
  • pucanje noktiju pri dnu i bočnim stranama nokta – oniholiza

Faktori rizika za nastanak kloronihije​

Određeni čimbenici slabe nokat i olakšavaju nastanak infekcije. To su:

  •  izlaganje noktiju vlazi
  •  mikrotraume – stalne male ozljede nokta
  • grizenje noktiju
  •  druge bolesti nokta kao što je psorijaza

Dijagnosticiranje i liječenje kloronihije

Dijagnoza kloronihije postavlja se samim pregledom noktiju bolesnika. Kako bi se utvrdilo o kojem se uzročniku radi obavlja se testiranje u mikrobiološkom laboratoriju gdje se kao uzorak daje strugotina nokta.

Terapija se sastoji od uklanjanja nokta, premazivanja ogoljenog ležišta nokta 2% natrijevim hipokloritom dvaput dnevno, antibioticima ili antimikoticima, ovisno o uzročniku, izbjegavanja izlaganja rizičnim čimbenicima te nošenja platnenih ili gumenih rukavica pri radu i obavljanju kućanskih poslova.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Pratite nas na Facebook-u




Aktuelno