Pušači su skloni zanemariti kronični kašalj smatrajući ga “nužnim zlom”, no uzroke treba tražiti u nizu bolesti i tegoba koje najčešće leže u njegovoj podlozi. Kašalj se gotovo uvijek javlja kod pušača, u početku ujutro, a s trajanjem pušačkog staža se pojačava te se nerijetko javlja tijekom cijelog dana.
Po svojoj definiciji kašalj je eksplozivna i iznenadna refleksna radnja, obrambena funkcija organizma koja nastaje pri izdisaju kada želimo odstraniti tvari iz dišnih putova te služi čišćenju dišnih putova od iritansa i viška sluzi.

Sam po sebi nije bolest nego simptom koji mogu izazvati suh i zadimljen zrak, ispušni plinovi motornih vozila, kemijska isparavanja, sluz iz nosa koja se spusti u grlo, alergija ili, najčešće, infekcija dišnih organa te mnoge plućne bolesti, kao i tumori pluća.

Ako kašalj traje dulje od sedam dana bolesnik se mora javiti liječniku, ali i ako je praćen povišenom temperaturom, ako je sluz koju iskašljava žutozelena ili krvava, kad istodobno postoje problemi s disanjem, bolovima u prsima ili ubrzanim kucanjem srca
Kašalj se gotovo uvijek javlja kod pušača, u početku ujutro, a s trajanjem pušačkog staža se pojačava te se nerijetko javlja tijekom cijelog dana. Mnogi pušači mire se s tom smetnjom te ga smatraju neizbježnom, normalnom posljedicom pušenja. No kašalj nije “normalna nuspojava” pušenja, nego upućuje na razvoj kroničnog opstruktivnog bronhitisa koji s vremenom može dovesti do zatajenja disanja. Stoga se pušačkim izgovorom “normalno je da kašljem kad pušim” zapravo zanemaruje simptom koji može govoriti u prilog KOPB-u pa izostaje pravodobno liječenje. Isto tako, kašalj može biti simptom i mnogih drugih ozbiljnih bolesti.

Od prehlade do tumora
Podsjetimo, kašalj prema duljini trajanja možemo podijeliti na akutan (traje kraće od tri tjedna), subakutan (traje tri do osam tjedana) i kroničan ako traje dulje od osam tjedana. Najčešći uzrok akutnog kašlja su virusne upale dišnih putova. Subakutni kašalj također je često posljedica prehlade ili gripe, ali i akutnih bakterijskih upala sinusa. Najčešća bolest kod pušača, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), također je čest uzrok akutnog, kao i kroničnog kašlja. Kronični kašalj s iskašljavanjem prisutan tijekom cijelog dana, uz progresivnu zaduhu, simptomi su koji upućuju na KOPB, ograničavaju uobičajeno funkcioniranje i narušavaju kvalitetu života. Tu su i alergijske bolesti dišnog sustava kao čest uzrok subakutnog ili kroničnog kašlja.

Spomenimo i astmu, kroničnu upalnu bolest pluća koju karakterizira suženje bronha te pojačana osjetljivost dišnih putova koja dovodi do zaduhe, zviždanja u plućima i kašlja. No postoji i podvrsta astme koju karakterizira samo kašalj bez pratećih simptoma zaduhe i zviždanja. Kod odraslih je astma čest uzrok kroničnog kašlja, a kod djece i najčešći uzrok kašlja. Od ostalih uzroka tu su izloženost raznim kemijskim i mehaničkim iritansima (dim cigarete, zagađenje okoline, vlaga te alergeni). Zloćudne bolesti grla, bronha i prsnog koša, kao i uzimanje nekih lijekova (u prvom redu lijekova protiv povišenog krvnog tlaka iz skupine ACE inhibitora) te srčane bolesti rjeđi su uzroci kroničnog kašlja. Ako kašalj ima primjese krvi, može biti riječ o tumoru pluća. Kronični je kašalj ujedno i jedan od najčešćih simptoma zbog kojeg se bolesnici javljaju obiteljskim liječnicima kojima često predstavlja problem u dijagnostici i terapiji, a znatno smanjuje kvalitetu života oboljelog. Ako kašalj traje dulje od sedam dana bolesnik se mora javiti liječniku, ali i ako je praćen povišenom temperaturom, ako je sluz koju iskašljava žutozelena ili krvava, kad istodobno postoje problemi s disanjem, bolovima u prsima ili ubrzanim kucanjem srca, ako se osjeća malaksalo i konstantno umorno te je oslabljenog apetita.

>>Kašalj predstavlja normalan odgovor na višak materijala u gornjim ili donjim dišnim putovima, može biti i nuspojava nakon korištenja nekih lijekova (ACE inhibitori) ili je simptom ozbiljnijih bolesti.<<

Uzroci kroničnog kašlja
S obzirom na to da je kašalj simptom, a ne bolest, lista mogućih uzroka duga je i složena. Navest ćemo samo najčešće uzroke kroničnog kašlja, u nadi da će pacijenti s “pušačkim” kašljem potražiti stručno mišljenje i provjeriti o čemu je točno riječ. Ako je kašalj izazvan “samo” cigaretama, brzo prestaje nakon prestanka pušenja, a slična je situacija s kašljem izazvanim uzimanjem lijekova za tlak.

U 5 do 10% slučajeva kašalj je posljedica tumora bronha, kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB), stranog tijela u dišnim putovima, insuficijencije srca, sarkoidoze, hripavca ili tuberkuloze
Pokušajmo, dakle, sastaviti listu najčešćih uzroka kroničnog kašlja:

Sindrom gornjih dišnih putova – Jedan od najčešćih uzroka kroničnog kašlja je kronična upala nosne sluznice s cijeđenjem sekreta stražnjom stijenkom ždrijela koji se u stručnoj literaturi naziva postnazalni drip. Sluz koja se cijedi niz ždrijelo može se i kod zdravih osoba stvarati u većim količinama kod upale, alergije ili viroze te izazvati iritaciju i podražiti receptore za kašalj. U 87% pacijenata je sindrom gornjih dišnih putova uzrok kroničnog kašlja. U ovu se grupu ubrajaju alergijski i vazomotorni rinitis, nealergijski rinitis s eozinofilijom (NARES), bakterijski sinusitis, rinitis kao posljedica deformacije septuma nosa te rinitis zbog izlaganja kemikalijama.

Astma – Često se prezentira kašljem, a kao što je već spomenuto, postoji varijanta astme kojoj je jedini simptom kašalj.

GERB (gastroezofagealna refluksna bolest) – Kašalj se kod osoba s GERB-om javlja zbog vraćanja kiseline iz želuca u jednjak, što stimulira receptore za kašalj preko živca zvanog vagus te udisanja mikročestica hrane iz jednjaka u pluća i bronhe. Postoji i takozvani tihi GERB, odnosno vraćanje kiseline iz želuca u ždrijelo koje bolesnik ne osjeća, a izaziva kronični nadražaj i kašalj, ali bez simptoma žgaravice i kiseline. Stručnjaci u svijetu smatraju da je tihi GERB u 75% slučajeva uzročnik kroničnog kašlja.

Ostali uzroci– U 5 do 10% slučajeva kašalj je posljedica tumora bronha, kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB), stranog tijela u dišnim putovima, insuficijencije srca, sarkoidoze, hripavca ili tuberkuloze.

Kod svih vrsta kašlja preporučuje se piti mnogo tekućine, osobito tople. Topla tekućina neće samo umiriti suhi kašalj, nego će i razrijediti sluz te olakšati iskašljavanje. I ne oklijevajte tražiti mišljenje liječnika, simptomi se ne smiju zanemarivati, posebice ako traju neko vrijeme.