Većina ih se bavi vrtlarenjem, tijekom dana puno hodaju i pri obavljanju kućanskih poslova ne koriste pretjerano često električne aparate

Želite li biti zdravi, ne trebaju vam utezi ni sprave za vježbanje, a da biste u to uistinu povjerovali obratite pozornost na to kako žive najdugovječniji ljudi na svijetu, piše portal Medium.com, a prenosi britanski Independent.

Pojedinci nastanjeni u takozvanim Plavim zonama, područjima u kojima ljudi dožive dob od stotinu godina deset puta češće od prosjeka, ne dižu utege, ne trče maratone, a nisu ni članovi nekoga fitness kluba.

Umjesto toga žive u okolini koja ih konstantno potiče na aktivnost i kretanje, a da pritom o tomu i ne razmišljaju. Većina ih se bavi vrtlarenjem, tijekom dana puno hodaju i pri obavljanju kućanskih poslova ne koriste pretjerano često električne aparate.

Dan Buettner, autor Blue Zones i Blue Zone Solution, rekao je za TIME zašto stanovnici tih mjesta žive tako dugo – i kako možete ukrasti njihove navike
Plave zone: pet mjesta na svijetu gdje ljudi žive najzdravije i najduže
Znanstvenici koji su istraživali život ljudi u Plavim zonama ustanovili su da je jedan od najučinkovitijih načina produljenja životnoga vijeka – kretanje kao sastavni dio svakodnevice. Tvrde da je to jedna od najčešćih navika najdugovječnijih ljudi na svijetu.

Takav način života u današnjem se društvu, u kojemu su mnogi svakodnevno zbog prirode posla prikovani za radne stolove ili kompjutorske ekrane, ne čini previše realističnim.

Prirodno kretanje tijekom dana čini se poput romantične maštarije, no treba podsjetiti da je prije stotinu godina bilo samo 10 posto poslova koji su se obavljali sjedeći, u odnosu na današnjih čak 90 posto. Unatoč tomu i danas postoje brojni načini kojima pojedinac u život može uvesti više kretanja.

Nedavna studija američkog Društva za borbu protiv raka pokazala je da šest sati hodanja tjedno rezultira smanjenjem rizika od preuranjene smrti od posljedica kardiovaskularnih bolesti, bolesti dišnih puteva i posljedica karcinoma. Ako vam je to previše, istraživanja pokazuju da su i samo dva sata hodanja tjedno dovoljna da bi se smanjila opasnost od razvoja raznih vrsta bolesti.

Možete započeti hodanje na posao i natrag kući, kažu znanstvenici te dodaju da su jednako učinkovite šetnje s djecom ili unucima do škole i vrtića ili vožnja biciklom do tržnice, pošte ili do prijatelja.

Hodanje je iznimno dobro i za um
Istraživanja pokazuju da je najbolji način odlaska na posao petnaestminutna šetnja ili vožnja biciklom, no dobra je bilo kakva tjelesna aktivnost. Pritom treba imati na umu da tijekom putovanja do posla biciklom vježbate i produljujete život.

Valja napomenuti i da je hodanje iznimno dobro za um pojedinca. Svakodnevna šetnja smanjuje opasnost od razvoja demencije za čak 40 posto, kaže psihijatar sa švedskoga Karolinska Instituta, Anders Hansen.

Ako ne volite duge šetnje, pokušajte šetati kraće, ali više puta dnevno. Primjerice, svakih sat vremena nakratko ustanite i prošećite. Ako možete razgibajte se blizu radnog stola ili otiđite vani na ručak i pritom kratko prošećite na svježem zraku.

Dakle, naša tijela stvorena su za pokret, a ne za sjedenje, no kretanje ne znači nužno odlazak u teretanu ili na fitness. Jednostavno, lagano kretanje može biti jednako učinkovito. I pritom, kažu znanstvenici, hodajte prirodno, onako kako su to čitavog života činili dugovječni stogodišnjaci iz Plavih zona.