Koje namirnice su poželjne, a koje izbjegavati?

“Dijete u prvim, presudnim godinama života majku doživljava kao sveobuhvatnu, snagu koja štiti i hrani. Majka je hrana, ljubav, toplina, zemlja. Kad te ona voli, znači da si živ, ukorijenjen, da si kod kuće.“, rekao je davno poznati američki psihoanalitičar Erich Fromm.

Istinost ove mudre misli najbolje opisuje sam čin dojenja koji stvara duboku psihološku vezu između majke i djeteta, a majčino mlijeko, kao prva namirnica s kojom se novorođenče susreće, predstavlja nezamjenjiv izvor hranjivih tvari tijekom prve godine života.

Stoga je prehrana žene u razdoblju laktacije neobično važna za pravilnu produkciju i kvalitetu mlijeka, a samim time i za pravilan rast, razvoj i zaštitu zdravlja djeteta.

Poznato je da potrebe za većinom hranjivih tvari rastu tijekom dojenja, a relativno dobar vodič o tome koliko hrane unositi tijekom dojenja je vlastiti apetit dojilje. Iako i u ovom osjetljivom razdoblju života žene vrijedi preporuka za raznolikom i uravnoteženom prehranom, važno je napomenuti da postoje namirnice koje su itekako dobrodošle na tanjuru dojilje, ali i one namirnice koje je poželjno izbjegavati.

Poželjne namirnice na tanjuru dojilje

Ukoliko je majčina prehrana deficitarna na određenim vitaminima i mineralima, za proizvodnju mlijeka iskoristit će se majčine zalihe, stavljajući upravo nju u nutritivni deficit. To se posebno odnosi na kalcij. Ako dojilja ne unosi dovoljno kalcija hranom, tijelo će manjak kalcija nadoknaditi iz njezinih kostiju i zubi te održati sadržaj kalcija u mlijeku adekvatnim za dijete. Odličan izvor kalcija predstavljaju mlijeko, jogurt, sirevi, riba s jestivim kostima, biljni napitci i tofu obogaćeni kalcijem, brokula, kelj te prokulice.

Osim kalcija, „kritične“ mineralne tvari u razdoblju laktacije također su magnezij te cink. Najbolji izvori magnezija su namirnice poput orašastih plodovi, sjemenki, mahunarki, cjelovitih žitarica i zelenog povrća. Za adekvatan unos cinka na tanjuru dojilje svakako bi se trebalo naći crveno meso, perad, riba, plodovi mora, jaja, ali i sjemenke, mahunarke, jogurt, sirni namazi te cjelovite žitarice.

Razinu vitamina B6 u mlijeku značajno uvjetuje prehrana dojilje, a nizak unos vitamina B6 tijekom dojenja može negativno utjecati i na majku i na dijete. Vitamin B6 skriva se u namirnicama poput banana, peradi, crvenog mesa, ribe, slatkog krumpira, špinata, šljiva, obogaćenih žitarica i orašastih plodova.

Važnost adekvatnog unosa folne kiseline ne prestaje rođenjem djeteta, već ga je potrebno osigurati i tijekom razdoblja dojenja. Najbolje izvore ovog vitamina topljivog u vodi predstavljaju zeleno lisnato povrće, voće, jetra, zeleni grah, cjelovite i obogaćene žitarice te mahunarke.

Dojilje trebaju paziti na unos vitamina D kako dijete ne bi razvilo rahitis, a zatim i na unos vitamina B12 u čijem nedostatku može doći do razvitka perniciozne anemije. Redovitim umjerenim izlaganjem suncu može se sintetizirati dovoljno vitamina D, no ukoliko se dojilja ne izlaže dovoljno suncu ili su sunčeve zrake preslabe tada je potrebno unositi namirnice koje su obogaćene vitaminom D poput mlijeka ili unositi vitamin D u obliku dodatka prehrani. Obilje vitamina B12 se može naći namirnicama životinjskog podrijetla poput crvenog mesa, ribe, piletine, jaja i mlijeka.

Omega-3 masne kiseline, uključujući alfa-linolensku, EPA i DHA igraju izuzetno važnu ulogu za zdravlje djeteta. Naime, ove masne kiseline ključne su za razvoj mozga, očiju i živčanog sustava. Zanimljiva je činjenica kako količina omega-3 masnih kiselina u majčinom mlijeku ovisi o prehrani majke. Stoga bi majke koje doje trebale u svoju prehranu uključiti svakodnevno barem jedan izvor omega-3 masnih kiselina, poput plave ribe i ribe hladnih mora, lanenih sjemenki te oraha.

Važno je naglasiti i važnost unosa tekućine jer je nedovoljna količina mlijeka najčešće rezultat nedovoljnog unosa tekućine majke, te bi dojilje dnevno trebale popiti najmanje 2 – 3 litre tekućine. Izvrstan izbor su voda, nezaslađeni biljni čajevi, izotonični napitci te svježe cijeđene voćno – povrtne kombinacije sokova razrijeđene vodom.

Namirnice koje je poželjno izbjegavati

Znanstvene studije do sada nisu uspjele utvrditi jasnu vezu između određenih namirnica i njihovog negativnog utjecaja na majčino mlijeko, odnosno dojenje, stoga je „zabranjena“ hrana za dojilje najčešće uvjetovana kulturološki. Tako se dojiljama u Indiji preporučuje konzumirati češnjak, dok je kod nas uvriježeno izbjegavati ovu namirnice jer se smatra da može utjecati na okus mlijeka.

Međutim, postoje namirnice koje bi neke dojilje trebale izbjegavati, posebice ako su alergične na određenu hranu ili ako u obitelji postoji sklonost alergijama. Dojenče može biti izraženije osjetljivo na namirnice koje majka konzumira tijekom laktacije. Kako bi se utvrdilo koja je to hrana preporučuje se vođenje dnevnika prehrane i bilježenje ponašanja djeteta nakon dojenja, te izbacivanje sporne namirnice ukoliko se primijeti reakcija kod dojenčeta. Najčešće je riječ o namirnicama poput jaja, kikirikija, orašastih plodova, pšenice, soje, kukuruza, rajčice, luka, kupusa i drugog povrća iz skupine krstašica, ali i nekih začina, morskih plodova i citrusa.

Namirnice koje uzrokuju nadimanje, kao što su kupus, kelj, prokulice, brokula, karfiol, raštika, grah, leća i kesteni, često se preporučuje izbjegavati tijekom laktacije, no takvo izbjegavanje nije znanstveno utemeljeno.

Međutim, sirova hrana poput tatarskog bifteka, carpaccia, sirove riba i sireva s plemenitom plijesni svakako je na vrhu popisu nepoželjnih namirnica u razdoblju dojenja jer se konzumacijom ovih namirnica povećava opasnost od trovanja.