Većina ljudi koja prehoda tzv. “nijemi” ili “tihi” infarkt nema nikakvih simptoma, pa čovjek nije ni svjestan da je prehodao udar niti zatražio pomoć liječnika.

– Ako se i jave simptomi, najčešće je to nedostatak zraka, uz napor koji je čovjek inače mogao odnijeti bez problema. Mogu se javiti i bol u predjelu žličice ili u grlu, a ponekad i vrtoglavica te omaglica. To su najčešći simptomi ‘tihog’ srčanog udara, ako ih uopšte ima.

Provedeno je istraživanje u SAD-u koje je obuhvatilo 2000 ljudi u dobi između 45 i 84 godine koji nisu imali nikakvih kardiovaskularnih bolesti. Deset godina kasnije osam posto ispitanika imalo je miokardijalne ožiljke koji upućuju na srčani udar, a čak 80 posto njih nije bilo svjesno toga da su ga prehodali.

Svjetska statistika kaže da tihi infarkt čini oko 45 posto svih srčanih udara. Puno češće pogađa muškarce (prema nekim istraživanjima i do pet puta češće) te je češći kod starijih ljudi i dijabetičara, kao i kod pacijenata u perioperativnoj fazi (prije ili poslije neke operacije koja nije povezana s kardiološkim stanjem), te kod pacijenata koji su na intenzivnom liječenju uslijed drugih bolesti.

Puno je opasniji od akutnog udara, odnosno ima veću smrtnost, upravo zato što simptomi nisu prepoznati te nema pravodobne liječničke intervencije i liječenja. A svaki takav udar ostavlja oštećenja na srcu, čime raste rizik od novog infarkta i smrtnog ishoda.

– U većini slučajeva ljudi sasvim slučajno otkriju da su ga prehodali, najčešće na sistematskom pregledu, kad se obavi EKG ili UZV srca. Tad se otkriju ožiljci na srcu koji upućuju na prehodani infarkt. U tom je slučaju jako važno da liječnik odmah napravi detaljnu pretragu svih faktora koji utječu na kardiovaskularni rizik.

To podrazumijeva provjeru pritiska, razine masnoća u krvi, razine šećera, odnosno mogućnosti da kod pacijenta već postoji dijabetes te provjeru uobičajenih navika. Terapija se sastoji prvenstveno u reguliranju tih faktora. To podrazumijeva prestanak pušenja, usvajanje navike redovitog kretanja, gubitak kilograma ako postoji višak te regulaciju razine šećera u krvi, masnoća i pritiska.

– Kod pacijenata koji imaju simptome angine pectoris treba napraviti i koronografiju, kako bi se vidjelo ima li suženja na krvnim žilama. Liječnik će procijeniti treba li odmah napraviti zahvat kojim bi se riješilo suženje, npr. bypass, kako bi se otklonio rizik od novog udara.

Simptomi nijemog udara koje ne smijete ignorisati:
NEDOSTATAK ZRAKA

Ako se javlja kod napora koje je čovjek inače mogao izdržati bez problema, to može biti simptom srčanog udara.

BOL U PRSNOM KOŠU

Javlja se kao blaga bol ili pritisak u predjelu žličice, što je lako zamijeniti za simptom žgaravice. Ako se ponavlja, treba se javiti liječniku.

JAKI UMOR

To može biti jedan od simptoma tihog srčanog udara, pogotovo ako okolnosti nisu takve da biste trebali biti jako umorni.

OMAMLJENOST, VRTOGLAVICA i NESVJESTICA

To su također simptomi koji mogu upućivati na tihi srčani udar.

VAŽNE PROMJENE

Nakon što se otkriju ožiljci koji upućuju na preživljeni srčani udar, važno je regulirati faktore koji povećavaju rizike od novog: visokipritisak, povišene masnoće, šećer u krvi, pušenje, nekretanje…