Dugo neprekidno sjedenje nosi brojne zdravstvene rizike, pokazuju znanstvena istraživanja
važnost hodanja
Postoji nekoliko načina na koje nam dugo neprekidno sjedenje može prije vremena narušiti zdravlje, no rješenje je jednostavno: ustanite, istegnite se, prošetajte i – često to ponavljajte.

Proveli ste pet ili više godina na fakultetu da biste dobili lagodniji i bolje plaćen uredski posao umjesto manualnog ili terenskog? Iako su uredski poslovi fizički manje naporni, pokazuje se da škode tijelu upravo time što ne zahtijevaju kretanje.

Spomenimo rizike koji, nažalost, prijete od dugotrajnog sjedenja.

Bol u leđima i vratu
Među najčešćim posljedicama dugotrajnog sjedenja su bolovi u leđima i vratu. Sjedenje stavlja dodatan teret na kralježnicu i pritišće njene diskove. Tipični pokreti za uredski posao kao što su prinošenje telefona uhu, držanje slušalice između ramena i uha te naginjanje prema naprijed tijekom rada na računalu naprežu vratne kralješke što uzrokuje zatezanje u vratu, bolove u ramenima i leđima.

>>Na poslu provodimo osam, pa i više sati dnevno, u potpunosti zanemarujući kretanje. Kako bismo izbjegli pojavu zdravstvenih tegoba, može nam pomoći nekoliko jednostavnih trikova<<

Oštećenja organa
Bol u leđima jedan je od rizika, ali nije najveći. Veća opasnost prijeti unutarnjim organima. Produljeno sjedenje povezano je s povišenim tlakom, porastom kolesterola i srčanim bolestima. Zbog takvog životnog stila vaša gušterača može proizvoditi previše inzulina, što ponekad vodi do dijabetesa. Istraživanja povezuju sjedenje i s povećanim rizikom od raka debelog crijeva te dojke.

Odumiranje mišića
Žudite li za vitkim strukom i naglašenim trbušnim mišićima? Dugo sjedenje prepreka je ostvarenju tog sna. Dok su prilikom stajanja trbušni mišići napeti i zategnuti, tijekom sjedenja ostaju nekorišteni, što vodi do mlohavog i slabog trbuha.

Sjedenje također ograničava pokretljivost kukova i snagu mišića stražnjice, što negativno utječe na stabilnost pri kretanju.

Usporen krvotok
Manjak kretanja otežava i usporava krvotok što uzrokuje otečenost zglobova, proširene vene, a može dovesti i do duboke venske tromboze koja nastaje zastojem krvnog ugruška (tromba) u veni. Posljedica tog stanja može biti po život opasna plućna embolija, odnosno začepljenje jedne ili nekoliko grana plućne arterije ugruškom krvi.

Oslabljen intelekt
Izgledno je da sjedeći razmišljate kreativno i rješavate brojne probleme, no dugo sjedenje više škodi nego što koristi umnim sposobnostima. Smanjeno kretanje doprema manje svježe krvi i kisika u mozak, čime taj organ gubi na snazi. Uslijed nekretanja, sposobnost učenja, pamćenja i zaključivanja opadaju zajedno s motivacijom za umni rad.

“Ako ste zbog obaveza prisiljeni sjediti šest ili više sati dnevno, radite stanke kad god možete, a najmanje svakih sat vremena”, poručuje dr. Alpa Patel, voditeljica istraživanja u Američkom društvu za rak. “Prekidate li sjedenje svakog sata s dvije minute koračanja ili istezanja, možete si osvježiti mozak te popraviti vrijednosti kolesterola, krvnog tlaka i šećera u krvi”, savjetuje.

Koliko je sjedenje loše?
Istraživanje Američkog društva za rak (ACS) zaključilo je da prekomjerno sjedenje povećava smrtnost od idućih bolesti:

rak
srčana bolest
moždani udar
dijabetes
peptički ulkus
kronična opstruktivna bolest pluća
bolest bubrega
bolest jetre
muskuloskeletne bolesti
depresija
Parkinsonova bolest
Alzheimerova bolest
Ako sjedite bez prestanka šest sati dnevno ili više, rizik od prerane smrti veći je za 19% u usporedbi s ljudima koji sjede manje od tri sata, otkrilo je istraživanje Američkog društva za rak (American Cancer Society).