Pratite nas

Zdrav život

Ako brzo hodate, mogli biste poživjeti 15-20 godina duže

Brza šetnja može povećati izglede za duži život, i pritom nije važno koliko kilograma težite jednom kad navučete svoje cipele za hodanje, ukazuje nova studija. Ljudi koji su imali brži tempo hoda živjeli su duže od onih koji su hodali sporije, zaključili su istraživači nakon što su pratili šetalačke navike i smrtnost na uzorku od gotovo 475.000 ljudi, od kojih je većina bila u 50-im godinama života na početku studije.

Brzo hodanje znanstvenici su definirali kao hodanje brzinom od 5 kilometara na sat ili tempom od 100 koraka u minuti. Međutim, sudionici su sami procijenili brzinu vlastita hoda, od kojih se tražilo da navedu hodaju li „sporim tempom“, „umjerenim/prosječnim tempom“ ili „žustrim tempom“. Sudionici s brzim tempom hoda imali su dulje očekivano trajanje života, bez obzira na indeks tjelesne mase, ukazala je studija objavljena u Mayo Clinic Proceedings.

Rezultati pokazuju da je fizička aktivnost jača odrednica dugovječnosti od indeksa tjelesne mase, a na tragu toga, osobe s visokim indeksom tjelesne mase, ali s dobrom kondicijom, mogu duže poživjeti. S druge strane, sudionici sa sporijim hodom imali su kraće očekivano trajanje života u svim kategorijama indeksa tjelesne mase.

Istraživači su izvijestili da su žene koje su hodale brzo imale životni vijek od 87 godina, u usporedbi sa 72 godine za žene koje su hodale polako. Muškarci koji su brzo hodali imali su životni vijek od 86 godina u usporedbi sa 65 godina kod muškaraca sa sporim tempom hoda. Takve vrijednosti ukazuju na 15-godišnju prosječnu razliku za žene i 20-godišnju prosječnu razliku za muškarce.

Drugim riječima, ako hodate brzo, radite kardio trening niskog intenziteta, a ako to radite redovito, time ćete poboljšati i zdravlje svojeg srca. Dakle, bez obzira jeste li pretili ili u formi, brzo hodanje ima pozitivne fizičke učinke na tijelo i očekivano trajanje života.

Nastavi čitati
Reklama
Komentari

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdrav život

Jesu li sve jabuke jednako zdrave?

Iako se smatra kako je jabuka visoko na tabeli zdravog voća i namirnica općenito, trebali bismo obratiti više pažnje na to koje jabuke kupujemo.

Kora jabuke bogata je vlaknima, dok su meso jabuke i sjemenke bogate bakterijama, stoga bismo jabuku uvijek trebali jesti cijelu.

Stoga bi se izreka “jedna jabuka na dan tjera doktora iz kuće van” mogla proširiti napomenom – ovisno o tome koju jabuku jedete.

O čemu to ovisi?
Sirova jabuka, kakvu najčešće jedemo, kao i drugo sirovo voće i povrće, sadrži mikroorganizme koji nastanjuju crijeva, a njihov se sastav mijenja pod utjecajem pesticida. Znanstvenici s Tehničkog sveučilišta u Grazu potvrdili su tezu da su mikroorganizmi, odnosno dobre bakterije znatno sačuvanije, raznolikije i djelotvornije u svježe ubranim jabukama iz organskog uzgoja nego u onima iz supermarketa, u kojima ima više bakterija koje nam štete.

– Oko 240 grama jabuke (prosječna jabuka) ima oko 100 miliona bakterija. Najviše ih je u sjemenkama i mesu jabuke – kaže prof. Gabriele Berg, voditeljica istraživanja.

Ako imate mogućnost, birajte domaće i netretirane jabuke koje su dozrjele na stablu.

Escherichia i Shigella najpoznatije su grupe bakterija koje imaju patogeno djelovanje, a najviše bakterija iz ove skupine, kažu austrijski znanstvenici, nađeno je u jabukama u trgovinama, dok su one iz organskog uzgoja imale više sastojaka koji potiču rast laktobacila u crijevima.

Birajmo mudro
Smatra se da je to zbog ograničavanja veličine ploda u industrijskoj proizvodnji, tretiranja pesticidima i dozrijevanja i skladištenja u neprirodnim uvjetima te često i zbog dugog transporta.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Pratite nas na Facebook-u




Aktuelno