Neke bolesti su zarazne, to svi znamo. No, postoje stvari za koje nismo ni svjesni da su zarazne. Zapravo, mogli bi se reći da su stvari koje uopće ne sadrže viruse ili bakterije, najzaraznije.

Raspoloženje, neke radnje, navike, osjećaji ili ponašanje samo su neke od stvari koje se šire među ljudima, a da toga, u većini slučajeva, uopšte niste svjesni.

Debljanje
Ako se često družite s osobama koje vode računa o svojoj tjelesnoj težini, poprimit ćete jednako ponašanje. Navike se brzo šire među prijateljima, a ako želite početi s usvajanjem zdravih navika, ne bi bilo loše da se intenzivnije družite s prijateljima koji ih već imaju.

S druge strane, ako su u vašem društvu pretežno osobe kojima baš i nije stalo do toga što imaju suvišne kilograme, i sami ćete postati imuni na tih nekoliko kilograma viška, odnosno sebi ćete nesvjesno stvorit problem tjelesne težin. Dobro je znati i da su ljudi skloniji jesti više kada se nalaze u društvu osoba koje jedu više pa pripazite s kim večerate, možete se družiti i uz društvene igre, razgovor i dobru atmosferu, bez hrane.

No, tjelesna težina nije jedino što može biti zarazno. Postoji nekoliko loših, ali i onih dobrih stanja koja lako prijeđu na vas, a da toga niste svjesni.

Loše raspoloženje
Stresan dan vašeg kolege s posla može postati i vaš stresan dan. Istraživanja su pokazala da je dovoljno da jedna osoba u radnom prostoru bude pod stresom i da svaki član tima može biti pod stresom i postati tjeskoban.

Ako lako preuzimate tuđa raspoloženja, morate poraditi na samopouzdanju i shvatiti da njihova raspoloženja vjerojatno nemaju nikakve veze s vama. Pomognite im ako možete pomoći, a ako ne, radite svoj posao i ne dopustite da njihova negativna energija prelazi na vas.

Češanje
Kada vidite nekoga kako se češka, velika je vjerojatnost da će to isto mjesto na vašem tijelu iznenada trebati počešati. Istraživanja su pokazala da nesvjesno oponašamo ponašanje okoline, čak i besmislene radnje kao što su češanje.

To je jedan od načina kojim pokazujemo suosjećanje i povezivanja s okolinom. Istraživanja su pokazala i da oponašanjem okoline nesvjesno pokušavamo postati dio nje. To nije za osuđivanje, nego je sasvim prirodna pojava jer je čovjek društveno biće i najbolje funkcionira kao dio društva.

Usamljenost
Ako se često družite s osobama koje ističu kako su neprestano same ili usamljene, nakon nekog vremena se i sami možete tako osjećati. Čak i osobe koje su okružene velikim brojem ljudi mogu biti usamljene.

Isto tako, ako se družite s osobama do kojih vam baš i nije stalo, nećete se riješiti osjećaja usamljenosti, već će on postati još intenzivniji. Najbolji lijek protiv usamljenosti je uspostavljanje mira i sklada sa samim sobom, a ne s društvom.

Sreća
Dobro raspoloženje je jednako zarazno kao i loše. Znanstvenici su otkrili da se sreća najbrže širi među prijateljima i kolegama na poslu, jednako kao i stres i tuga. Možda čak i prije jer nam je svima draže oponašati sretno raspoloženje.

To ni ne čudi jer s kolegama na poslu provodimo puno vremena, a emocije prijatelja nesvjesno oponašamo zbog empatije. Stoga, birajte kako ćete se ponašati. Širite pozitivnu energiju to je moguće više jer ćete onda i sami biti njome okruženi.