Pratite nas

Zdrav život

Evo zašto se lakše debljamo s godinama – no i za to ima nade

Godine nose promjene vezane uz probavni sustav, koje su povezane s kvalitetom probave, a onda i određenim zdravstvenim problemima, no uz malo prilagodbe, većina se tih problema može prebroditi. Osim toga, kod ljudi koji cijeli život vode računa o kvaliteti prehrane, kretanju i ne pretjeruju s alkoholom i nezdravim namirnicama, te će promjene biti sporije i manje komplicirane, a prilagodba lakša.

Već i u mlađoj dobi s godinama se mijenja udio probavnih enzima u organizmu, što nije nužno povezano s godinama, već s općim stanjem organizma, životnim navikama, ili nekim zdravstvenim problemima. Tako 20-godišnjaci, na primjer, mogu pojesti obilan i nešto masniji obrok, nakon kojega vjerojatno neće imati nikakvih posljedica, dok bi se već u tridesetima kod istog takvog obroka mogla javiti žgaravica, refluks ili grčevi u trbuhu.

– Jedan od uzroka može biti i predugo izlaganje probavnog sustava hrani koja ima slabiju nutritivnu vrijednost, pretežito suha, ili masnija hrana, previše alkohola i slično. To mogu biti i loše navike: Ako često jedete na brzinu, s nogu, ili jedete jedan ‘ozbiljan’ obrok na dan, tako da se, primjerice, na večer prejedete, sve to može dovesti do slabljenja probavnog sustava i problema.

Jedan od vrlo ozbiljnih uzroka za slabljenje probave je i nedostatan unos tekućine, posebno vode, jer upravo ona potiče stvaranje probavnih sokova koji sudjeluju u razgradnji hrane i pomažu da probavni sustav dulje ostane zdrav, dodaje. Nedostatna hidracija probavnog sustava vodi do nedostatka probavnih sokova i dolaska neprobavljene hrane u crijeva, što može izazvati niz problema: od grčeva, nadutosti i plinova, pa do upalne bolesti crijeva. A potreba da vodimo računa o dovoljnom unosu tekućine s godinama sve više raste.

– Sadržaj vode u tijelu se smanjuje sa životnom dobi. Također, kako s godinama postajemo pritisnuti obavezama na poslu, ili kod kuće, rjeđe osjetimo kad se javi žeđ i rjeđe posežemo za čašom vode. Zato je vrlo važno da steknemo naviku uzimanja barem 8 čaša nezaslađene i negazirane tekućine dnevno.

Probava pati u slučaju da stres rješavamo nezdravom hranom
Naravno, to ne mora biti samo voda ili neka vrsta soka, dio te tekućine možemo nadoknaditi kroz variva i juhe, koji na probavni sustav djeluju i više nego ljekovito. Posebno su za to pogodna povrtna variva, ili lagane mesne juhe, s manje masnim mesom, dodaje.

Kako se uslijed poremećaja razine određenih probavnih enzima s vremenom može javiti osjetljivost na određenu vrstu hrane, i o tome treba voditi računa. Na primjer, već i kod mladih osoba može se razviti intolerancija na laktozu, pa problem može biti u svoj hrani koja sadrži mlijeko, što uključuje i sireve, sladoled i kolače spravljene s mlijekom.

Vrlo je važno naučiti prepoznati namirnice koje izazivaju probleme i ograničiti ih u prehrani, ili po potrebi potpuno izbaciti. No, pritom ne smijemo zaboraviti da bismo trebali osigurati adekvatnu zamjenu, odnosno namirnice koje će nadoknaditi vitamine i minerale koje smo na taj način također izbacili.

– S druge strane, sa starenjem dolazi do slabljenja osjeta okusa i mirisa, te funkcije nekih organa, što može utjecati i na uhranjenost starije osobe. Ne treba zaboraviti da i lijekovi mogu dovesti do gubitka apetita, smanjiti osjet okusa i mirisa, ili doći u interakciju s drugim prehrambenim tvarima, smanjujući tako njihovu apsorpciju.

Probava na udaru stresa – evo kako smiriti nervozna crijeva
Osim toga, tijekom procesa starenja, kao posljedica smanjenja mišićne mase i količine vode u tijelu, uz istovremeno povećanje rezervi masnog tkiva, dolazi do sniženja bazalnog metabolizma. Kao posljedica toga i smanjene tjelesne aktivnosti, dolazi i do smanjenih energetskih potreba u starijih osoba, pojašnjava sugovornica. Opet, dodaje, to što starije osobe mogu jesti manje, ne znači da je manja potreba za vrijednim sastojcima iz hrane.

– Tako, dok si u mladosti povremeno i možemo priuštiti obrok koji je kalorijski bogat, ali nije bogat vitaminima i mineralima, u starijoj dobi obroci trebaju biti prilagođeni: siromašni kalorijama, ali nabijeni vrijednim nutrijentima.

Nastavi čitati
Reklama
Komentari

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdrav život

Mršavite bez dijete: Prestanite jesti kada ste umjereno siti

Psihologinja dr. Helen McCarthy iz Bristola kaže da smo svi naučeni jesti u određeno vrijeme, umjesto samo onda kad smo gladni i da se zato prejedemo i onda kad za to nema potrebe. Ona u svojoj novoj knjizi ‘Kako istrenirati apetit’ tvrdi da je apetit sam po sebi neutralan, te se njiše kao njihalo ili klatno (pendulum), koje kad smo gladni ide prema minusu, a kad počnemo jesti prema plusu.

Ona smatra da ne bismo trebali početi jesti sve dok nismo dovoljno gladni, ili dok nam apetit ne dođe do minus tri, i da bi trebali prestati jesti kad smo ‘dovoljno siti’ ili, po njoj, na plus tri.
U svojoj knjizi piše i da će jedenje tek kad smo ‘dovoljno gladni’ i prepoznavanje kad smo dovoljno puni spriječiti prejedanje i omogućiti nam uživanje u bilo kojoj hrani bez dobivanja na težini – čak i ako je riječ o torti ili čokoladi.

Ne bojte se gladi
– Mnogi od nas jedu previše zato što uživaju u hrani pa ne žele prestati, ili jedu bez razmišljanja – kaže autorica i dodaje da ‘apetitno klatno’ uči ljude da prestanu jesti odmah kad osjete da su siti, što je po njoj ključno za zdravu prehranu.

Zato svoje klijente savjetuje da se ne odriču ni jedne namirnice koju vole, sve dok imaju dobro isplanirane obroka – ali ne onako kako ih diktiraju dijete.

– Japanci imaju princip jedenja dok nisu 80 posto siti – kaže Helen i objašnjava kako je to pravilo slično njenom – da prestanemo jesti kad smo na + 3 ili osjećaju zadovoljstva, a ne ono što tradicionalno smatramo sitošću.

– Ako jedete prevelike porcije, stalno unosite više hrane u tijelo nego što ono može iskoristiti – dodaje psihologica, koja kaže i da će se bez obzira na to kakvu hranu jedemo, tj, je li zdrava ili ne, njen višak pretvoriti u masti.

Koliko ste gladni?
Psihologinja ističe i da znakovi gladi nisu ništa loše, te da je umjerena glad oko sat vremena prije sljedećeg obroka zdrava.

– Ako nikad nikad ne osjetite blagu glad, tijelo vam možda stalno probavlja hranu, bez stajanja i odmora. Inače, poruka gladi koju tijelo šalje mozgu prirodni je način na koji javlja da je potrošilo energiju iz posljednjeg obroka i da mora prijeći na iskorištavanje pohranjenih masnoća, pa će se tada signali gladi isključiti – objašnjava.

Može zapravo proći cijeli dan, mjesec ili čak cijeli život, a da ne budemo stvarno gladni – što je po njoj jedan od najvećih razloga zašto se debljamo.

Prekinite s dijetama
Objasnila je i da većina dijeta tjera ljude da drastično mijenjaju svoje prehrambene navike – pa na kraju i uspiju. No umjesto toga, trebali bismo planirati što ćemo jesti ovisno o tome koliko vremena treba proći do idućeg obroka.

– Ako ćete za par sati opet jesti, odabirom nečega što će se brzo probaviti, na primjer, sirovog voća, povrća ili tosta, omogućujete tijelu da prije osjeti glad. Ako ćete biti bez hrane dulje, pojedite nešto bogato s proteinima, vlaknima i masnoćama, da lakše izdržite do obroka – dodaje Helen.

Ako se ne prejedate nego jedete dovoljno, tako nastavite. Ako vam ‘apetitno klatno’ dođe samo do plus tri, što znači da ste ‘taman siti’ i bit ćete taman umjereno gladni za sljedeći obrok.

Nagrada će, kaže Helen, biti to da ćete smanjivanjem ukupne količine hrane vidjeti i kako se kilogrami tope, a hrana će imati bolji okus nego ikad prije.

A i ona je sama smršavjela s ovim planom:

– Bila sam u poslu gdje sam samo sjedila i shvatila sam da mi treba neki način za mršavljenje bez dijeta. Počela sam razmišljati o psihološkim aspektima prehrane i kako svi možemo više slušati svoje tijelo. – kaže Helen i objašnjava koji su najčešći mitovi vezani uz glad koje čuje od svojih klijenata:

Mitovi i istine vezane uz glad

Mit: Loše je ići u krevet gladan.

Istina: Noćni post je dobar za zdravlje. Istina je da treba imati pristup prehrani s omjerom 16: 8 – jedete u roku od osam sati tijekom dana, a 16 sati treba proći između večere i doručka.

Mit: Bolje da jedem sada, za slučaj da kasnije ogladnim

Istina: Ne trebate paničariti ako malo ogladnite na sastanku ili uz kavu. Ako ste gladni i ne jedete odmah, vaše tijelo će sagorjeti malo spremljene masnoće. Nakon što to učini, signali gladi će se isključiti.

Mit: Popodne treba više jesti

Istina: Kasno popodne većina ljudi bude gladna. Rješenje je da promijenite što jedete za ručak i uzmete nešto što će vas držati sitima, tako da tek oko večere budete umjereno gladni. Ili uvedite užinu sredinom poslijepodneva (pola čokoladnog brownieja ako vam je to najdraže).

Mit: Lako je odrediti kada smo skroz siti

Istina: Možda nije. Imamo dvije vrste signala sitosti – brzi signali koji nam govore koliko smo pojeli, i spori signal o tome koje smo hranjive tvari pojeli.

– Kad razvijete svijest o brzim signalima neurona, možete procijeniti koliko trebate pojesti do sljedećeg obroka. Budući da ista količina npr. kaše rasteže želudac koliko i ta ista količina npr. mahuna, sladoleda ili kobasica, možete otkriti što jesti na temelju toga koliko će vas dugo držati sitima – ističe psihologinja.

Hrana će imati bolji okus

Helenina nova knjiga otkriva i da često posežemo za slatkom, slanom i masnoj hrani jer je takva hrana najukusnija, čak i kad nismo jako gladni.

– Ako niste gladni i jedete cherry rajčicu, osjetit ćete njenu teksturu, ali i vrlo malo ukusa. Jedite tu istu cherry rajčicu na prazan želudac i vidjet ćete kako ćete najednom osjetiti njen puni okus – kaže psihologinja i dodaje da su stari Grci zato govorili da je ‘glad najbolji začin’.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Pratite nas na Facebook-u




Aktuelno