Pratite nas

Zdrav život

Umorni ste i znojite se stalno? 5 znakova manjka vitamina D

Većina ljudi ne kontrolira razinu vitamina D u krvi, koja se može jednostavno otkriti iz uzorka krvi laboratorijskim nalazima, iako je njegova uloga vrlo važna. Vitamin D štiti kosti, mišiće i zdravlje srca. Prirodno ga ima u hrani, ali ga i naše tijelo proizvodi kad kožu izlažemo suncu. Stoga ga pedijatri preporučuju još u novorođenačkoj dobi.

Vitamin D pomaže kod umora, mrzovolje, ali i kod mršavljenja
– Vitamin D primjenjuje se u dječjoj dobi kako bi osigurali adekvatnu apsorpciju kalcija iz probavnog sustava i time izgradili čvrste kosti, a njegov nedostatak može dovesti do rahitisa. Upravo se zato vitamin D najčešće koristi u njegovoj prevenciji. Dodatno, brojna zdravstvena istraživanja otkrivaju sve više detalja o ulozi vitamina D u drugim procesima poput reakcija imunološkog sustava, upalnim procesima, kognitivnim funkcijama i smanjenju rizika od brojnih kroničnih bolesti.

Kaže kako se vitamin D propisuje već od drugog tjedna djetetova života, a doza se primjenjuje individualno. Međutim, mnogi samoinicijativno uzimaju vitamin D te ga isto tako bez nadzora i kontrole daju djeci.

Šta se može dogoditi ako imate manjak vitamina D?
Manjak vitamina D može voditi do opasnih stanja. Pedijatri ga propisuju preventivno, a djeca koja pate od nedostatka vitamina D u riziku su od razvoja rahitisa.

– Kod te djece javlja se sniženi tonusa mišića, imaju koštane izbočine na čelu sa svake strane, na hvatištu rebara prema hrskavici i prsnom košu su rebra zadebljala. Dodatno, kad takva djeca počinju ustajati i hodati zbog mekih kostiju im se krive noge. Od dodatnih simptoma imaju problema s opstipacijom.

– Kasnije, niže vrijednosti D vitamina od preporučenih se ne mogu klinički zamijetiti. Taj vitamin je potreban za optimalno funkcioniranje imunosnog sustava pa se možda mogu češće javljati neke infekcije, a isto tako znamo da ima jako puno receptora za D vitamin u mozgu i još nismo sigurni koja je njegova uloga u razvoju mozga. Sve suvremene preporuke govore da je potrebno provoditi profilaksu i davati vitamin D čak do treće godine djetetova života, pa i u priobalnim mediteranskim krajevima.

Pojedine svjetske znanstvene studije povezuju nedostatak vitamina D s debljanjem, a brojni stručnjaci navode simptome koji bi mogli ukazivati na manjak.

Simptomi da imate manjak vitamina D:

  • Česti prijelomi kostiju – Problemi s osteoporozom i propadanjem koštanog tkiva javljaju se obično u kasnijoj životnoj dobi, no ljudi s manjkom vitamina D to bi mogli iskusiti ranije.
  • Bolovi u kostima – Nedostatak vitamin D može prouzročiti bolove u kostima i zglobovima.
  • Loše raspoloženje – Stručnjaci vjeruju da nedostatak vitamina D utječe na lučenje i količinu hormona serotonina, pa je ponekad upravo njegov nedostatak glavni krivac za loše raspoloženje.
  • Pretjerano znojenje – Pretjerano znojenje može biti simptom čitavog niza bolesti, no ukoliko niste aktivni i nemate povišenu tjelesnu temperaturu, uzrok znojenja mogao bi biti i manjak vitamina D.
  • Slabost i umor – Iako se osjećaj slabosti u umor obično pripisuju manjku željeza, stručnjaci ističu kako su takva stanja povezana i s manjkom vitamina D u organizmu.

Može ga biti i previše
– Zbog prevelikog unosa nastaje hipervitaminoza i hiperkalcemija. Hipervitaminoza se očituje nespecifičnim nuspojavama poput glavobolje, gubitka apetita, slabosti, gubitka težine, poremećaja probave koji se manifestiraju kao mučnina, povraćanje, teška konstipacija, i poremećaja rasta djece.

Dugotrajno uzimanje vitamina može rezultirati nagomilavanjem u organizmu i voditi do teških komplikacija.

– Prije 20, 30 godina sam na koljenima molio da ljudi uzimaju vitamine, a sad ih molim da ne uzimaju. Naime, vitamini nisu bomboni i prije bilo kakvog uzimanja takvih preparata važno je konzultirati se s liječnikom koji će odrediti potrebne doze temeljem laboratorijskih nalaza. Obično preporučujem da uzmu jednu dozu od pet kapi svakog mjeseca od studenog do veljače, ali ništa više od toga. U slučaju pretjeranog unosa može doći do kompletnog disbalansa metaboličkog sustava.

6 znakova da imate previše vitamina D

1. Umor, mučnina i povraćanje

Odgovarajuća razina vitamina D u krvi može poboljšati imunitet i zaštititi vas od bolesti poput osteoporoze i karcinoma. Ta je vrijednost 30 ng/ml (75 nmol/l). Sve vrijednosti iznad 100 ng/ml mogu biti iznimno štetne.

Nedavna studija na uzorku od 20.000 ispitanika tijekom 10 godina pokazala je da samo 37 ljudi ima toliko visoke razine vitamina D u krvi. Pritom se jedan ispitanik otrovao uz razinu od 364 ng/ml. U drugoj studiji žena je imala vrijednosti od 476 ng/ml nakon što je uzimala dodatak vitamina D tijekom dva mjeseca. Primili su je u bolnicu zbog umora, mučnine, zaboravljivosti, povraćanje i drugih simptoma.

2. Žeđ, zbunjenost, često uriniranje

Vitamin D pomaže tijelu apsorbirati kalcij iz hrane koju jedemo. To mu je jedna od najvažnijih uloga. Kod prekomjernog unosa, razina kalcija u krvi može porasti i prouzročiti simptome hiperkalcemije. To su probavne tegobe, povraćanje, mučnina, bolovi u trbuhu, žeđ, umor, zbunjenost i često uriniranje.

Normalne razine kalcija u krvi su 8,5 – 10,2 mg/dl. U nedavnoj studiji govorili su o muškarcu kojem su zbog demencije davali 50,000 jedinica vitamina D svakog dana tijekom šest mjeseci. Primili su ga u bolnicu zbog visokih vrijednosti kalcija u krvi. U drugoj studiji dvojica muškaraca su uzimala dodatke prehrani koji su bili nepropisno označeni i sadržavali su vitamin D. Razina kalcija u krvi im je porasla na vrijednosti 13,2 – 15 mg/dl. Trebalo im je više od godinu dana kako bi normalizirali te vrijednosti.

3. Slab apetit

Zbog viška kalcija u krvi javlja se mučnina, povraćanje i slab apetit. No ti se simptomi ne pojavljuju kod svakog s povišenim kalcijem. Studija koja je pratila 10 ispitanika kod kojih se povisio kalcij nakon visokih doza D vitamina, pokazala je da se kod četvorice javila mučnina praćena povraćanjem, a trojica su izgubila apetit. Slične simptome navode i u drugim studijama. Ženu su hospitalizirali nakon što je pila dodatak prehrani koji je sadržavao 78 puta veću dozu vitamina D nego što je bilo navedeno na deklaraciji. Dodatno, ti se simptomi javljaju kod vrijednosti kalcija u krvi višoj od 12 mg/dl.

4. Bolovi u trbuhu, konstipacija, proljev

Bolovi u trbuhu, konstipacija ili proljev česti su simptomi povezani sa intolerancijom na hranu ili sindromom iritabilnog crijeva. No mogu ukazivati i na povišenu razinu kalcija u krvi zbog intoksikacije vitaminom D. Simptomi se mogu javiti kod ljudi koji primaju visoke doze vitamina D radi korekcije manjka tog vitamina.

Kad se razina vitamina D u krvi poveća, simptomi nestaju. Tako je studija pratila dvojicu braće. Dječak je zbog nepravilnog uzimanja vitamina D patio od bolova u trbuhu, dok je njegov brat prošao bez simptoma. Obojica su imali povišene doze vitamina u krvi. U drugoj studiji su pratili 18-mjesečno dijete kojem su davali 50.000 jedinica vitamina D kroz tri mjeseca. Beba je imala proljev, bolove u trbuhu i druge simptome. Nestali su kad je dijete prestalo dobivati vitamin.

5. Problemi s kostima

Vitamin D je iznimno važan u očuvanju zdravlja kostiju jer apsorbira kalcij. No višak vitamina D vodi do propadanja kostiju. Naime, zbog povišenih vrijednosti vitamina D u krvi, smanjuje se razina vitamina K2. Njegova je funkcija održati kalcij u kostima i izvan krvotoka. Znanstvenici smatraju da visoke vrijednosti vitamina D mogu narušiti aktivnost vitamina K2.

6. Otkazivanje bubrega

Pretjerani unos vitamina D može rezultirati oštećenjem bubrega. U jednoj studiji muškarca su hospitalizirali jer mu nisu radili bubrezi, imao je visoke razine kalcija u krvi te druge simptome nakon što mu je liječnik propisao injekcije vitamina D. Većina studija opisuje umjerena i teška oštećenja bubrega kod ljudi koji su se otrovali vitaminom D. Među njima je studija koja je pratila 62 ispitanika kojima su injekcijama davali visoke doze vitamina D. Kod svih se javio zastoj u radu bubrega, bez obzira jesu li imali ranijih bolesti ili tegoba vezanih uz bubrege ili ne.

Nastavi čitati
Reklama
Komentari

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdrav život

Mršavite bez dijete: Prestanite jesti kada ste umjereno siti

Psihologinja dr. Helen McCarthy iz Bristola kaže da smo svi naučeni jesti u određeno vrijeme, umjesto samo onda kad smo gladni i da se zato prejedemo i onda kad za to nema potrebe. Ona u svojoj novoj knjizi ‘Kako istrenirati apetit’ tvrdi da je apetit sam po sebi neutralan, te se njiše kao njihalo ili klatno (pendulum), koje kad smo gladni ide prema minusu, a kad počnemo jesti prema plusu.

Ona smatra da ne bismo trebali početi jesti sve dok nismo dovoljno gladni, ili dok nam apetit ne dođe do minus tri, i da bi trebali prestati jesti kad smo ‘dovoljno siti’ ili, po njoj, na plus tri.
U svojoj knjizi piše i da će jedenje tek kad smo ‘dovoljno gladni’ i prepoznavanje kad smo dovoljno puni spriječiti prejedanje i omogućiti nam uživanje u bilo kojoj hrani bez dobivanja na težini – čak i ako je riječ o torti ili čokoladi.

Ne bojte se gladi
– Mnogi od nas jedu previše zato što uživaju u hrani pa ne žele prestati, ili jedu bez razmišljanja – kaže autorica i dodaje da ‘apetitno klatno’ uči ljude da prestanu jesti odmah kad osjete da su siti, što je po njoj ključno za zdravu prehranu.

Zato svoje klijente savjetuje da se ne odriču ni jedne namirnice koju vole, sve dok imaju dobro isplanirane obroka – ali ne onako kako ih diktiraju dijete.

– Japanci imaju princip jedenja dok nisu 80 posto siti – kaže Helen i objašnjava kako je to pravilo slično njenom – da prestanemo jesti kad smo na + 3 ili osjećaju zadovoljstva, a ne ono što tradicionalno smatramo sitošću.

– Ako jedete prevelike porcije, stalno unosite više hrane u tijelo nego što ono može iskoristiti – dodaje psihologica, koja kaže i da će se bez obzira na to kakvu hranu jedemo, tj, je li zdrava ili ne, njen višak pretvoriti u masti.

Koliko ste gladni?
Psihologinja ističe i da znakovi gladi nisu ništa loše, te da je umjerena glad oko sat vremena prije sljedećeg obroka zdrava.

– Ako nikad nikad ne osjetite blagu glad, tijelo vam možda stalno probavlja hranu, bez stajanja i odmora. Inače, poruka gladi koju tijelo šalje mozgu prirodni je način na koji javlja da je potrošilo energiju iz posljednjeg obroka i da mora prijeći na iskorištavanje pohranjenih masnoća, pa će se tada signali gladi isključiti – objašnjava.

Može zapravo proći cijeli dan, mjesec ili čak cijeli život, a da ne budemo stvarno gladni – što je po njoj jedan od najvećih razloga zašto se debljamo.

Prekinite s dijetama
Objasnila je i da većina dijeta tjera ljude da drastično mijenjaju svoje prehrambene navike – pa na kraju i uspiju. No umjesto toga, trebali bismo planirati što ćemo jesti ovisno o tome koliko vremena treba proći do idućeg obroka.

– Ako ćete za par sati opet jesti, odabirom nečega što će se brzo probaviti, na primjer, sirovog voća, povrća ili tosta, omogućujete tijelu da prije osjeti glad. Ako ćete biti bez hrane dulje, pojedite nešto bogato s proteinima, vlaknima i masnoćama, da lakše izdržite do obroka – dodaje Helen.

Ako se ne prejedate nego jedete dovoljno, tako nastavite. Ako vam ‘apetitno klatno’ dođe samo do plus tri, što znači da ste ‘taman siti’ i bit ćete taman umjereno gladni za sljedeći obrok.

Nagrada će, kaže Helen, biti to da ćete smanjivanjem ukupne količine hrane vidjeti i kako se kilogrami tope, a hrana će imati bolji okus nego ikad prije.

A i ona je sama smršavjela s ovim planom:

– Bila sam u poslu gdje sam samo sjedila i shvatila sam da mi treba neki način za mršavljenje bez dijeta. Počela sam razmišljati o psihološkim aspektima prehrane i kako svi možemo više slušati svoje tijelo. – kaže Helen i objašnjava koji su najčešći mitovi vezani uz glad koje čuje od svojih klijenata:

Mitovi i istine vezane uz glad

Mit: Loše je ići u krevet gladan.

Istina: Noćni post je dobar za zdravlje. Istina je da treba imati pristup prehrani s omjerom 16: 8 – jedete u roku od osam sati tijekom dana, a 16 sati treba proći između večere i doručka.

Mit: Bolje da jedem sada, za slučaj da kasnije ogladnim

Istina: Ne trebate paničariti ako malo ogladnite na sastanku ili uz kavu. Ako ste gladni i ne jedete odmah, vaše tijelo će sagorjeti malo spremljene masnoće. Nakon što to učini, signali gladi će se isključiti.

Mit: Popodne treba više jesti

Istina: Kasno popodne većina ljudi bude gladna. Rješenje je da promijenite što jedete za ručak i uzmete nešto što će vas držati sitima, tako da tek oko večere budete umjereno gladni. Ili uvedite užinu sredinom poslijepodneva (pola čokoladnog brownieja ako vam je to najdraže).

Mit: Lako je odrediti kada smo skroz siti

Istina: Možda nije. Imamo dvije vrste signala sitosti – brzi signali koji nam govore koliko smo pojeli, i spori signal o tome koje smo hranjive tvari pojeli.

– Kad razvijete svijest o brzim signalima neurona, možete procijeniti koliko trebate pojesti do sljedećeg obroka. Budući da ista količina npr. kaše rasteže želudac koliko i ta ista količina npr. mahuna, sladoleda ili kobasica, možete otkriti što jesti na temelju toga koliko će vas dugo držati sitima – ističe psihologinja.

Hrana će imati bolji okus

Helenina nova knjiga otkriva i da često posežemo za slatkom, slanom i masnoj hrani jer je takva hrana najukusnija, čak i kad nismo jako gladni.

– Ako niste gladni i jedete cherry rajčicu, osjetit ćete njenu teksturu, ali i vrlo malo ukusa. Jedite tu istu cherry rajčicu na prazan želudac i vidjet ćete kako ćete najednom osjetiti njen puni okus – kaže psihologinja i dodaje da su stari Grci zato govorili da je ‘glad najbolji začin’.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Pratite nas na Facebook-u




Aktuelno