Pratite nas

Ostalo

I kad ste najsitiji, još ima malo mjesta za slatko? Evo zašto…

Ovaj osjećaj sigurno je mnogima poznat – iako ste se jako dobro najeli, nekako ste uspjeli pronaći mjesto za desert.

Za one koji si to predbacuju, stručnjaci kažu kako nije riječ samo O pohlepi, nego je to reakcija našeg mozga. Tzv. ‘želudac za desert’ zaista postoji, ali tu naravno, nije riječ o organu nego o fenomenu koji se javlja kod svih,

Nakon što dugo jedete nešto, manje vam se počinje sviđati, osobito ako vas nakon toga čeka nešto što vam se više sviđa.

Tako se automatski osjećate sito kada saznate da nakon ručka slijedi desert.

– Kada jedete, zapravo se zasitite okusa i mirisa – objasnila je profesorica Barbara Rolls.

Kako jedemo, hrana postaje sve manje privlačna. Osim toga, ako nam se nešto sviđa, postoji velika mogućnost da ćemo te hrane pojesti više nego ostalog. Dakle, sve je u glavi.

Stručnjaci objašnjavaju kako dolazi do još jednog fenomena. Naime, kada znamo da će biti deserta, podsvjesno ostavljamo mjesto i zasitimo se hrane koju u tom trenutku jedemo, kako bi se mogli prebaciti na drugu. Tako mozak funkcionira i daje signale da ćemo dobiti sve potrebne hranjive tvari.

Slično je dokazano i u studiji iz 90-ih. Pedijatar iz Chicaga dopustio je djeci da jedu ono što žele. Ispred krevetića bili su pladnjevi na kojima je bila različita hrana. Djeca su pokazala koje jelo žele pa ih je sestra time hranila.

No, nakon nekog vremena, djeca su počela pokazivati da žele od svega po malo. Tako su stručnjaci zaključili da je riječ o urođenom mehanizmu.

Ostalo

Izaberite dobre bakterije i tijelo će vam biti zahvalno!

Svaka osoba ima mnoštvo bakterija u svom organizmu. Bilijuni bakterija žive u vašim crijevima, a većina njih je korisna. Za zdravlje probavnog sustava i jačanje imunološkog sustava važno je održavanje ravnoteže dobrih bakterija.

Probiotici su korisni i ponekad se nazivaju dobrim bakterijama. Smatra se kako suzbijanju rast potencijalno štetnih bakterija, poboljšavaju imunološki sustav i pomažu u proizvodnji vitamina K.

Odličan su dodatak prehrani, potiču rad probavnog sustava i održavaju ravnotežu crijevne flore u probavnom traktu. Unos probiotika treba postati svakodnevna navika. Kada se unesu, probiotici se koloniziraju u crijevima i drugim dijelovima tijela, a mogu se održati ako nisu uništeni antibioticima ili nekim drugim faktorima.

Većina probiotika su bakterije slične onima koje se prirodno nalaze u crijevima. Najčešće bakterije dolaze iz dvije grupe, Lactobacillus ili Bifidobacterium. Unutar svake grupe postoje različite vrste (na primjer, Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium bifidus), a unutar svake vrste, različiti sojevi (ili sorte).

Crijevna flora je jako osjetljiva na vanjske podražaje i istraživanja su pokazala da neuravnotežena crijevna flora može povećati rizik od nastanka niza bolesti, uključujući pretilost, dijabetes tipa 2, metabolički sindrom, bolesti srca, rak debelog crijeva, Alzheimerovu bolesti, depresiju i još niz drugih bolesti i stanja. Probiotici i prebiotska vlakna mogu pomoći u uspostavljanju ravnoteže mikroorganizama u crijevnoj flori i na taj način omogućavaju da taj zaboravljeni organ radi normalno.

Bakterije u tijelu su pod velikim utjecajem naših svakodnevnih izbora. GMO hrana, klorirana voda, kemikalije, antibiotici i prerađena hrana imaju negativan utjecaj na naše crijevne bakterije. Budući da gotovo 80% imunološkog sustava proizlazi iz crijeva, bitno je očuvati njihovo zdravlje.

Probavni sustav se često naziva drugi mozak zbog velikog broja neurotransmitera. Serotonin se u velikoj koncentraciji nalazi u utrobi i odgovoran je za komunikaciju živaca, kontrolu mišića, raspoloženje i apetit.

Neke bakterije pomažu tijelu odrediti jesu li određene namirnice dobre ili loše za naše zdravlje i smanjuju vjerojatnost za pojavu alergija. Prednosti probiotika su ogromne. Probiotici jačaju imunološki sustav, podižu raspoloženje i smanjuju upale.

Ravnoteža dobrih bakterija u probavnom sustavu je potrebna za dobro zdravlje cjelokupnog organizma. Posljednja istraživanja pokazuju da probiotici mogu pomoći u smanjenju rizika od nastanka demencije i gubitka pamćenja. Dobre bakterije, poznate kao i probiotici, trebate unositi svakodnevno putem uravnotežene i raznolike prehrane.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Pratite nas na Facebook-u




Aktuelno