Pratite nas

Zdrav život

Med – najmoćniji saveznik u sezoni viroza

Dobrobiti meda i drugih pčelinjih proizvoda čovjeku su poznate najmanje deset tisuća godina, a vjerojatno i dulje. Najstariji otkriveni prikaz berbe meda slikarija je iz spilje na španjolskoj istočnoj obali nastala oko 8000. godine prije naše ere, a otprilike tisuću godina mlađi je pravi materijalni dokaz ljudske upotrebe pčelinjih produkata – pčelinji vosak nađen je na onodobnoj grnčariji, vjerojatno su ga koristili kako posuđe ne bi propuštalo vodu.

Stari Egipćani nudili su med svojim božanstvima, ali smjeli su ga upotrebljavati i ljudi, za zarastanje rana, liječenje groznice i želučanih bolesti. U medicinske svrhe rabili su ga drevni Grci, Rimljani, Kinezi. Zagovornici apiterapije tvrde da je med odličan lijek kod kašlja i grlobolje, da regulira razinu šećera u krvi, olakšava probavne probleme, prevenira bolesti srca i tumore…

Neke od tih tvrdnji, osim što imaju potvrdu u višetisućljetnoj uspješnoj primjeni, danas su i znanstveno potvrđene. Među njima su i one koje nas trenutno najviše zanimaju.

Nema sumnje, ubija bakterije
Nema sumnje da med ima snagu ubiti bakterije. Studije su pokazale da je učinkovit protiv mnogih bakterijskih sojeva, uključujući E. coli i salmonelu. Posebna vrsta meda s Novog Zelanda, manuka med, kao i malezijski tualang med, mogu uništiti stafilokok, ali i Helicobacter pylori, bakteriju često odgovornu za peptičku bolest želuca ili tankog crijeva. Zbog čega je med tako jak antibiotik? Većina pčela polaže u med određeni enzim koji potiče stvaranje hidrogen peroksida, prirodnog netoksičnog sredstva za dezinfekciju. Dodajmo tome organske kiseline u medu (mravlja, jabučna, limunska, octena…) i dobit ćemo prirodni recept za borbu protiv bakterija.

Time se može objasniti višetisućljetna uloga meda u ubrzanju zacjeljivanja rana i tretiranju probavnih tegoba. Suvremena znanost dokazala je učinkovitost meda u liječenju upala, ulcera, opeklina, rana, čak i dekubitalnih.

Pokazalo se i da med pomaže zacijeliti rane koje ne odgovaraju na upotrebu antibiotika, no tada moramo biti sigurni da nije ničim kontaminiran. Znanost je također utvrdila da tamniji, koncentriraniji med može biti moćniji kao antibiotik te da vrsta biljke koju su vrijedne pčele požele utječe na antibakterijska svojstva meda. Najtemeljitije u ovom su smislu istraženi medovi manuka i tualang, ali znanstvenici istražuju i moguće dobrobiti ostalih vrsta meda.

Smiruje grlo bolje od lijekova
Učinkovitost meda u liječenju infekcija grla potvrdila su i znanstvena istraživanja. Iranska studija na 139 djece pokazala je da je med obavio bolji posao u smirivanju noćnog kašlja, time i u poboljšanju spavanja, nego širokoprimjenjivani antitusik dekstrometorfan i antihistaminik difenhidramin zajedno. I američka studija (Penn State College of Medicine) na 105 djece pokazala je da je heljdin med nadmašio dekstrometorfan u suzbijanju noćnog kašlja.

Ipak, zbog mjera opreza med ne treba davati djeci mlađoj od godinu dana, jer probavni i imunosni sustav malenih ne može izaći na kraj s eventualnim onečišćenjima u medu. To su, primjerice, spore bakterije Clostridium botulinum koje mogu izazvati botulizam, teško otrovanje koje može biti i opasno po život.

Prvi na popisu
Zanimljivo je da su britanski Nacionalni institut zdravlja (NICE, National Institute for Health and Care Excellence) i Zavod javnog zdravstva (PHE, Public Health England) u svojim smjernicama za liječenje akutnog kratkotrajnog kašlja na prvo mjesto stavili med. Smjernice, koje se temelje na znanstvenim dokazima, odnose se na odrasle osobe i djecu stariju od pet godina. Akutnim kašljem ovdje se smatra onaj koji traje nekoliko dana ili tjedana i povezan je s infekcijom gornjih dišnih puteva (primjerice prehladom ili gripom), akutnim bronhitisom (čiji je uzročnik često virus) i infekcijama donjeg dijela respiratornog trakta (ali ne i s upalom pluća).

NICE i PHE vodili su se dokazima iz tri randomizirana kontrolirana istraživanja koja su se bavila koristima upotrebe meda kod djece i mladih. U dvije med je uspoređivan s placebom, u trećoj s potpornom terapijom koja je uključivala slanu vodu, kapi za nos, inhaliranje vodene pare i paracetamol. U svim slučajevima djeca koja su dobivala med kašljala su rjeđe i manje ozbiljno od djece koja nisu dobivala med. Med u smjernicama kod akutnog kašlja slijede neki biljni lijekovi te lijekovi antitusici (za starije od 12 godina).

Mnogi oblici akutnog kašlja posljedica su samoograničavajućih virusnih infekcija, što znači da se očekuje oporavak i bez liječenja. Med i ostala spomenuta sredstva namijenjeni su ublažavanju simptoma. Istaknuto je i da su u liječenju viroza antibiotici neučinkoviti te da samo mogu izazvati neugodne nuspojave i pridonijeti jačanju bakterijske rezistencije na njih.

Koje vrste meda najbolje pomažu kod infekcije dišnih puteva?
Žlica svakog meda polako otopljena u ustima učinit će dobro grlu i ždrijelu. Ali neke vrste meda ističu se izuzetnim sposobnostima liječenja različitih respiratornih bolesti.

• Bagremov med najčešće se koristi kao pomoć kod dišnih tegoba, ali on nas i opušta te olakšava uspavljivanje. Okus mu je blag i ugodan pa nema razloga da ga ne jedemo i inače, a ne samo kad smo prehlađeni.

• Heljdin med smatra se najboljim protiv kašlja. Za liječenje odrasla bi osoba trebala tri puta na dan rastopiti žlicu ovog meda u šalici toplog biljnog čaja i popiti napitak.

• Med od lipe, također blagog okusa, ublažava stanje kod respiratornih upala, čak i kod bronhitisa i gripe. Podiže energiju, potiče znojenje, metabolizam i rad srca, no zbog toga ga osobe sa srčanim problemima trebaju izbjegavati.

• Planinski med se upotrebljava za liječenje dišnih tegoba, ali i za podizanje imuniteta. Učinkovit je protiv infekcija.

• Lavandin med smatra se odličnom pomoći kod kašlja i bronhitisa, uz to umiruje. Obiluje mineralima pa su mu miris i okus jači.

• Aromatični kaduljin med vrlo je ljekovit, osobito za dišni sustav. Olakšava izbacivanje sluzi iz dušnika i bronha. Uz to smanjuje stres i pomaže opuštanje.

• Suncokretov med pomaže kod upale sinusa i bolesti pluća. Dobar je i za jačanje otpornosti organizma.

• Vrijeskov med pomaže kod dišnih tegoba, posebno pušačima. Olakšava iskašljavanje sluzi ako se pije s čajem od vrijeska.

• Ružmarinov med gotovo je proziran, ali to ne znači da nije snažan. Pomaže u periodima oporavka od bolesti, iscrpljenosti i stresa jer vraća energiju organizmu.

• Medljikovac, poznat i kao medun ili šumski med, razlikuje se od ostalih vrsta meda po tome što ne nastaje od cvjetnog nektara nego od medne rose, ljepljive tvari koju izlučuju biljne uši i ostali biljni kukčići. Tamne je boje, miris mu je intenzivan, a okus gorkast, no pun je tvari koje pomažu probuditi energiju u nama. Djeluje i protuupalno, pa pomaže čak i kod upale pluća.

Nastavi čitati
Reklama
Komentari

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdrav život

Jedite veće obroke za doručak, to je tajna zdravlja i vitke linije

Jedenje obilnog doručka moglo bi vam pomoći da sagorite dvostruko veću količinu kalorija nego ako pojedete veći obrok za večerom. To bi mogao biti ključ gubitka kilograma i istovremeno zadržavanja razine šećera u krvi, rekli su znanstvenici sa Sveučilišta Lübeck u Njemačkoj, prenosi Daily Mail.

Njihova studija otkrila je da obilan doručak pojačava metabolizam radi termogeneze. Taj proces se odnosi na broj kalorija koje organizam potroši kako bi se zagrijalo tijelo i probavila hrana. Pokazalo se da dvostruko više kalorija troše oni koji su jeli više za doručkom nego za večerom.

S druge strane, niskokalorični doručak povećava apetit, posebno za slatkiše.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Clinical Endocrinology and Metabolism, a temelji se na laboratorijskom eksperimentu provedenom na 16 muškaraca.

Prvi dan konzumirali su niskokalorični doručak i visokokaloričnu večeru, a drugi dan obrnuto.

Termogeneza je bila 2,5 puta veća kada se visokokalorični obrok jeo ujutro. Taj proces zagrijavanja važan je zbog probave i transporta krvi. Različito vrijeme jedenja obroka utječe na to koliko kalorija tijelo koristi da bi se taj proces odradio.

Studija je također pokazala da je koncentracija šećera u krvi i inzulina nakon jela manja nakon doručka u odnosu na večeru. Isto tako, oni koji su jeli niskokalorični doručak, žudjeli su za slatkim.

Ova studija također je dokazala da najveći obrok treba biti ujutro, a najmanji navečer.

– Jedenje više hrane za doručak umjesto za večeru može spriječiti pretilost i visok šećer u krvi – kaže dr. Richter, neurobiolog sa Sveučilišta Lübeck. Dodaje kako bi takav način prehrane trebali uvesti pretili, ali i zdravi ljudi.

Studija iz 2017. godine u kojoj su se proučavale prehrambene navike 50.000 ljudi, otkrila je da obilniji doručak, srednji ručak i mala večera dovodi do nižih indeksa tjelesne mase (BMI). Profesorica Daniela Jakubowicz, autorica knjige ‘Veliki doručak’, kaže da se oni koji jedu obilnije ujutro, osjećaju zadovoljnije, a to sprečava grickanje tijekom dana.

I druga studija profesorice Jakubowicz otkrila je da je konzumiranje čokolade ujutro spriječio žudnju za slatkom hranom kasnije.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Pratite nas na Facebook-u




Aktuelno