Nekad su ljudi većinu vremena boravili na otvorenome, pa je njihovo tijelo dobivalo vitamin D u izobilju. No danas, kad većinu godine provodimo u zatvorenim prostorima, pogotovo zimi kad sunca prirodno ima znatno manje, a ljeti se štitimo kremama koje ne dopuštaju UVB zrakama da penetriraju u kožu, vlada svojevrsna epidemija nedostatka ovog vitamina. Prema nekim teorijama, to je jedan od razloga zašto sve više obolijevamo…

Širok spektar djelovanja
Nedostatak vitamina D u organizmu povezuje se s nizom zdravstvenih tegoba. Nekad se smatralo da vitamin D ima vitalnu ulogu u mineralizaciji kosti i zuba, a poznato je da njegov manjak u djece može uzrokovati rahitis (zbog čega se naziva i antirahitični vitamin), a u odraslih osteoporozu.

No, nova istraživanja niske razine vitamina D u organizmu povezuju s još nekim tegobama modernoga čovjeka: pretilošću, dijabetesom, kardiovaskularnim i autoimunim bolestima, raznim vrstama raka, depresijom, psorijazom te neplodnošću. Čini se da vitamin D vrlo snažno djeluje na ublažavanje upala i poboljšanje imuniteta.

Stručnjaci još ne znaju objasniti zašto ljudsko tijelo ne funkcionira dobro kad mu nedostaje vitamina D. „Znamo da se više slučajeva infarkta događa tijekom zime (kad ljudi manje borave na otvorenome i stoga imaju manje vitamina D) i da više ljudi preživi dijagnozu raka ljeti (kad je u njihovom organizmu razina vitamina D veća), ali ne razumijemo u potpunosti zašto je to tako – što točno vitamin D čini našem tijelu“, navodi američki znanstvenik dr. Mark Stibich.

Višak se sprema u masnome tkivu
„Tehnički, vitamin D ili kalciferol nije ‘običan’ vitamin. Prema djelovanju i strukturi, on je zapravo kompleksan steroidni hormon koji koža sintetizira iz 7-dehidrokolesterola dok je izložena UVB sunčevim zrakama“, pojašnjava fitonutricionist , koji smatra da se sunčanjem nije moguće „predozirati“ vitaminom D, čak ni ljeti, jer organizam posjeduje zaštitni mehanizam koji, kad je potrebno, zaustavlja konverziju.

Tijekom zime, kad dani kratko traju i oskudijevaju suncem, upitno je hoće li uopće sporadični boravci na otvorenome potaknuti proizvodnju kalciferola u organizmu. Dobro je da se višak vitamina D, onih dana kad se „napunimo“, skladišti u masnome tkivu, tako da ga možemo imati dovoljno i u razdoblju koje oskudijeva sunčevim zrakama.

Koža koja slabije proizvodi vitamin D
„Koliko će tijekom izlaganja suncu vaše tijelo uspjeti sintetizirati vitamina D ovisi o mnogim faktorima“, ističe riječki nutricionist Smirčić, „a prvenstveno o vašoj starosnoj dobi te kvaliteti i boji kože, jer s godinama, ona neminovno gubi pigment, postaje tanja i suša.

Naime, organizam osoba sa slabom perifernom cirkulacijom, svijetlom puti (koja lako izgori na suncu) te stanjima poput psorijaze može imati smanjenu sposobnost proizvodnje vitamina D. Neke bolesti (npr. Crohnova bolest), kao i neki lijekovi (npr. za snižavanje kolesterola), također, smanjuju apsorpciju kalciferola u crijevima.“

Kako ga nadoknaditi?
Osobama vrlo svijetle i reaktivne puti koja ne podnosi sunčanje, kao i onim koje su bolovale od melanoma pa trebaju izbjegavati sunce. „Koža tih osoba stvorit će nešto vitamina D jer je nemoguće zatvoriti se u mračnu sobu, ali zbog smanjenog kontakta sa suncem i radi blagotvornog utjecaja vitamina D na karcinome dobro je uzimati suplementaciju ili povećati unos ribljeg ulja i mesa, jer su najbolji izvori vitamina D.“

Ne provodite li dovoljno vremena na suncu, starija ste osoba, prehrana vam je neuravnotežena i nutritivno siromašna ili ste vegan, ne bi bilo naodmet napraviti krvnu pretragu 25-OH koja će otkriti količinu ovog sunčeva vitamina u vašoj krvi. Odlučite se za ovu pretragu i ako primijetite simptome pomanjkanja vitamina D, kao što su: česte prehlade, depresija, letargija, bolovi u mišićima, krhki zubi te prijelomi kostiju i pri blažim traumama.

Ako se ustanovi da vašem organizmu nedostaje vitamina D, na raspolaganju su vam tri načina kako možete povisiti njegovu razinu.