Većina minerala smatra se esencijalnim i spadaju u niz mikronutrijenata koji su ključni za funkcioniranje naših tijela. Dijele se na makro-minerale (potrebni u količinama od 100 mg u danu ili više) i mikro-minerale (potrebni u količinama manjim od 15 mg/dan). Manjak minerala u organizmu može stvoriti ili pogoršati kronična zdravstvena stanja.

Pet makro-minerala za ljudski organizam jesu: kalcij, fosfor, natrij, magnezij i sol. Kako su fosfor, natrij i sol više nego dovoljno zastupljeni u našoj prehrani, često i pretjerano, slijedi par riječi o onim mineralima najvažnijima za naše zdravlje.

Kalcij
Najzastupljeniji mineral u našem tijelu, količina je zavisna o kompleksnim sistemima kojima upravljaju hormoni, koštane stanice i vitamin D. Sudjeluje u prenošenju živčanih impulsa, kod kontrakcije mišića, izlučivanja hormona, formiranja zubi i kostiju te sudjeluje kao ko-faktor za enzime. Nedostatak će se očitati u lošem metabolizmu kostiju (slaba gustoća), zgrčenošću i grčevima u mišićima te niskom krvnom tlaku. U hrani se nalazi u mliječnim proizvodima, tamno-zelenom povrću, grahu, orašastim plodovima i sjemenkama te ribi.

Magnezij
U tijelu se nalazi uglavnom u koštanom tkivu te u skeletnim mišićima te stanicama. Potreban nam je za velik broj procesa, niska razina može doprinijeti povišenju krvnog tlaka i pojavi dijabetesa tipa 2. Može dovesti i do pojave mučnina, gubitka apetita, nepravilnosti u srčanom ritmu te problemima s razmišljanjem, pamćenjem i raspoloženjem.

Također pokazuje smirujući efekt što pomaže kod grčenja mišića, u reduciranju anksioznosti i poboljšanju kvalitete sna. Sudjeluje u metabolizmu ugljikohidrata i masti, sintezi proteina i DNA, aktivnom transportu željeza kroz membrane stanica, zacjeljivanju rana i preko 300 enzimatskih reakcija. U hrani se nalazi u grahu i mahunarkama, tamno-zelenom lisnatom povrću, orašastim plodovima i sjemenkama, kakau, žitaricama (kvinoja, smeđa riža i ječam) te u krumpiru.

Ništa manje bitni nisu ni mikro-minerali, njih 9 igra esencijalnu ulogu u funkcioniranju naših tijela. To su željezo, cink, bakar, krom, fluor, jod, selen, mangan i molibden. Fluor se nalazi u pitkoj vodi stoga je suplementacija tj. dodavanje prehrani nepotrebno.

Cink
Mineral sudjeluje u razvoju i rastu, neurološkim funkcijama, reproduktivnom zdravlju, očuvanju imuniteta, sudjeluje kao katalizator u kemijskim reakcijama u organizmu, zdravlju stanica, ponašanju gena, otpuštanju hormona i prenošenju živčanih impulsa. Nedostatak se očituje u lošem imunitetu, gubitku kose, gubitku apetita, suhim očima i slabom zacjeljivanju rana te slabom mentalnom fokusu. U hrani se nalazi u mahunarkama, kikirikiju, orašastim plodovima i sjemenkama, žitaricama (posebice kvinoji i divljoj riži), morskim plodovima (oštrige), govedini, janjetini, svinjetini, peradi, jajima, divljači i gljivama.

Bakar
Komplementaran mineral s cinkom zbog kemijske strukture, prevelika količina cinka može rezultirati nedostatkom bakra, također kao i konzumacija prevelikih količina C vitamina. Sudjeluje u redoks-reakcijama (oksidacija-redukcija) i kao oksidans u neutralizaciji slobodnih radikala. Dio je mehanizma za staničnu proizvodnju energije, povezivanje kolagena i elastina, sinteze i metabolizma neurotransmitera te reguliraju sintezu proteina. Nedostatak se može očitovati pojavom anemije, niskom broju bijelih krvnih zrnaca, depigmentaciji kože i kose. U hrani se nalazi u kakau (tamnoj čokoladi), gljivama, orašastim plodovima i sjemenkama, grahu i mahunarkama, goveđoj jetrici te morskim plodovima, ponajviše oštrigama.

Krom
Kao mineral u našim organizmima sudjeluje u procesima metabolizma glukoze i masti, podupire djelovanje inzulina kao i oksidaciju makronutrijenata. Smanjene razine kroma u organizmu povećavaju rizik pojave kroničnih bolesti. Vitamin C poboljšava apsorpciju kroma. U hrani se nalazi u brokuli, gljivama, krumpirima, zobi, šljivama, pivu i crvenom vinu, sirevima i govedini.

Jod
Zbog konzumacije jodirane soli te ribe i ribljih proizvoda nedostaci joda u prehrani su iznimno rijetki u razvijenim zemljama. U slučajevima da su razine joda u organizmu preniske može doći do oticanja štitne žlijezde što može dovesti do guše. U organizmu sudjeluje u formaciji hormona štitne žlijezde, T3 i T4. Osim guše, nedostatak može dovesti do nepravilnog rasta i neurološkog razvoja te smanjene proizvodnje hormona štitne žlijezde. Nalazi se u slanovodnoj ribi i morskim plodovima, algama, jodiranoj soli, mliječnim proizvodima i jajima.

Selen
Snažan antioksidans, lako ga je unijeti previše. 6 brazilskih oraščića sadrži do 0.6 mg selena što je iznad preporučene dnevne doze. Sudjeluje u procesima antioksidacije, radu enzima i hormona povezanih s radom štitnjače. Nedostatak može rezultirati u povećanoj oksidaciji – nastanku slobodnih radikala, problemima s metabolizmom i rastom koštanog i vezivnog tkiva (upalni artritis) te pojavom akni. U hrani se nalazi u brazilskim oraščićima, sjemenkama suncokreta, žitaricama, ribi i morskim plodovima (posebice losos, tuna i škampi), peradi, crvenom mesu (svinjetina i govedina) i jajima.

Molibden
Pomaže u izlučivanju purina, nedostatak može rezultirati u povišenju razine urata u tijelu i dovesti do gihta. Sudjeluje u metabolizmu ugljika, dušika i sumpora, metabolizmu lijekova i toksina (purini). U hrani se nalazi u mahunarkama, bademima i kikirikiju, zobi, jogurtu, krumpiru, kruhu i zelenom povrću.

Mangan
Široko dostupan u mnogim prehrambenim namirnicama. Suplementacija željeza, magnezija i kalcija može inhibirati apsorpciju mangana iz hrane. Previsoke razine mangana su iznimno rijetke, moguće samo kod izlaganja rudači, kao na primjer kod rudara. Sudjeluje u procesima antioksidacije te u metabolizmu ugljikohidrata, amino kiselina i kolesterola. U hrani se nalazi u čaju, žitaricama (zob, ječam i proso), orašastim plodovima, kakau, algama, paprikama, češnjaku i luku, gljivama, grahu i mahunarkama, špinatu i kelju, ananasu i bobičastom voću.