Bilo da si želite podići raspoloženje, ublažiti uzrujanost, izoštriti um ili poboljšati pamćenje, pođite u teretanu, na sportski teren, ili se bacite na žustro hodanje
Vježbanje za zdravlje
Neovisno o dobi i kondiciji, bilo da ste plivač ili šetač u parku, istraživanja pokazuju značajne blagodati umjerenih, ali redovnih tjelesnih napora za mentalno zdravlje.

Treba li vam nadahnuće da se pokrenete usred zime, proučite ove iznenađujuće načine na koje vježbanje unapređuje mentalno zdravlje.

Ublažava depresiju
Bilo da vas je nakratko obuzela sjeta ili bolujete od kliničke depresije, aerobne aktivnosti, one koje ubrzavaju puls i uzrokuju znojenje, pomoći će vam u svladavanju tih bolnih stanja.

Ne samo trčanje, nego i najjednostavnije brzo hodanje, oslobađaju endorfine i enkefaline, kemikalije koje stvaraju osjećaj ugode i zadovoljstva. Ako imate kliničku depresiju, samo vježbanje neće vam biti dovoljno, ali će ubrzati i pojačati djelovanje antidepresiva.

Smanjuje napetost i uzrujanost
Imate težak dan na poslu ili u školi? Prolazite kroz obiteljsku krizu? Rad u teretani ili žustra šetnja u trajanju od 45 minuta otupit će oštricu zabrinutosti i uzrujanosti.

Činite li to svakodnevno, postat ćete otporniji na stres i sposobniji podnositi pojačane emocionalne napore. To možete zahvaliti noradrenalinu, kemikaliji koja se pojačano luči tijekom vježbanja i pomaže boljem podnošenju stresnih okolnosti.

Dovodi san na oči
Vježbanje može dovesti vaš bioritam u red i pomoći vam da usnete u pravo vrijeme.

Studije su pokazale da umjereno vježbanje – primjerice lagano trčanje ili dizanje utega – imaju učinak sredstva za spavanje čak i kod kronične insomnije.

Tempirajte vježbanje pet do šest sati prije željenog termina spavanja. Naprezanje diže tjelesnu temperaturu, a kad se nekoliko sati kasnije tijelo ohladi, mozak prima signal da je vrijeme za spavanje.

Sprečava intelektualno propadanje
Od kasne zrele dobi nadalje mozak gubi moć. Proces starenja i degenerativne bolesti poput Alzheimerove i drugi oblici demencije ubijaju neurone. Volumen mozga smanjuje se, a mnoge važne moždane funkcije slabe i nestaju.

Nekoliko je istraživanja zadnjih godina pokazalo da tjelesna aktivnost, osobito ona koja upošljava noge, povećava proizvodnju tvari zvanih neurotrofini, koji popravljaju i štite neurone od propadanja i potiču rast novih neurona.

Vježbanje ne može izliječiti demenciju, ali usporava njezino napredovanje; ako vježbate od mladosti, odgodit ćete ili spriječiti nastup demencije.

Izoštrava memoriju
Redovna tjelesna aktivnost pospješuje sposobnost učenja, pohranjivanja novih podataka i dosjećanja starih. Umjereno vježbanje pojačava proizvodnju neurona u hipokampusima, dvama strukturama veličine palca i nalik na morske konjice.

Te strukture duboko u mozgu presudne su za ljudsku sposobnost učenja i pamćenja, kao i za snalaženje u prostoru.

Vježbajte umjereno, ali najmanje 45 minuta pet do sedam dana u tjednu. Ne uspijete li uvijek ugurati tričetvrt sata u raspored, odradite koliko stignete, a sutradan se vratite punom trajanju.

Kemikalije koje se oslobađaju tijekom i poslije vježbanja donose osjećaj topline i blaženstva pomažući onima koji pate od tjeskobe da se ospokoje, a depresivnima da se oraspolože
Većina poslije vježbanja ide pod tuš, no imate li umjetničkih stremljenja primite se kista, glazbenog instrumenta ili tipkovnice. Živahna vježba povećava kreativnost dva sata nakon završetka.

Istraživanje na Sveučilištu Britanske Kolumbije u Kanadi otkrilo je da redovno aerobno vježbanje povećava zapremninu hipokampusa.

Mnogi se odaju vježbanju da poboljšaju srčano i krvožilno zdravlje, izgrade mišićnu masu, sagore kalorije i istope masnoće, no sudeći po rezultatima istraživanja unazad petnaestak godina, jednako je uputno vježbati radi poboljšanja moždanih funkcija i mentalnog zdravlja.

Postupite i vi tako – prve rezultate osjetit ćete za manje od jednog tjedna!