Pratite nas

Zdrav život

Saznaj šta sol zapravo čini tvom tijelu i koliko je tvoj organizam treba

”Manje natrija u soli znači i umanjen negativan utjecaj unosa soli na krvi tlak, što stvara i manji rizik od kardiovaskularnih bolesti.”

Konzumiranje soli ili natrijeva-klorida neophodno je za pravilno funkcioniranje organizma i ima ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima. Nekada smo vjerovali kako naše tijelo ne regulira dobro razine soli. Zapravo, sol donosi mnoge dobrobiti tvom tijelu, uključujući i povećano očuvanje vode u tijelu i činjenicu da te čini manje žednom – vjerojatno suprotno od onoga što si možda mislila. To znači da tvoje tijelo, s obzirom na svoje razine soli, može odrediti prioritet za optimalno funkcioniranje, što je dokazalo da pomaže metabolizmu na pozitivan način.

Benefit konzumacije soli
Iako znamo da je prekomjerna konzumacija soli loša za zdravlje, to ne znači da ne pomaže u funkciji tijela. Postoje mnogi benefiti koje tvoje tijelo može dobiti od pravilne konzumacije soli. Kako bi ostala dobro hidrirana, tvoje tijelo treba ravnotežu natrija i kalija. To je zato što voda u tijelu prati razinu natrija pa će, ako ga imaš dovoljno, tvoje tijelo zadržavati vodu te ćeš tako ostati bolje hidrirana, a razina kalija uravnotežit će vodu i natrij. Također, smatra se da je sol prirodni pročišćivač krvi. Sadrži vitamin C, koji djeluje kao antioksidans. Za pravilnu konzumaciju soli u kuhinji preporučuje se upotreba soli s manje natrija.

Benefite soli najbolje znaju sportaši koji se bave fizičkim aktivnostima. Oni tijekom velikih napora gube elektrolite kroz znoj koje onda naknadno moraju unijeti u tijelo. Pravilna konzumacija soli, u ovim slučajevima, može sportaše očuvati od natečenih nožnih prstiju, što su posljedice prekomjernog znojenja.

Sol je potrebna i ljudima koji pate od nefropatije, bolesti koja zahtijeva da unosite više soli u svoje tijelo. Radi se o stanju bubrega zbog kojeg organizam ne može održavati pravilne količine natrija. Ljudi koji pate od ove bolesti gube previše soli kroz mokraću, zbog čega moraju kontrolirati dnevni unos.

Isto tako, ljudi koji u terapiji konzumiraju diuretike moraju unositi više soli u organizam zbog manjka natrija u tijelu. Naime, tijelo gubi veliku količinu vode, u kojoj se nalazi i natrij, stoga je potrebno unositi dodatnu sol kako ga ne bi manjkalo.

Zdrava ”čista” prehrana može biti opasna za tvoje tijelo ako ne unosiš sve potrebne tvari. Zobene pahuljice za doručak, voće i povrće kao grickalice, neslano meso i brokula za večeru mogu imati loš učinak. Sol je potrebno unositi zbog balansa razine natrija, a ako ne unosiš dovoljnu količinu, to može loše djelovati na tvoje tijelo.

Također, važno je spomenuti kako se tijekom ljeta i toplijih mjeseci preporučuje dodatan unos soli zbog boljeg balansa u tijelu, odnosno kako bi izbjegla tjelesni umor.

Preporučena količina soli
Suvremene prehrambene navike dovele su do toga da unosimo u organizam pet do deset grama soli više nego što je potrebno tijelu. Stručnjaci kažu da dnevno ne bismo smjeli jesti više od 6 grama soli, a unos natrija ne bi smio iznositi više od 2 grama.

Prema preporukama, dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi 5 grama, a maksimalan unos ograničava se na 6 grama soli, odnosno 1 čajnu žličicu dnevno. Djeci je potrebna i manja količina soli.

Pretjeran unos soli i natrija
Količina soli (i natrija) koju unosiš u tijelo ima izravan učinak na tvoj krvni tlak. Ako konzumiraš previše soli, višak vode u tvom će se tijelu povećavati, a zatim i tvoj krvni tlak. Što je krvni tlak viši, to je veći pritisak na srce, arterije, bubrege i mozak, što može dovesti do moždanog ili srčanog udara, demencije i bolesti bubrega. Zbog toga je važno istražiti opcije koje su pogodnije za tvoje tijelo.

Sol s manje natrija
Sol ima rasprostranjenu upotrebu u preradi hrane i proizvodnji, što čini oko 75% ukupne potrošnje natrija. Zato je važno smanjiti unos natrija kako ne bi naštetio tijelu.

Dnevne fiziološke potrebe za natrijem mogu se lako zadovoljiti isključivo unosom hrane bez dodatnog dosoljavanja . Ipak, deficit je moguć kod prekomjernog gubitka natrija i neadekvatne prehrane.To se prije svega odnosi na sportaše koji se bave intenzivnim i iscrpljujućim aktivnostima te koji tekućinu i elektrolite umjesto izotoničnim napicima nadoknađuju vodom. Pretjeran unos vode, osobito kod osoba koje imaju problema s bubrezima ili pak iscrpljujući proljev, također može dovesti do hiponatremije , stanja koje prate bezvoljnost, glavobolja i smetenost, a u težim slučajevima i koma. Sol s manje natrija znači i umanjen negativan utjecaj soli na krvi tlak, što stvara i manji rizik od kardiovaskularnih bolesti.

 

Nastavi čitati
Reklama
Komentari

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdrav život

Med – najmoćniji saveznik u sezoni viroza

Dobrobiti meda i drugih pčelinjih proizvoda čovjeku su poznate najmanje deset tisuća godina, a vjerojatno i dulje. Najstariji otkriveni prikaz berbe meda slikarija je iz spilje na španjolskoj istočnoj obali nastala oko 8000. godine prije naše ere, a otprilike tisuću godina mlađi je pravi materijalni dokaz ljudske upotrebe pčelinjih produkata – pčelinji vosak nađen je na onodobnoj grnčariji, vjerojatno su ga koristili kako posuđe ne bi propuštalo vodu.

Stari Egipćani nudili su med svojim božanstvima, ali smjeli su ga upotrebljavati i ljudi, za zarastanje rana, liječenje groznice i želučanih bolesti. U medicinske svrhe rabili su ga drevni Grci, Rimljani, Kinezi. Zagovornici apiterapije tvrde da je med odličan lijek kod kašlja i grlobolje, da regulira razinu šećera u krvi, olakšava probavne probleme, prevenira bolesti srca i tumore…

Neke od tih tvrdnji, osim što imaju potvrdu u višetisućljetnoj uspješnoj primjeni, danas su i znanstveno potvrđene. Među njima su i one koje nas trenutno najviše zanimaju.

Nema sumnje, ubija bakterije
Nema sumnje da med ima snagu ubiti bakterije. Studije su pokazale da je učinkovit protiv mnogih bakterijskih sojeva, uključujući E. coli i salmonelu. Posebna vrsta meda s Novog Zelanda, manuka med, kao i malezijski tualang med, mogu uništiti stafilokok, ali i Helicobacter pylori, bakteriju često odgovornu za peptičku bolest želuca ili tankog crijeva. Zbog čega je med tako jak antibiotik? Većina pčela polaže u med određeni enzim koji potiče stvaranje hidrogen peroksida, prirodnog netoksičnog sredstva za dezinfekciju. Dodajmo tome organske kiseline u medu (mravlja, jabučna, limunska, octena…) i dobit ćemo prirodni recept za borbu protiv bakterija.

Time se može objasniti višetisućljetna uloga meda u ubrzanju zacjeljivanja rana i tretiranju probavnih tegoba. Suvremena znanost dokazala je učinkovitost meda u liječenju upala, ulcera, opeklina, rana, čak i dekubitalnih.

Pokazalo se i da med pomaže zacijeliti rane koje ne odgovaraju na upotrebu antibiotika, no tada moramo biti sigurni da nije ničim kontaminiran. Znanost je također utvrdila da tamniji, koncentriraniji med može biti moćniji kao antibiotik te da vrsta biljke koju su vrijedne pčele požele utječe na antibakterijska svojstva meda. Najtemeljitije u ovom su smislu istraženi medovi manuka i tualang, ali znanstvenici istražuju i moguće dobrobiti ostalih vrsta meda.

Smiruje grlo bolje od lijekova
Učinkovitost meda u liječenju infekcija grla potvrdila su i znanstvena istraživanja. Iranska studija na 139 djece pokazala je da je med obavio bolji posao u smirivanju noćnog kašlja, time i u poboljšanju spavanja, nego širokoprimjenjivani antitusik dekstrometorfan i antihistaminik difenhidramin zajedno. I američka studija (Penn State College of Medicine) na 105 djece pokazala je da je heljdin med nadmašio dekstrometorfan u suzbijanju noćnog kašlja.

Ipak, zbog mjera opreza med ne treba davati djeci mlađoj od godinu dana, jer probavni i imunosni sustav malenih ne može izaći na kraj s eventualnim onečišćenjima u medu. To su, primjerice, spore bakterije Clostridium botulinum koje mogu izazvati botulizam, teško otrovanje koje može biti i opasno po život.

Prvi na popisu
Zanimljivo je da su britanski Nacionalni institut zdravlja (NICE, National Institute for Health and Care Excellence) i Zavod javnog zdravstva (PHE, Public Health England) u svojim smjernicama za liječenje akutnog kratkotrajnog kašlja na prvo mjesto stavili med. Smjernice, koje se temelje na znanstvenim dokazima, odnose se na odrasle osobe i djecu stariju od pet godina. Akutnim kašljem ovdje se smatra onaj koji traje nekoliko dana ili tjedana i povezan je s infekcijom gornjih dišnih puteva (primjerice prehladom ili gripom), akutnim bronhitisom (čiji je uzročnik često virus) i infekcijama donjeg dijela respiratornog trakta (ali ne i s upalom pluća).

NICE i PHE vodili su se dokazima iz tri randomizirana kontrolirana istraživanja koja su se bavila koristima upotrebe meda kod djece i mladih. U dvije med je uspoređivan s placebom, u trećoj s potpornom terapijom koja je uključivala slanu vodu, kapi za nos, inhaliranje vodene pare i paracetamol. U svim slučajevima djeca koja su dobivala med kašljala su rjeđe i manje ozbiljno od djece koja nisu dobivala med. Med u smjernicama kod akutnog kašlja slijede neki biljni lijekovi te lijekovi antitusici (za starije od 12 godina).

Mnogi oblici akutnog kašlja posljedica su samoograničavajućih virusnih infekcija, što znači da se očekuje oporavak i bez liječenja. Med i ostala spomenuta sredstva namijenjeni su ublažavanju simptoma. Istaknuto je i da su u liječenju viroza antibiotici neučinkoviti te da samo mogu izazvati neugodne nuspojave i pridonijeti jačanju bakterijske rezistencije na njih.

Koje vrste meda najbolje pomažu kod infekcije dišnih puteva?
Žlica svakog meda polako otopljena u ustima učinit će dobro grlu i ždrijelu. Ali neke vrste meda ističu se izuzetnim sposobnostima liječenja različitih respiratornih bolesti.

• Bagremov med najčešće se koristi kao pomoć kod dišnih tegoba, ali on nas i opušta te olakšava uspavljivanje. Okus mu je blag i ugodan pa nema razloga da ga ne jedemo i inače, a ne samo kad smo prehlađeni.

• Heljdin med smatra se najboljim protiv kašlja. Za liječenje odrasla bi osoba trebala tri puta na dan rastopiti žlicu ovog meda u šalici toplog biljnog čaja i popiti napitak.

• Med od lipe, također blagog okusa, ublažava stanje kod respiratornih upala, čak i kod bronhitisa i gripe. Podiže energiju, potiče znojenje, metabolizam i rad srca, no zbog toga ga osobe sa srčanim problemima trebaju izbjegavati.

• Planinski med se upotrebljava za liječenje dišnih tegoba, ali i za podizanje imuniteta. Učinkovit je protiv infekcija.

• Lavandin med smatra se odličnom pomoći kod kašlja i bronhitisa, uz to umiruje. Obiluje mineralima pa su mu miris i okus jači.

• Aromatični kaduljin med vrlo je ljekovit, osobito za dišni sustav. Olakšava izbacivanje sluzi iz dušnika i bronha. Uz to smanjuje stres i pomaže opuštanje.

• Suncokretov med pomaže kod upale sinusa i bolesti pluća. Dobar je i za jačanje otpornosti organizma.

• Vrijeskov med pomaže kod dišnih tegoba, posebno pušačima. Olakšava iskašljavanje sluzi ako se pije s čajem od vrijeska.

• Ružmarinov med gotovo je proziran, ali to ne znači da nije snažan. Pomaže u periodima oporavka od bolesti, iscrpljenosti i stresa jer vraća energiju organizmu.

• Medljikovac, poznat i kao medun ili šumski med, razlikuje se od ostalih vrsta meda po tome što ne nastaje od cvjetnog nektara nego od medne rose, ljepljive tvari koju izlučuju biljne uši i ostali biljni kukčići. Tamne je boje, miris mu je intenzivan, a okus gorkast, no pun je tvari koje pomažu probuditi energiju u nama. Djeluje i protuupalno, pa pomaže čak i kod upale pluća.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Pratite nas na Facebook-u




Aktuelno