edan od mnogih internetskih savjeta za samopomoć kod infarkta je taj da jako kašljanje može ponovno uspostaviti pravilan srčani ritam. Prije svakoga kašljanja, navodi se, trebate duboko udahnuti i to raditi naizmjenično, svake dvije sekunde, kako bi srce počelo normalno udarati i kako bi se potaknula cirkulacija. Ipak, ovo je potpuna besmislica i nije preporučljiva, kažu nam stručnjaci.

Dodaju da ovakva preporuka ne postoji ni u kojoj smjernici bilo kojeg reanimatološkoga ili kardiološkoga društva. Forsirani kašalj može pomoći kod sumnje da je nešto zapelo u dušniku, no kod boli u grudima kašljanje može čak i štetiti.

– Ako govorimo o zastoju srca, pacijent je tad bez svijesti i nije u stanju izazvati kašalj bilo forsirano bilo nesvjesno jer je zastoj srca (kad srce nema spontanih kontrakcija) nespojiv sa životom. Pojedinci koji imaju fibrilaciju atrija (najčešća aritmija u općoj populaciji) ponekad mogu pokušati, a ponekad i uspiju napraviti spontanu konverziju u sinusni, odnosno normalni srčani ritam. Ako osjetite da srce nepravilno radi, a znate da imate fibrilaciju atrija koja vam je već dijagnosticirana, možete pokušati tu metodu izvesti, iako je najpametnije javiti se u hitnu službu nadležne bolnice – kaže dr. Darko Vujanić.

Nažalost, nema sigurnih znakova koji bi jednoznačno upućivali na srčani udar. Najčešći simptomi koji bi trebali pobuditi sumnju i potaknuti bolesnika ili okolinu da zatraži liječničku pomoć su bol u prsištu koju pacijenti često opisuju kao “pritisak” ili “stezanje”, a može se širiti u lijevo (rjeđe u desno) rame i ruku, vrat te čeljust. Neki bolesnici osjete bol u gornjem dijelu trbuha. Zatim se javljaju blijeda i znojem orošena koža, mučnina i povraćanje, no izuzetno je važno znati da ne moraju svi ovi simptomi biti prisutni. Tako je moguć i infarkt bez bolova.

– Ako prema prvim znakovima, bolovima u grudima, “teškom” radu srca i kratkom dahu, smatrate da je riječ o infarktu, držite se provjerenih savjeta. Mirujte, zovite Hitnu pomoć  i uzmite Aspirin 300 mg u tableti. Ako je netko uz vas, neka vas polegne u vodoravan položaj jer je otpor krvotoka najmanji, pa srce tad lakše radi – objašnjava nam dr. Darko Vujanić.

Čak 80 posto iznenadnih srčanih zastoja zatječe ljude izvan bolnice, a s prestankom rada srca i bez opskrbe tijela kisikom i hranjivim tvarima smrt nastupa i za nekoliko minuta dolazi do smrti.  Rana reanimacija masažom srca unutar 1-2 minute pokazala se kao učinkovita mjera s visokim postotkom preživljavanja.

Najčešći simptomi srčanog udara:
>>> Neugoda u prsnom košu koja može biti dulja od nekoliko minuta ili može dolaziti na mahove, a osjeća se kao stiskanje, neugodan pritisak, “ispunjenost” ili “drobljenje”

>>> Oštra ili tupa bol različitog intenziteta i trajanja (može biti kratkotrajna, ali i trajati satima), ne mora biti ograničena i može se širiti i u druge dijelove tijela

>>> Bol i neugoda u donjoj čeljusti u jednoj i/ili obje ruke, leđima, vratu i trbuhu (osobito u “žličici”)

>>> Zadihanost koja daje osjećaj “nedostatka zraka”, “kratkoće daha” ili “nemogućnosti udisanja”, a često je udružena s neugodom u prsnom košu i s bolom

>> Pojava hladnog znoja, mučnine, povraćanja, bljedila i opće slabosti

>>> Lupanje srca koje se očituje pulsom 120-150 otkucaja u minuti, pogotovo ako je udruženo s “kratkoćom daha”

>>> Iznenadna nemogućnost pokretanja tijela (ruku i/ili nogu)

>>> Iznenadan gubitak svijesti

>>> Iznenadna oštra glavobolja

>>> Sve navedeno može biti praćeno uznemirenošću, osjećajem straha i bliske smrti

>>> Ljudi koji boluju od angine pektoris trebaju pozvati pomoć ako im bol ne prođe 10 minuta nakon primjene nitroglicerina

>>> Ljudi sa srčanom bolesti trebali bi pozvati pomoć ako im bol traje dulje od dvije minute

Ako ste sami
Ako sumnjate da osoba ima srčani udar, pozovite hitnu medicinsku pomoć , neovisno o tome jeste li sigurni radi li se o srčanom udaru, jer oboljeli mora primiti stručnu pomoć odmah. U slučaju da ste daleko od zdravstvene ustanove, a imate vozilo, bilo bi bolje prevesti bolesnika do zdravstvene ustanove, zbog manjeg gubitka dragocjenog vremena. U postupku s bolesnikom najvažnije je sačuvati prisebnost i pravilno provesti preporučene radnje.