Pratite nas

Zdrav život

5 vrsta vježbi koje produžuju život – znanstveno dokazano

Koju god vrstu rekreacije izabrali, učinit ćete nešto dobro za svoje zdravlje. No, želite li iz tjelovježbe izvući maksimum, znanost savjetuje ovu veliku petorku.

Trčanje

Istraživanje objavljeno u časopisu British Journal of Sports Medicine otkrilo je da trčanje snižava rizik od prerane smrti. Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti i raka smanjena je kod trkača za 30 posto. Dobrobiti trčanja pokazuju se već i kod onih koji trče samo jednom tjedno. Znanstvenici su zaključak donijeli na temelju 14 studija u kojima je sudjelovalo više od 230.000 ljudi.

Plivanje

Prema studiji koju je naručio Britanski plivački savez, a u kojoj je sudjelovalo preko 80.000 ljudi, plivanje smanjuje rizik od prerane smrti za 28 posto, a za 41 posto snižava rizik od smrti izazvane srčanim ili moždanim udarom. Plivanje je prikladno za sve uzraste, starijim osobama pomaže održati mentalnu i tjelesnu snagu, a djeci razviti tjelesne, psihičke i socijalne vještine.

Tenis

British Journal of Sports Medicine objavljena je i studija koja pokazuje da tenis dobro djeluje na dugovječnost, odnosno da za 47 posto smanjuje rizik od preuranjene smrti. Istraživanje je provedeno na više od 80.000 odraslih u dobi iznad 30 godina.

Joga

Jača muskulaturu, fleksibilnost i čuva psihičko zdravlje. U istraživanju objavljenom u Journal of The American College of Cardiology stoji da kombinacija joge i aerobne aktivnosti poput trčanja i plivanja dvostruko brže snižava visoki indeks tjelesne mase, razinu lošeg kolesterola i visok krvni tlak, nego kod ljudi koji se bave samo jednom ili drugom vrstom tjelovježbe, odnosno samo jogom ili samo trčanjem.

Brzo hodanje

Danas znamo da je sjedenje jednako štetno kao i pušenje te povećava rizik od preuranjene smrti. Čak i  treninzi laganog intenziteta poput brzog hodanja čine razliku po pitanju kvalitete života i zdravlja.

U usporedbi s neaktivnim ljudima, oni koji su tijekom studije brzo hodali 10 do 59 minuta, imali su 18 posto niži rizik od smrti bilo kojeg uzroka tijekom razdoblja ispitivanja. Zdravstvene beneficije nastavile su rasti kako su razine aktivnosti porasle.

Nastavi čitati
Reklama
Komentari

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdrav život

AKUTNO OŠTEĆENJE BUBREGA Nema specifičnih simptoma, ali su posljedice kobne

Prekomjerni gubitak tjelesne tekućine, upala gušterače, opekline, stečene bolesti srca, infarkt, predoziranje lijekovima za snižavanje krvnog pritiska, neki lijekovi za reumu, sepsa, učestale dijagnostičke pretrage s kontrastnim sredstvom ili velike kardiokirurške operacije te dehidriranost uslijed teške zarazne bolesti ili ugriz otrovnog insekta (u siromašnim zemljama nedostatne zdravstvene skrbi) uzrokovat će akutno oštećenje bubrega, koje nije obilježeno vidljivim simptomima, ali već za tri-četiri godine može dovesti do kronične bolesti bubrega, potrebe za dijalizom i povećane smrtnosti.

To se ranije nije znalo te se smatralo da je osoba zdrava ako je preboljela akutno oštećenje bubrega bez ikakvih posljedica, ali danas je dokazano da su te osobe u povećanom riziku.

Veliki problem u cijelom svijetu

Novija istraživanja pokazuju da čak i blago akutno oštećenje bubrega (AOB) utječe na smrtnost, nastanak i napredovanje u kroničnu bolest bubrega. U jednom je istraživanju, koje je uključilo 2469 bolesnika s akutnim oštećenjem bubrega, dokazano da čak i prolazni porast kreatinina u serumu (biljeg iz krvi koji pokazuje bubrežnu funkciju) koji traje od jednog do tri dana povećava smrtnost u bolnici, odnosno procjenjuje se da je povećanje kreatinina povezano s pet puta većom smrtnosti. Taj rizik postoji i kada se osoba oporavi od akutnog oštećenja.

Koliko je to veliki problem u cijelom svijetu, a generalno zanemaren ili nedovoljno prepoznat, govori podatak da svake godine oko 13,3 miliona ljudi u svijetu, od čega čak 11,3 miliona u zemljama u razvoju, oboli od akutnog oštećenja bubrega. Za 1,7 miliona oboljelih ishod je, nažalost, smrtonosan, dok se drugi dio ili oporavi ili se razvije kronična bolest bubrega ili se pak ona pogorša do njihova otkazivanje.

– S druge strane AOB je sindrom koji je moguće spriječiti i uspješno liječiti, a nepoduzimanje pravodobnih i svrhovitih preventivnih i terapijskih postupaka ima za posljedicu dugotrajno i skupo liječenje nadomještanjem bubrežne funkcije dijalizom ili transplantacijom bubrega, a moguć je i smrtni ishod.

– Akutno oštećenje bubrega dijagnosticira se kada je porasla koncentracija kreatinina u serumu za najmanje 26,5 μmol/L unutar 48 sati ili kad je porast kreatinina za 1,5 puta od osnovne koncentracije za koju se zna ili pretpostavlja da je nastupila unazad sedam dana. AOB se dijagnosticira i kada je volumen mokraće manji od 0,5 mL/kg tjelesne težine na sat tijekom šest sati.

U razvijenim zemljama često se pojavljuje u osoba starije dobi s više pridruženih bolesti, kod onih koji su kritično bolesni ili nakon složenih operacija. Najveći rizik nose kardiokirurški zahvati, koronarografija, nefrotoksični lijekovi, sepsa, a rizik je još veći u osoba koje imaju šećernu bolest, arterijsku hipertenziju, srčanožilne bolesti (zatajivanje srca i aterosklerotsku bolest koronarnih arterija, aterosklerozu perifernih arterija posebno na udovima), pretilost, kroničnu opstruktivnu plućnu bolest i kroničnu bolest jetre. Smrtnost udružena s epizodom AOB-a nedavno je procijenjena na 23,9 posto u odraslih i 13,8 posto u djece.

Zašto je akutno oštećenje bubrega potencijalno ugrožavajuće?

– Nagli gubitak ekskretorne funkcije bubrega dovodi do brzog porasta koncentracije toksina koji su nusprodukt izmjene tvari, a normalno se izlučuju iz organizma bubrezima pa se oni gomilaju u krvi, međustaničnom prostoru, stanicama, tkivima, organima i remete njihovu funkciju. Dolazi i do nekontroliranog porasta elektrolita, koji mogu dovesti do zastoja u radu srca (kalij), poremećaja u prijenosu živčanih impulsa (kalcij), edema (natrij), poremećaja u acidobaznoj ravnoteži, zadržavanja vode u organizmu (edemi, hipertenzija), poremećaja u kataboličkoj funkciji bubrega, a sve to izravno i neizravno djeluje na različite organske sustave, posebno u starijih osoba i onih s raznim kroničnim bolestima, i može dovesti do njihova zatajivanja, što se posebno odnosi na srce i krvožilni sustav.

Osam savjeta kako možete sačuvati zdravlje bubrega

  1. Živite aktivno
  2. Redovito kontrolirajte razinu šećera u krvi
  3. Kontrolirajte krvni pritisak
  4. Jedite zdravo i kontrolirajte tjelesnu težinu
  5. Pijte vodu
  6. Ne pušite
  7. Ne uzimajte nekontrolirano lijekove
  8. Provjerite funkciju bubrega ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika
Nastavi čitati

Preporučujemo

Pratite nas na Facebook-u




Aktuelno