Ostalo
Dijeta svaki drugi dan
O dijeti
Na Dijeti svaki drugi dan ćete jesti normalno svaki drugi dan i izbjegnut ćete efekte niskokaloričnih dijeta.
Autor naglašava da je važno ne pretjerivati na visokokalorične dane. Trebali bi jesti mnogo zdrave hrane dok ne postane siti. Ograničite se na samo jedan desert dnevno, izbjegavajte slatkiše i kolačiće. Na ovakav dan treba pojesti veliki doručak i limitirati prehranu nakon 19h.
Generalno pravilo je da bi muškarci trebali jesti oko 1800 do 2400 kalorija a žene 1200 do 1800 kalorija, ali to ovisi o godinama i razini aktivnosti.
Na niskokaloričan dan trebate jesti ne više od 300 kalorija bez proteina i 400 ako vježbate. Daje vam se dopuštena količina proteina kako bi kontrolirali glad i zadržali mišićnu masu. Uzima se u malim količinama preko dana. Dodatci kalcija i magnezija se također preporučaju na niskokalorične dane.
Autor tvrdi da ćete se osjećati dobro na niskokaloričnim danima zbog toga što dijeta sadrži visoke razine minerala i proteina i zbog toga se osjećate jačima.
Šta možete jesti?
Važna komponenta ove dijete su sokovi od povrća koji imaju mnogo kalija i adekvatne količine natrija, kao što je na primjer sok od rajčice. Ovi sokovi pomažu pri osjećaju slabosti kada je kalorijski unos jako mali. Sok od naranče i niskomasni jogurt su također izvori kalija.
Preporuča se decilitar soka od naranče na niskokaloričnim danima jer su mnoge osobe na dijeti često umorne i imaju neugodne reakcije.
Vlakna se dodaju kako bi se spriječila opstipacija koja se može pojaviti kada je unos hrane znatno smanjen.
Ovo je primjer plana prehrane za niskokaloričan dan. Drugi dan možete sami stvoriti plan prehrane od bilo koje hrane koja vas privlači.
Doručak
2 dcl soka od rajčice
1 mali komad šunke
1/2 jagoda
Jutarnji međuobrok
protein sirutke
Ručak
2 dcl soka od rajčice
30 dg niskomasnog sira
1/2 kiselih krastavaca
Poslijepodnevni međuobrok
jedan komad celera
niskokaloričan nadjev za salatu
Večera
omlet od bjelanjaka s lukom, zelenim paprikama i gljivama
½ zdjelice jagoda
Hodanje je preporučeni oblik tjelovježbe. Trebali bi hodati najmanje 3 kilometara svaki dan. Vježbanje se potiče zbog prednosti za zdravlje i gubljenje kilograma.
Ostalo
Izaberite dobre bakterije i tijelo će vam biti zahvalno!
Svaka osoba ima mnoštvo bakterija u svom organizmu. Bilijuni bakterija žive u vašim crijevima, a većina njih je korisna. Za zdravlje probavnog sustava i jačanje imunološkog sustava važno je održavanje ravnoteže dobrih bakterija.
Probiotici su korisni i ponekad se nazivaju dobrim bakterijama. Smatra se kako suzbijanju rast potencijalno štetnih bakterija, poboljšavaju imunološki sustav i pomažu u proizvodnji vitamina K.
Odličan su dodatak prehrani, potiču rad probavnog sustava i održavaju ravnotežu crijevne flore u probavnom traktu. Unos probiotika treba postati svakodnevna navika. Kada se unesu, probiotici se koloniziraju u crijevima i drugim dijelovima tijela, a mogu se održati ako nisu uništeni antibioticima ili nekim drugim faktorima.
Većina probiotika su bakterije slične onima koje se prirodno nalaze u crijevima. Najčešće bakterije dolaze iz dvije grupe, Lactobacillus ili Bifidobacterium. Unutar svake grupe postoje različite vrste (na primjer, Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium bifidus), a unutar svake vrste, različiti sojevi (ili sorte).
Crijevna flora je jako osjetljiva na vanjske podražaje i istraživanja su pokazala da neuravnotežena crijevna flora može povećati rizik od nastanka niza bolesti, uključujući pretilost, dijabetes tipa 2, metabolički sindrom, bolesti srca, rak debelog crijeva, Alzheimerovu bolesti, depresiju i još niz drugih bolesti i stanja. Probiotici i prebiotska vlakna mogu pomoći u uspostavljanju ravnoteže mikroorganizama u crijevnoj flori i na taj način omogućavaju da taj zaboravljeni organ radi normalno.
Bakterije u tijelu su pod velikim utjecajem naših svakodnevnih izbora. GMO hrana, klorirana voda, kemikalije, antibiotici i prerađena hrana imaju negativan utjecaj na naše crijevne bakterije. Budući da gotovo 80% imunološkog sustava proizlazi iz crijeva, bitno je očuvati njihovo zdravlje.
Probavni sustav se često naziva drugi mozak zbog velikog broja neurotransmitera. Serotonin se u velikoj koncentraciji nalazi u utrobi i odgovoran je za komunikaciju živaca, kontrolu mišića, raspoloženje i apetit.
Neke bakterije pomažu tijelu odrediti jesu li određene namirnice dobre ili loše za naše zdravlje i smanjuju vjerojatnost za pojavu alergija. Prednosti probiotika su ogromne. Probiotici jačaju imunološki sustav, podižu raspoloženje i smanjuju upale.
Ravnoteža dobrih bakterija u probavnom sustavu je potrebna za dobro zdravlje cjelokupnog organizma. Posljednja istraživanja pokazuju da probiotici mogu pomoći u smanjenju rizika od nastanka demencije i gubitka pamćenja. Dobre bakterije, poznate kao i probiotici, trebate unositi svakodnevno putem uravnotežene i raznolike prehrane.
-
Proizvodi za zdravlje7 godinaMacun med 100% prirodno – Epimedyumlu Macun
-
Zanimljivosti7 godinaBolovi na lijevoj strani trbuha ispod rebara: simptomi, uzroci i liječenje
-
Zanimljivosti7 godinaLIJEK KOJI TROŠI POLA SVIJETA UZROKUJE RAK: Posebno je opasan ako ga pijete godinama, a krije se pod ovim nazivima
-
Zdrav život7 godinaBOLOVI U NOGAMA ISPOD KOLJENA: Ako imate ove simptome, vrijeme je da nešto hitno promijenite
