Pratite nas

Zdrav život

Jesu li sve jabuke jednako zdrave?

Iako se smatra kako je jabuka visoko na tabeli zdravog voća i namirnica općenito, trebali bismo obratiti više pažnje na to koje jabuke kupujemo.

Kora jabuke bogata je vlaknima, dok su meso jabuke i sjemenke bogate bakterijama, stoga bismo jabuku uvijek trebali jesti cijelu.

Stoga bi se izreka “jedna jabuka na dan tjera doktora iz kuće van” mogla proširiti napomenom – ovisno o tome koju jabuku jedete.

O čemu to ovisi?
Sirova jabuka, kakvu najčešće jedemo, kao i drugo sirovo voće i povrće, sadrži mikroorganizme koji nastanjuju crijeva, a njihov se sastav mijenja pod utjecajem pesticida. Znanstvenici s Tehničkog sveučilišta u Grazu potvrdili su tezu da su mikroorganizmi, odnosno dobre bakterije znatno sačuvanije, raznolikije i djelotvornije u svježe ubranim jabukama iz organskog uzgoja nego u onima iz supermarketa, u kojima ima više bakterija koje nam štete.

– Oko 240 grama jabuke (prosječna jabuka) ima oko 100 miliona bakterija. Najviše ih je u sjemenkama i mesu jabuke – kaže prof. Gabriele Berg, voditeljica istraživanja.

Ako imate mogućnost, birajte domaće i netretirane jabuke koje su dozrjele na stablu.

Escherichia i Shigella najpoznatije su grupe bakterija koje imaju patogeno djelovanje, a najviše bakterija iz ove skupine, kažu austrijski znanstvenici, nađeno je u jabukama u trgovinama, dok su one iz organskog uzgoja imale više sastojaka koji potiču rast laktobacila u crijevima.

Birajmo mudro
Smatra se da je to zbog ograničavanja veličine ploda u industrijskoj proizvodnji, tretiranja pesticidima i dozrijevanja i skladištenja u neprirodnim uvjetima te često i zbog dugog transporta.

Nastavi čitati
Reklama
Komentari

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdrav život

AKUTNO OŠTEĆENJE BUBREGA Nema specifičnih simptoma, ali su posljedice kobne

Prekomjerni gubitak tjelesne tekućine, upala gušterače, opekline, stečene bolesti srca, infarkt, predoziranje lijekovima za snižavanje krvnog pritiska, neki lijekovi za reumu, sepsa, učestale dijagnostičke pretrage s kontrastnim sredstvom ili velike kardiokirurške operacije te dehidriranost uslijed teške zarazne bolesti ili ugriz otrovnog insekta (u siromašnim zemljama nedostatne zdravstvene skrbi) uzrokovat će akutno oštećenje bubrega, koje nije obilježeno vidljivim simptomima, ali već za tri-četiri godine može dovesti do kronične bolesti bubrega, potrebe za dijalizom i povećane smrtnosti.

To se ranije nije znalo te se smatralo da je osoba zdrava ako je preboljela akutno oštećenje bubrega bez ikakvih posljedica, ali danas je dokazano da su te osobe u povećanom riziku.

Veliki problem u cijelom svijetu

Novija istraživanja pokazuju da čak i blago akutno oštećenje bubrega (AOB) utječe na smrtnost, nastanak i napredovanje u kroničnu bolest bubrega. U jednom je istraživanju, koje je uključilo 2469 bolesnika s akutnim oštećenjem bubrega, dokazano da čak i prolazni porast kreatinina u serumu (biljeg iz krvi koji pokazuje bubrežnu funkciju) koji traje od jednog do tri dana povećava smrtnost u bolnici, odnosno procjenjuje se da je povećanje kreatinina povezano s pet puta većom smrtnosti. Taj rizik postoji i kada se osoba oporavi od akutnog oštećenja.

Koliko je to veliki problem u cijelom svijetu, a generalno zanemaren ili nedovoljno prepoznat, govori podatak da svake godine oko 13,3 miliona ljudi u svijetu, od čega čak 11,3 miliona u zemljama u razvoju, oboli od akutnog oštećenja bubrega. Za 1,7 miliona oboljelih ishod je, nažalost, smrtonosan, dok se drugi dio ili oporavi ili se razvije kronična bolest bubrega ili se pak ona pogorša do njihova otkazivanje.

– S druge strane AOB je sindrom koji je moguće spriječiti i uspješno liječiti, a nepoduzimanje pravodobnih i svrhovitih preventivnih i terapijskih postupaka ima za posljedicu dugotrajno i skupo liječenje nadomještanjem bubrežne funkcije dijalizom ili transplantacijom bubrega, a moguć je i smrtni ishod.

– Akutno oštećenje bubrega dijagnosticira se kada je porasla koncentracija kreatinina u serumu za najmanje 26,5 μmol/L unutar 48 sati ili kad je porast kreatinina za 1,5 puta od osnovne koncentracije za koju se zna ili pretpostavlja da je nastupila unazad sedam dana. AOB se dijagnosticira i kada je volumen mokraće manji od 0,5 mL/kg tjelesne težine na sat tijekom šest sati.

U razvijenim zemljama često se pojavljuje u osoba starije dobi s više pridruženih bolesti, kod onih koji su kritično bolesni ili nakon složenih operacija. Najveći rizik nose kardiokirurški zahvati, koronarografija, nefrotoksični lijekovi, sepsa, a rizik je još veći u osoba koje imaju šećernu bolest, arterijsku hipertenziju, srčanožilne bolesti (zatajivanje srca i aterosklerotsku bolest koronarnih arterija, aterosklerozu perifernih arterija posebno na udovima), pretilost, kroničnu opstruktivnu plućnu bolest i kroničnu bolest jetre. Smrtnost udružena s epizodom AOB-a nedavno je procijenjena na 23,9 posto u odraslih i 13,8 posto u djece.

Zašto je akutno oštećenje bubrega potencijalno ugrožavajuće?

– Nagli gubitak ekskretorne funkcije bubrega dovodi do brzog porasta koncentracije toksina koji su nusprodukt izmjene tvari, a normalno se izlučuju iz organizma bubrezima pa se oni gomilaju u krvi, međustaničnom prostoru, stanicama, tkivima, organima i remete njihovu funkciju. Dolazi i do nekontroliranog porasta elektrolita, koji mogu dovesti do zastoja u radu srca (kalij), poremećaja u prijenosu živčanih impulsa (kalcij), edema (natrij), poremećaja u acidobaznoj ravnoteži, zadržavanja vode u organizmu (edemi, hipertenzija), poremećaja u kataboličkoj funkciji bubrega, a sve to izravno i neizravno djeluje na različite organske sustave, posebno u starijih osoba i onih s raznim kroničnim bolestima, i može dovesti do njihova zatajivanja, što se posebno odnosi na srce i krvožilni sustav.

Osam savjeta kako možete sačuvati zdravlje bubrega

  1. Živite aktivno
  2. Redovito kontrolirajte razinu šećera u krvi
  3. Kontrolirajte krvni pritisak
  4. Jedite zdravo i kontrolirajte tjelesnu težinu
  5. Pijte vodu
  6. Ne pušite
  7. Ne uzimajte nekontrolirano lijekove
  8. Provjerite funkciju bubrega ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika
Nastavi čitati

Preporučujemo

Pratite nas na Facebook-u




Aktuelno