Pratite nas

Zdrav život

Ovo je najukusnija i najzdravija grickalica za srce, a ima samo 215 kalorija na 100 grama

Tradicionalni brusketi s paradajzom koji se viđaju u svim mediteranskim zemljama najpopularnija su “grickalica” u Europi još od 16. stoljeća, a ujedno se smatraju i najboljom grickalicom za srce.

Hljeb s paradajzom, koji može, ali i ne mora biti prepržen, predstavlja zdravo i ukusno jelo koje se može jesti u bilo koje doba dana i godine. Nema puno kalorija – tek 215 na 100 grama, a pun je vitamina. Pored toga, napomenimo i kako svaka porcija ove “grickalice” pokriva čak 10,8 posto dnevnih energetskih potreba.

Kako ih pripremiti
Brusketi s paradajzom, odnosno Pa amb tomàquet kako ih zovu u Kataloniji, odnosno bruschetta ili fett'unta – nauljena kriška, kako je zovu Firentinci, pripremaju se od prepečenog hljeba prethodno dobro natopljenog u hladno prešanom maslinovom ulju na koji se nakon pečenja stavljaju narezane kriške zrelog paradajza ili ih se premaže pelatom i dobro posoli.

Iako su se u prošlosti brusketi s paradajzom smatrali radničkim obrokom, danas to više nisu. Upravo suprotno, serviraju se u uglednim restoranima kao predjelo, a u mnogima se služe i kao samostalan obrok.

Ovo jelo, koje se prvi put kao recept spominje još u 18. stoljeću, iako se smatra da su ga stanovnici Katalonije jeli i dva stoljeća ranije, iznimno je zahvalno i zato što ne zahtjeva puno novca, a ni puno vremena za pripremu.

Marta Fischer, u svojoj zanimljivoj knjizi “Il grande libro delle bruschette” zgodno je definira kao jelo koje povezuje “ulje, hljeb i Sunce”, smatrajući da je “ono što da Sunce” najbolji nazivnik za mediteranske plodove i bilje koji čine pravu brusketu.

Ako možete, maslac radije preskočite. S vremenom ćete se sigurno naviknuti na okus maslinova ulja.

Može i sa bijelim lukom
Dobro je poznato kako i ovo jelo, baš kao i drugi kulinarski klasici, mogu imati više izvedenica, pa su tako kroz godine bruskete s paradajzom zasjenile bruskete sa bijelim lukom, mozzarelom, s inćunima ili pak mediteranskim začinima. Mnogi vole i one sa svježim sirom, bakalarom ili, pak, s pečenom paprikom. Naravno, sve ovisi o tome ko šta voli.

No, ako tražite zdrave inačice ove grickalice, na prvo mjesto stavljajte klasične bruskete s paradajzom, a u slučaju da osim sa srcem imate problema i s visokim krvnim pritiskom – posegnite za onima sa bijelim lukom.

Zašto paradajz
Studija provedena 2009. godine i objavljena u publikaciji Journal of Clinical Oncology pokazala je da prehrana bogata paradajzom može pomoći u prevenciji tumora prostate te da likopen, snažan antioksidans, može pomoći i u prevenciji drugih tipova raka. Naravno, likopen nije dovoljan – stil života i genetski faktori umnogome utječu kako na rizik od pojave tumora, tako i bolesti srca i krvnih žila.

Nastavi čitati
Reklama
Komentari

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zdrav život

AKUTNO OŠTEĆENJE BUBREGA Nema specifičnih simptoma, ali su posljedice kobne

Prekomjerni gubitak tjelesne tekućine, upala gušterače, opekline, stečene bolesti srca, infarkt, predoziranje lijekovima za snižavanje krvnog pritiska, neki lijekovi za reumu, sepsa, učestale dijagnostičke pretrage s kontrastnim sredstvom ili velike kardiokirurške operacije te dehidriranost uslijed teške zarazne bolesti ili ugriz otrovnog insekta (u siromašnim zemljama nedostatne zdravstvene skrbi) uzrokovat će akutno oštećenje bubrega, koje nije obilježeno vidljivim simptomima, ali već za tri-četiri godine može dovesti do kronične bolesti bubrega, potrebe za dijalizom i povećane smrtnosti.

To se ranije nije znalo te se smatralo da je osoba zdrava ako je preboljela akutno oštećenje bubrega bez ikakvih posljedica, ali danas je dokazano da su te osobe u povećanom riziku.

Veliki problem u cijelom svijetu

Novija istraživanja pokazuju da čak i blago akutno oštećenje bubrega (AOB) utječe na smrtnost, nastanak i napredovanje u kroničnu bolest bubrega. U jednom je istraživanju, koje je uključilo 2469 bolesnika s akutnim oštećenjem bubrega, dokazano da čak i prolazni porast kreatinina u serumu (biljeg iz krvi koji pokazuje bubrežnu funkciju) koji traje od jednog do tri dana povećava smrtnost u bolnici, odnosno procjenjuje se da je povećanje kreatinina povezano s pet puta većom smrtnosti. Taj rizik postoji i kada se osoba oporavi od akutnog oštećenja.

Koliko je to veliki problem u cijelom svijetu, a generalno zanemaren ili nedovoljno prepoznat, govori podatak da svake godine oko 13,3 miliona ljudi u svijetu, od čega čak 11,3 miliona u zemljama u razvoju, oboli od akutnog oštećenja bubrega. Za 1,7 miliona oboljelih ishod je, nažalost, smrtonosan, dok se drugi dio ili oporavi ili se razvije kronična bolest bubrega ili se pak ona pogorša do njihova otkazivanje.

– S druge strane AOB je sindrom koji je moguće spriječiti i uspješno liječiti, a nepoduzimanje pravodobnih i svrhovitih preventivnih i terapijskih postupaka ima za posljedicu dugotrajno i skupo liječenje nadomještanjem bubrežne funkcije dijalizom ili transplantacijom bubrega, a moguć je i smrtni ishod.

– Akutno oštećenje bubrega dijagnosticira se kada je porasla koncentracija kreatinina u serumu za najmanje 26,5 μmol/L unutar 48 sati ili kad je porast kreatinina za 1,5 puta od osnovne koncentracije za koju se zna ili pretpostavlja da je nastupila unazad sedam dana. AOB se dijagnosticira i kada je volumen mokraće manji od 0,5 mL/kg tjelesne težine na sat tijekom šest sati.

U razvijenim zemljama često se pojavljuje u osoba starije dobi s više pridruženih bolesti, kod onih koji su kritično bolesni ili nakon složenih operacija. Najveći rizik nose kardiokirurški zahvati, koronarografija, nefrotoksični lijekovi, sepsa, a rizik je još veći u osoba koje imaju šećernu bolest, arterijsku hipertenziju, srčanožilne bolesti (zatajivanje srca i aterosklerotsku bolest koronarnih arterija, aterosklerozu perifernih arterija posebno na udovima), pretilost, kroničnu opstruktivnu plućnu bolest i kroničnu bolest jetre. Smrtnost udružena s epizodom AOB-a nedavno je procijenjena na 23,9 posto u odraslih i 13,8 posto u djece.

Zašto je akutno oštećenje bubrega potencijalno ugrožavajuće?

– Nagli gubitak ekskretorne funkcije bubrega dovodi do brzog porasta koncentracije toksina koji su nusprodukt izmjene tvari, a normalno se izlučuju iz organizma bubrezima pa se oni gomilaju u krvi, međustaničnom prostoru, stanicama, tkivima, organima i remete njihovu funkciju. Dolazi i do nekontroliranog porasta elektrolita, koji mogu dovesti do zastoja u radu srca (kalij), poremećaja u prijenosu živčanih impulsa (kalcij), edema (natrij), poremećaja u acidobaznoj ravnoteži, zadržavanja vode u organizmu (edemi, hipertenzija), poremećaja u kataboličkoj funkciji bubrega, a sve to izravno i neizravno djeluje na različite organske sustave, posebno u starijih osoba i onih s raznim kroničnim bolestima, i može dovesti do njihova zatajivanja, što se posebno odnosi na srce i krvožilni sustav.

Osam savjeta kako možete sačuvati zdravlje bubrega

  1. Živite aktivno
  2. Redovito kontrolirajte razinu šećera u krvi
  3. Kontrolirajte krvni pritisak
  4. Jedite zdravo i kontrolirajte tjelesnu težinu
  5. Pijte vodu
  6. Ne pušite
  7. Ne uzimajte nekontrolirano lijekove
  8. Provjerite funkciju bubrega ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika
Nastavi čitati

Preporučujemo

Pratite nas na Facebook-u




Aktuelno